DNEVNI GLASNIK - 24. STUDENOGA

ZAGREB - Sastanak šefova država i vlada EU i pet zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja završen je u petak u Zagrebu, nešto prije 14 sati, usvajanjem aklamacijom završne deklaracije u kojoj se naglašava individualni pristup svakoj od tih pet zemalja, potreba njihove regionalne suradnje, te njihov status potencijalnih kandidata za članstvo u EU. "Unija predlaže svakoj od tih zemalja individualizirani pristup", kaže se u završnoj deklaraciji. Deklaracijom se i šefovi država i vlada tih pet zemalja - Hrvatske, BiH, SR Jugoslavije, Makedonije i Albanije, obvezuju da će između svojih zemalja sklopiti sporazume o regionalnoj suradnji. U aneksu završnog dokumenta summita, kojem su supredsjedali hrvatski predsjednik Stipe Mesić i francuski predsjednik Jacques Chirac, pojedinačno se daje kratka ocjena situacije u svakoj od zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja, između ostalih i Hrvatske. U dijelu Aneksa koji se odnosi na Hrvatsku ističe se da "Unija pozdravlja sveobuhvatne napore i uspjeh reformi koje su vlasti ove države poduzele od početka godine". Dodaje se da "te reforme danas omogućuju otvaranje pregovora o Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju: želimo da ti pregovori brzo napreduju". U završnom dokumentu spominje se i pitanje sukcesije bivše SFRJ: "EU je sa zadovoljstvom primila na znanje prve napretke ostvarene s ciljem rješavanja pitanja sukcesije SFRJ i potiče zainteresirane strane da nastave u tom smjeru". ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan i predsjednik Europske komisije Romano Prodi simbolično su u petak u Zagrebu otvorili početak pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Hrvatske. "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je instrument integriranja u Europu, a njegovim zaključivanjem zemlja postaje potencijalni kandidat za punopravno članstvo u EU", rekao je Europske komisije Romano Prodi na svečanosti otvaranja pregovora o Hrvatske i EU o zaključivanju toga sporazuma. Prodi je rekao da Europska komisija predlaže da se intenzivni pregovori između Hrvatske i EU o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju otvore već prije Božića u Bruxellesu. Hrvatski premijer Ivica Račan rekao je da "Hrvatska ulazi u pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju odlučna da ih što prije okonča, a tijekom sljedeće godine podnijet će molbu za punopravno članstvo u EU". Račan je kazao da je Hrvatska svjesna da je Sporazum samo jedan u nizu stepenica na usponu prema punopravnom članstvu u EU te da taj put "neće biti ni lagan ni kratak, ali uvjeren sam da ćemo svi zajedno, uz pomoć naših partnera iz Unije, uspješno doći do cilja". Račan je istaknuo da je, "čvrsto polazeći od načela individualnog pristupa EU, Hrvatska odlučna u zaštiti svoje teritorijalne cjelovitosi". ZAGREB - Europska unija i Makedonija parafirale su u petak po završetku Zagrebačkog summita sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Makedonija je prva zemlja koja s EU potpisuje sporazum te vrste. Makedonski premijer Ljupčo Georgievski prigodom čina parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju istaknuo je da je to "povijesni čin ne samo za Makedoniju kojoj je priključenje EU vanjskopolitički prioritet već i za EU koja potpisivanjem jednog ovakvog sporazuma prvi put otvara europsku perspektivu i zemljama Balkana". ZAGREB - Otvarajući u petak Hrvatski sastanak na vrhu zemalja članica EU i zemalja jugoistoka Europe predsjednik RH Stipe Mesić kazao je da "Zagreb i Hrvatska