POSLOVNI PREGLED BROJ 184

POSLOVNI PREGLED broj 184 18. - 24. studenoga 2000. SADRŽAJ: ? VLADA O POKRETANJU POSTUPKA ZA SKLAPANJE SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU 2 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA INICIRAT ĆE SNIŽENJE PDV-A ZA OSNOVNE PROIZVODE 2 ? PRAVNI ODBOR HFP-A O PRODAJI DVIJE TVORNICE 2 ? UKIDANJE ZAŠTITNE KAMATE I UVOĐENJE 20-POSTOTNOG POREZA NA DOBIT 2 ? RUJNU SMANJEN PROMET U TRGOVINI NA MALO 3 ? DEFICIT PRORAČUNA U DEVET MJESECI 3,6 MILIJARDI KUNA 3 ? MEĐUNARODNE RAZERVE HNB-A 3,3 MILIJARDE DOLARA 3 ? HNB: KRETANJE TEČAJA KUNE I NADALJE STABILNO 4 ? RBA ANALITIČARI: INFLACIJA U 2000. 7,8 POSTO, U IDUĆOJ 4 POSTO, TEČAJ STABILAN 4 ? HUP PREDSTAVIO PROJEKT HRVATSKOG INDEKSA POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI 4 ? VUJČIĆ I PRIMORAC O STANJU HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA 4 ? UZ RAST DEPOZITA I DALJE STAGNACIJA KREDITA PODUZEĆIMA 5 ? SLAVONSKA BANKA I EBRD POTPISALI UGOVOR O ZAJMU 5 ? PBZ PREUZIMA MEĐIMURSKU BANKU 5 ? ZAGREBAČKA BANKA PREDSTAVILA TURISTIČKE KREDITE 6 ? SUSPENDIRANO TRGOVANJE DIONICAMA DALMATINSKE BANKE 6 ? FINANCIJSKO TRŽIŠTE 6 ? INTERCREDIT: I U LISTOPADU DALJNJI PAD SOLVENTNOSTI 7 ? PLIVA S EBRD-OM I IFC-OM POTPISALA UGOVOR O KREDITU 7 ? MISIJA SVJETSKE BANKE O PROJEKTU RESTRUKTURIRANJA HŽ-A 8 ? HRVATSKA BRODOGRADNJA PREDALA 13 BRODOVA; NARUDŽBA ZA JOŠ 28 8 ? PODRAVKA I BARILLA ZAJEDNO NA POLJSKOM TRŽIŠTU 8 ? PROIZVODNJA I IZVOZ SPAS ZA DRVNO-PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU 8 ? INA - U DESET MJESECI PROIZVEDENO NAFTE VIŠE OD PLANA 9 ? U TRSTU 28. STUDENOGA O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U HRVATSKU 9 ? SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU 2001." POČETKOM PROSINCA NA PLITVICAMA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O POKRETANJU POSTUPKA ZA SKLAPANJE SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU Hrvatska je Vlada u četvrtak donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Vlada je prihvatila još nekoliko dokumenata s tog područja, čime je završila pripremna faza za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ova Vladina odluka omogućuje da, tijekom Zagrebačkog summita, počnu formalni pregovori o sklapanju Sporazuma. Glavni hrvatski pregovarač Neven Mimica kaže da će se sredinom prosinca (18. i 19.) održati prvi od tri plenarna pregovaračka kruga. Do samog sporazuma, po njegovim riječima, može se doći u roku pet-šest mjeseci. To je, napominje, lakši dio posla, nakon kojega slijedi ispunjavanje niza obveza koje proistječu iz Sporazuma. Mimica ističe da optimistična predviđanja govore da će Hrvatska do konca 2006. biti spremna ispuniti sve zakonodavne, gospodarske i druge uvjete potrebne za punopravno članstvo u Europskoj uniji. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA INICIRAT ĆE SNIŽENJE PDV-A ZA OSNOVNE PROIZVODE Ministarstvo gospodarstva inicirat će snižavanje stope PDV-a na 8 posto za osnovne poljoprivredno prehrambene proizvode koji su u Hrvatskoj skuplji nego u susjednim zemljama, najavio je ministar Goranko Fižulić. To je jedna od mjera koje će Ministarstvo inicirati u cilju snižavanja i stabiliziranja cijena prehrambenih proizvoda važnih za životni standard, a na temelju analize cijena u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Analiza, kazao je Fižulić u srijedu na konferenciji za novinare, pokazuje da su cijene određenih proizvoda u Hrvatskoj previsoke jer proizvođači koriste svoj monopolni položaj nastao neprimjereno visokom carinskom zaštitom. Dijelom na to utječe i stopa PDV-a koja je u Hrvatskoj 22 posto, dok je u susjednim zemljama 8 posto. UPRAVNI ODBOR HFP-A O PRODAJI DVIJE TVORNICE Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) prihvatio