doživljavaju održavanje našeg sastanka kao priznanje ali i obvezu". Predsjednik Mesić također je na otvaranju spomenuo prosvjede rekavši da pokazuju da "Hrvatska nije imuna na probleme s kojima su suočene i druge tranzicijske zemlje". U govoru na plenarnoj sjednici Mesić je istaknuo da jes uradnja država susjeda prirodna, logična i korisna za svaku zemlju. Hrvatska stoga iskreno prihvaća regionalnu suradnju i spremna je sudjelovati u stvaranju uvjeta za uspostavu kvalitetnih odnosa među državama u regiji, ali prihvaćajući takvu suradnju ne želi postati zarobljenikom regije, rekao je hrvatski predsjednik. "Regionalna suradnja ne smije biti sama sebi svrhom, nego tek jedna stepenica na putu prema Europskoj uniji", rekao je Mesić u govoru na zatvorenom dijelu skupa, koji je novinarima podijeljen u press- centru. ZAGREB - Francuski predsjednik Jacques Chirac izrazio je u petak, tijekom susreta sa svojim hrvatskim kolegom Stjepanom Mesićem, veliko zadovoljstvo zbog organizacije summita u Zagrebu i rekao da je to veliki korak Hrvatske prema EU, doznaje Hina iz Ureda predsjednika. Chirac, koji je razgovarao s Mesićem prije početka summita, pozdravio je promjene u Hrvatskoj i rekao kako se zalaže da ona što prije krene u kvalitetne gospodarske reforme u čemu će joj Francuska pomoći, rekla je glasnogovornica hrvatskog predsjednika Vjera Šuman. Prema njezinim riječima, razgovaralo se i o situaciji u regiji i dvojica su se predsjednika složila da je potrebno suzbiti "načine ponašanja (bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana) Miloševića, koji pripada mračnoj prošlosti", rekla je Šuman. ZAGREB - EU, pod predsjedanjem Švedske, neće promijeniti svoju politiku prema zemljama regije, kazala je u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh nakon završetka Zagrebačkog summita. Švedska početkom iduće godine preuzima od Francuske predsjedanje Europskom unijom. ZAGREB - Nalazimo se na pragu trajnog mira među državama nasljednicama bivše Jugoslavije i pred povijesnom prilikom uspostave sveobuhvatnog europskog mira, rekao je u petak na plenarnoj sjednici Zagrebačkog summita jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, ne ponudivši pritom ispriku Hrvatskoj za jugoslavensku agresiju. Koštunica je u govoru čiji je tekst podijeljen novinarima u press centru Summita, rekao da bi na prostoru jugoistočne Europe trebalo pokrenuti integracijske procese po uzoru na EU. Koštunica nije želio ulaziti ni u uzroke rata, rekavši kako su oni "višestruko isprepleteni i slojeviti". Koštunica u svojem govoru nije nigdje spominjao haški sud za ratne zloćine počinjene na području bivše Jugoslavije. Osvrćući se na neriješen status Crne Gore u Jugoslaviji, Koštunica je rekao da će se pristupiti pažljivoj i strpljivoj rekonstrukciji sadašnje federalne države. ZAGREB - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović predložio je u petak na Zagrebačkom summitu pojedinačno međunarodno priznanje Crne Gore i Srbije nakon čega bi Crna Gora bila spremna razgovarati o nekoj vrsti saveza tih država. Đukanović je u govoru u plenarnom dijelu Summita, koji je novinarima podijeljen u press centru, izložio novu crnogorsku inicijativu za redefiniranje odnosa sadašnjih članica jugoslavenske federacije. ZAGREB - Crna Gora je već faktički konstituirana država a u prvoj polovici iduće godine organizirat će referendum o nezavisnosti za koji se već priprema zakonska i druga infrastruktura, izjavio je u petak u Zagrebu crnogorski predsjednik Milo Đukanović. "Siguran sam da će referendum biti u prvoj polovici