je na prošlotjednoj sjednici ponude za kupnju državnog portfelja u Tvornici konopa i veziva Zadar i Karlovačkoj industriji obuće, dok je ponudu za kupnju dionica novogradiškog TANG-a odbio. UO HFP je prihvatio ponudu Josipa Tokića, Tome Šumera i Ante Kere koji su ponudili kupnju u paketu svih 7489 dionica Tvornice konopa i veziva, s tim da ugovorenu cijenu koju nude (579 tisuća kuna) plate u dva obroka u roku od 180 dana. Udio u Karlovačkoj industriji obuće prodan je Walter Wolfu (Švicarska) koji je ponudio kupnju poslovnog udjela nominalne vrijednosti 18,47 milijuna kuna koji čine 41,6 posto temeljnog kapitala, po ugovornoj cijeni od 396 tisuća kuna, s rokom otplate od sedam dana po potpisivanju ugovora. Ponuda je prihvaćena uz uvjet da ponuđač podmiri sve obveze za plaće i otpremnine u rokovima koji će biti definirani ugovorom. Ponuda društva Petrakom iz Zagreba za kupnju 92.584 dionica TANG-a iz portfelja HFP-a odbijena je jer je ponuditelj ponudio simboličnih 10 tisuća kuna uz ulaganje u narednih 5 godina. Vezano uz prodaju dionica/udjela iz državnog portfelja u trgovačkim društvima s vlasničkim udjelom do 25 posto u režimu javne dražbe na Zagrebačkoj burzi, UO HFP-a je odlučio da se za društva koja djeluju s dobitkom, određuje početna cijena od 25 posto nominale na više, odnosno da početna cijena bude i veća za ona društva za koja je iskazan interes. Za društva koja posluju s gubitkom, UO HFP je odredio početnu cijenu prodaje od 1 kune na više, odnosno više od 1 kune za ona društva za koja je iskazan interes. UKIDANJE ZAŠTITNE KAMATE I UVOĐENJE 20-POSTOTNOG POREZA NA DOBIT Ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković najavio je u srijedu da će se u daljnjoj proceduri donošenja novog zakona o porezu na dobit predložiti ukidanje zaštitne kamate te istodobno smanjenje poreza na dobit sa sadašnjih 35 na 20 posto, što je za pet postotnih poena manje nego li je bio dosadašnji prijedlog. Hrvatski gospodarstvenici, okupljeni na skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) drže da prijedlog izmjena zakona o porezu na dohodak, koji uključuje smanjenje stope zaštitne kamate te stope poreza na dobit na 25 posto, u konačnici neće dati očekivano porezno rasterećenje. Gospodarstvenici su ocijenili pozitivnom namjeru predlagača za jednostavnijim načinom oporezivanja dobiti, ali napominju kako je važnije postići niže porezno opterećenje trgovačkih društava. Ti se ciljevi mogu postići ako se na drugačiji način od predloženog utvrdi visina porezne stope i stope zaštitne kamate (jer ih treba promatrati zajedno), kao i dodatno umanjenje porezne osnovice za dio dobiti koji se reinvestira. Što se tiče odredbe o visini zaštitne kamatne stope i načinu njezina obračuna, u HGK smatraju da je pojednostavljenje u izračunu pozitivno, ali predložena stopa u kombinaciji sa smanjenom stopom poreza na dobit ne utječe na smanjenje poreznog opterećenja, naročito kod poduzetnika s visokim iznosom kapitala. Sadašnji Zakon o porezu na dobit potiče trgovačka društva na suzdržavanje od potrošnje i na povećanje kapitala, a novo predloženo rješenje neće imati te posljedice, kažu u HGK. Naime, porezno će opterećenje biti veće nego je to po sadašnjem Zakonu, a značajno će se i povećati udio poreza u dobiti, tako da prema sadašnjem Zakonu iznosi 14,05 posto, a prema novom prijedlogu čak 20,32 posto. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak uvode se značajne novine, posebice u poštivanju načela pravednosti i jednakosti u oporezivanju, uključujući socijalnu komponentu. Primjenjivale bi se tri stope (od 15, 25 i 35 posto) umjesto dosadašnje dvije (20 i 35 posto), ali uz istovremenu izmjenu porezne osnovice. Efekti su različiti, pa tako radniku čija je plaća 5000 kuna (nakon odbitka doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te osobnog odbitka) porez na dohodak po važećim propisima iznosio je 1187 kuna (bez prireza), a prema novom prijedlogu iznosi 1000 kuna. Kod iznosa plaće od 15.000 kuna porez se plaća u iznosu 4375 kuna, a prema novom prijedlogu 4687 kuna. To znači, pojašnjavaju u HGK, da je niža plaća rasterećena za 16 posto, a viša za svega 7 posto, što je pozitivno. Najviše primjedbi usmjereno je uvođenju poreza na dividende, koji se "neopravdano uvodi", jer financijsko tržište, a posebice tržište kapitala u Hrvatskoj još nije razvijeno. Dioničarstvo bi trebalo stimulirati, kažu u HGK, a to se ne postiže oporezivanjem dividendi i dobiti od udjela u kapitalu. Takva će mjera, drže, potaknuti poduzetnike na trošenje, a ne na ostvarivanje dobiti i dividendi. Iveković pak podsjeća da se sadašnji porezni sustav pokazao lošim i nije pokazao učinke koji su se od njega očekivali; nije došlo do povećanja poduzetničkog kapitala, nije došlo do povećanja ulaganja, a procjenjuje se da će porezni gubici do kraja godine iznositi 150 milijardi kuna. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U RUJNU SMANJEN PROMET U TRGOVINI NA MALO Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežita djelatnost, u rujnu je nominalno smanjen za 4,1 posto, a realno za 5,3 posto prema mjesecu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu pak na rujan prošle godine taj je promet nominalno porastao 23,5 posto i realno za 14,8 posto. Istodobno, promet od trgovine na malo što ga ostvaruju spomenuta poduzeća u rujnu je prema mjesecu ranije nominalno smanjen 4,7 posto, a realno za 5,9 posto. Prema rujnu prošle godine promet u trgovini na malo porastao je nominalno 29,3 posto, a realno za 20,2 posto. Najviše je porastao promet u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, za 21,9 posto te u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, za 21,3 posto. Nasuprot tome, pad prometa od 2,1 posto, zabilježen je u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, dok je u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima taj pad iznosio 2,7 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci, ukupni promet u trgovini na malo porastao je nominalno 21,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a realno 14,9 posto. DEFICIT PRORAČUNA U DEVET MJESECI 3,6 MILIJARDI KUNA Državni je proračun Hrvatske u devet mjeseci ove godine ostvario 33,09 milijardi kuna prihoda, dok su rashodi izvršeni u iznosu 36,75 milijardi kuna. U devet mjeseci ove godine zabilježen je tako proračunski manjak od 3,66 milijardi kuna, podatci su Ministarstva financija. U Hrvatskoj narodnoj banci predviđaju pak da će se proračunski deficit do kraja godine povećati za još 3 milijarde kuna, zbog odgode druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma. U svrhu kratkoročnog premošćivanja proračunskog manjka planira se do kraja godine povlačenje 400 milijuna dolara inozemnog kredita. Prema podatcima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, u rujnu je manjak proračuna iznosio 351,2 milijuna kuna i u najvećoj je mjeri financiran iz domaćih izvora, odnosno prodajom trezorskih zapisa Ministarstva financija. U rujnu su proračunski prihodi iznosili 3,784 milijarde kuna, što je 2,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je proračun od poreznih prihoda prikupio 3,547 milijardi kuna, od neporeznih prihoda 216,19 milijuna kuna, a od kapitalnih 19,86 milijuna kuna. Tijekom rujna ukupni su rashodi središnjeg državnog proračuna iznosili 4,135 milijardi kuna, što je 9,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom su znatno, za čak 55 posto porasli izdatci za subvencije i tekuće transfere. Od ukupno 