iduće godine", rekao je Đukanović na konferenciji za novinare održanoj na marginama Zagrebačkog summita. On je izrazio zadovoljstvo svojim sudjelovanjem na summitu, rekavši kako je "važno da se čuo glas Crne Gore" iako se sudionici skupa nisu izjašnjavali o crnogorskoj inicijativi za stjecanjem međunarodnog subjektiviteta i redefiniranjem odnosa sa Srbijom. Summit će, po njegovoj ocjeni, dati poticaj demokratskoj preobrazbi cijele regije. ZAGREB - SRJ je primljena u petak u Zagrebu u članstvo Jadransko- jonske inicijative, objavio je na konferenciji za novinare hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon sastanka Vijeća Jadransko- jonske incijative održanog u zagrebačkom hotelu "Intercontinental". "Hrvatska je danas od Italije preuzela predsjedanje Jadransko- jonskom inicijativom", rekao je hrvatski ministar te dodao da će Hrvatska šest mjeseci predsjedati Jadransko-jonskom inicijativom, sve do ministarskog sastanka koji će u svibnju iduće godine održati u Splitu. BRUXELLES - Europska unija odlučila je u petak da će u 2001. godini za pet zemalja jugoistočne Europe usmjeriti 839 milijuna eura, a riječ je o prvoj tranši šestogodišnjeg programa pomoći vrijednog ukupno 4,65 milijarde eura, koji je namijenjen stabilizaciji regije. Povjerenica Europske komisije za proračun Michaele Schreyer rekla je da su se tri glavne institucije EU - Komisija, Vijeće ministara i Parlament - nakon cijelonoćnih pregovora o proračunu za 2001. usuglasili oko te brojke te da je to "vrlo dobra poruka, vrlo dobar signal za Zagreb", aludirajući na Summit EU i zemalja jugoistočne Europe koji se upravo održava. ZAGREB - Županijski dom Hrvatskog sabora zatražio je u petak da pregovori Hrvatske i Europske unije budu izravni i bilateralni. Protivi se svakom regionalnom ili kolektivnom pristupu Uniji, a pogotovo onom koji bi Hrvatsku uključio u tzv. "balkansku regiju". Dom odbacuje modele po kojem bi Hrvatska bila lokomotiva regije. Zaključci su to koje je Županijski dom donio nakon višesatne rasprave o ciljevima i namjerama Zagrebačkog summita. Dom je također uz ostalo ustvrdio da Hrvatska treba biti i da jest spremna pridonijeti stabilizaciji prilika u susjednim državama Balkana, ali ne pristaje na položaj taoca političkih prilika na tom području. U trenutku glasovanja u dvorani su bila 42 zastupnika. Uz one iz HDZ-a, koji u Domu imaju većinu i inicirali su raspravu, bili su tu i zastupnici HSP-a, KDM-a, jedan zastupnik LS-a i jedan nezavisni. ZAGREB - Petstotinjak prosvjednika okupilo se u petak ujutro na Trgu maršala Tita, nedaleko od mjesta održavanja Summita (hotel Inter-Continental) mirno prosvjedujući protiv dolaska jugoslavenskog predsjednika Koštunice na Summit. Prosvjednici su nezadovoljstvo zbog dolaska jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na Zagrebački summit izražavali povremenim povicima, zviždanjem, transparentima i emitiranjem pjesama nastalih za Domovinskog rata. Osim pripadnika brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, skup su podržali i predsjednici HKDU-a i HČSP-a, Marko Veselica i Ivan Gabelica, te Zvonimir Šeparović u ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Predsjednik središnjeg Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić ustvrdio je da je prosvjed uperen isključivo protiv dolaska jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice u Zagreb. Ocijenio je da hrvatska vlast "obmanjuje gladni narod, lažući mu o boljitku koji će donijeti Zagrebački summit". Prosvjednici su se okupili kako bi rekli hrvatskom narodu da se Hrvatska nakon