1,213 milijarde kuna rujanskih tekućih transfera, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje proslijeđeno je 615,47 milijuna kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 287,16 milijuna, dok je transfer za dječji doplatak iznosio 99,8 milijuna kuna. U devet ovogodišnjih mjeseci proračunski je transfer HZMO-u iznosio ukupno 5 milijardi kuna (ili 1,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine), HZZO je primio 1,92 milijarde kuna, ili oko 30,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine (i zbog dodatnih transfera za podmirenje neplaćenih obveza iz proteklih godina). Zbog povećanja tih transfera, koji su uzrokovani snižavanjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za po dva postotna poena, Vlada je predložila, a Hrvatski sabor 17. studenoga i prihvatio rebalans državnog proračuna za ovu godinu. Rebalansom su proračunski rashodi povećani sa 48,3 na 50,6 milijardi kuna, odnosno za 2,36 milijardi. Pritom tehnički dio rebalansa iznosi 1,97 milijardi kuna, a odnosi se uglavnom na povećanje transfera mirovinskom i zdravstvenom fondu. MEĐUNARODNE RAZERVE HNB-A 3,3 MILIJARDE DOLARA Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su krajem listopada 3,3 milijarde dolara (ili točnije 3.374 milijuna USD), što je na razini prethodnog mjeseca. Po preliminarnim podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a istodobno su devizne rezerve poslovnih banaka krajem prošlog mjeseca iznosile gotovo 2,3 milijarde dolara (odnosno 2.286 milijuna USD). Devizne pričuve središnje banke u ovoj su godini znatno povećane, i kretale su se od 2,8 milijardi u prva dva mjeseca do 3,5 milijardi USD zabilježenih krajem srpnja. Slično je i sa deviznim rezervama poslovnih banaka koje su početkom godine iznosile oko 1,6 milijardi dolara, da bi u srpnju prešle razinu od dvije milijarde USD. Međunarodne pričuve RH (koje čine samo devizne pričuve HNB-a) uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i zadužnica. HNB: KRETANJE TEČAJA KUNE I NADALJE STABILNO Kretanje tečaja kune i nadalje je stabilno, međutim, u listopadu je prekinut višemjesečni trend jačanja kune prema euru, navodi se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Vrijednost eura porasla je sa 7,51 kuna je jedan euro, zabilježenih koncem rujna, na 7,54 HRK/EUR krajem listopada, tako da je kuna ukupno nominalno deprecirala 0,3 posto promatraju li se tečajevi na kraju razdoblja. Tečaj kune prema euru kretao se u listopadu oko razine od 7,52 kune i u prosjeku je ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je znatno manje od prosječne mjesečne nominalne aprecijacije tečaja kune koja je u razdoblju od svibnja do rujna iznosila 0,5 posto. Krajem listopada kuna je bila nominalno 1,9 posto jača u odnosu na euro nego na kraju prošle godine. Istodobno, prema američkom je dolaru u istom razdoblju tečaj kune oslabio ukupno za 16,4 posto. Tako je krajem listopada vrijednost američkog dolara dosegla 8,9 kuna, pa je u usporedbi s krajem rujna u listopadu zabilježena ukupna nominalna deprecijacija tečaja kune prema dolaru od 4,2 posto.Istodobno je ostvareno nominalno slabljenje kune prema švicarskom franku - za 0,5 posto i britanskoj funti za 4 posto, te jačanje prema slovenskom tolaru od 0,1 posto. Takva međuvalutarna kretanja, navode analitičari središnje banke, rezultirala su ukupnom deprecijacijom indeksa nominalnog efektivnog tečaja kune od 1,6 posto u usporedbi s krajem rujna. U ovogodišnjih pak deset mjeseci kuna je prema košarici valuta oslabila ukupno 3,6 posto. RBA ANALITIČARI: INFLACIJA U 2000. 