Summita može naći u integracijama koje joj nisu neophodne, izjavio je predsjednik HVIDR-e Marinko Liović, jedan od organizatora prosvjeda. Na završetku prosvjeda, predsjednik Središnjeg stožera Mirko Čondić iznio je stavove Stožera i pozvao hrvatsku vlast da odlučnije brani hrvatske interese pred nepravdenim zahtjevima međunarodne zajednice. . ZAGREB - Pripadnici albanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj mirno su u petak prosvjedovali u Zagrebu, tražeći od EU i međunarodne zajednice priznavanje neovisnosti Kosova i oslobađanje albanskih političkih zatočenika iz srpskih zatvora. Na prosvjedu na Markovu trgu okupilo se pedesetak Albanaca noseći transparente, hrvatske i albanske zastave, te zastavu Europske unije. Prosvjednicima se pridružio nekadašnji albanski lider Azem Vllasi koji je novinarima izjavio da rasprava na Zagrebačkom summitu, koja je usmjerena ka europeizaciji ovih prostora, može doživjeti nesupjeh ne bude li postignuto trajno rješenje za kosovski problem. ZAGREB - Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) ocjenjuje dramatičnim gospodarsko stanje na područjima od posebne državne skrbi, kazao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik ZPH Josip Kompanović. ZPH zahtjeva hitan stastanak sa zamjenikom premijera Goranom Granićem na kojem bi ga upoznali sa svojim sve težim položajem kao i s lošom komunikacijom između Vlade i povratnika. Kompanović upozorava da je socijalna situacija sve teža na područjima od posebne državne skrbi, te napominje da se povratnici zbog teške gospodarske situacije ponovo iseljavaju s tih područja. LASLOVO - Otkrivanjem spomen-obilježja u Parku branitelja u Laslovu u petak je obilježena deveta obljetnica okupacije, progonstva i stradanja mještana. Nakon 152 dana obrane, pred nadmoćnim srpskim agresorom, povukli su se branitelji i civili, rekao je danas pri obilježavanju obljetnice u Parku branitelja u Laslovu Ladislav Ferenc, načelnik općine Ernestinovo, u čijem je sastavu Laslovo. Podsjetio je da je tijekom obrane mjesta poginulo 38 branitelja i civila, a deset ih se i dalje vodi nestalima, među njima su i četiri hrvatska branitelja i šest civila. U Laslovu je 1991. živjelo 1300 stanovnika, uglavnom Madžara, a vratilo ih se dosad skoro 90 posto. BEOGRAD - Treba li se jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica ispričati hrvatskog narodu zbog zločina srpske strane - tom je pitanju u četvrtak bila posvećena posebna emisija Radija B92. Anketirani građani su bili jednodušni u izjavama da se Srbi nemaju za što ispričavati, da se Hrvati moraju ispričati njima, uz ostalo i zbog mnogih izbjeglica i nestalih Srba, kao i zbog događjaja tijekom Drugog svjetskog rata. Neki su građani izjavili da su Srbi počinili zločine ali da im Hrvati "nisu ostali dužni" i da bi se morali jedni drugima ispričati. Gosti u emisiji, Vesna Pešić iz Građanskog saveza i Miodrag Perišić iz Demokratske stranke, iskazali su mišljenje da bi isprika bila poželjna, ali da je u ovom trenutku to možda "isforsirana tema". SPORT ZAGREB - Državnu nagradu športa "Franjo Bučar", koja se dodjeluje svake godine za dostignuća i doprinos od izuzetnog značenja za razvoj športa u Republici Hrvarskoj, ove godine su, kao nagradu za životno djelo, dobili naš najbolji olimpijac svih vremena Matija Ljubek - posmrtno i prof. dr. Miloš Mraković. OSIJEK - U prvom susretu 3. kola Kupa UEFA Osijek je na stadionu Gradski vrt pobijedio prašku Slaviju sa 2:0 (1:0). Pogotke za vodeću momčad hrvatskog prvenstva postigli su Turković (33) i Neretljak (82). (Hina) td