7,8 POSTO, U IDUĆOJ 4 POSTO, TEČAJ STABILAN Inflacija u Hrvatskoj ovoj će godini iznositi 7,8 posto, s glavnim generatorom u rastu proizvođačkih cijena od 8,3 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) porast će do 4 posto, a ukupna bi industrijska proizvodnja, po procjenama, porasla 1,4 posto u usporedbi s prošlom godinom, procijenili su analitičari zagrebačke Raiffeisenbank (RBA). U 2001. pak, procjenjuju u RBA, inflacija će biti do 4 posto, tečaj kune bit će bez znatnih promjena, oko 3,9 kuna za DEM, a zbog još uvijek nepoznanica oko fiskalne politike, ne može se očekivati znatniji rast BDP-a. Deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj bi godini mogao iznositi 5 posto BDP-a, dok se u idućoj godini očekuje povećanje na 5,7 posto BDP-a, rekli su član Uprave Banke Velimir Šonje i voditelj projekta Raiffeisen istraživanja Ante Žigman predstavljajući ovoga tjedna u Zagrebu prvi broj "RBAnaliza", koji će tromjesečno izdavati Raiffeisenbank Austria dd Zagreb. Šonje i Žigman napominju kako najveći problem predstavljaju nepoznanice na području fiskalne politike te pitanje ostvarenje kapitalnih prihoda (od privatizacije) u idućoj godini od 12 milijardi kuna. Ako bi se konsolidirani proračun promatrao bez privatizacije, imat će deficit od 7,8 posto u ovoj te 6,4 posto u idućoj godini, pri čemu je, poručuju analitičari, potrebno razvijati svijest da proračun treba zatvarati prije prihoda od privatizacije. Što se pak tiče pričuva i plasmana, analitičari RBA očekuju u idućoj godini daljnji rast međunarodnih pričuva HNB-a za oko 200 milijuna dolara, na 3,6 milijardi dolara, dok se istodobno očekuje "ekspanzija plasmana" kao, kaže Šonje, zakašnjela reakcija na činjenicu pada kamatnih stopa i stagnacije plasmana. Procjenjuje se također da bi do kraja iduće godine hrvatski vanjski dug mogao biti povećan za gotovo milijardu dolara, na 11,5 milijardi dolara. HUP PREDSTAVIO PROJEKT HRVATSKOG INDEKSA POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s tvrtkom Tau savjetovanje pokrenula je projekt računanja hrvatskog indeksa poslovne optimističnosti (IPO). IPO je pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobar pretkazatelj osnovnih makroekonomskih varijabli, rekao je na konferenciji za novinare direktor Tau savjetovanja Nenad Bakić. IPO, u rasponu od nula d 100 računat će se mjesečno anketnim postupkom kojim se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim aspektima trenutne i buduće gospodarske situacije. Pritom nije bitan njegov apsolutni iznos, nego odnos prema ranijim vrijednostima. Njegovo računanje omogućuje ulagačima da prije objavljivanja službenih statističkih pokazatelja, dobiju uvid u mogućnosti i perspektive tržišta te o poduzetničkim stavovima i očekivanjima. U prvoj hrvatskoj anketi za potrebe računanja IPO-a, u kojoj je sudjelovalo preko 40 tvrtki (20 velikih, a 20 srednjih i malih) ustanovljen je pad poslovne optimističnosti u odnosu na stanje od prije tri mjeseca. Poslodavci su najpesimističniji u pogledu mogućnosti dobivanja sredstava za poslovanje. Najveći "faktori smetnje" poslovnoj optimističnosti su po rezultatima ankete, visoke kamatne stope i porezna politika, a vrlo visoko kotira i korupcija. Korupcija više smeta manje tvrtke nego velike, dok primjerice nemogućnost dobijanja kredita znatno više smeta manja i srednja nego velika poduzeća. Suprotno zastupljenosti u javnosti i dnevnoj politici, poduzetnici su na popisu faktora smetnji relativno nisko pozicionirali inflaciju i tečaj kune. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE VUJČIĆ I PRIMORAC O STANJU HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA Prema kriteriju vlasničke strukture, hrvatski bankarski sustav, sa 73 posto ukupne aktive u vlasništvu stranih banaka, spada u najrazvijenije među tranzicijskim zemljama. Istaknuo je to zamjenik guverenera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na stručnom skupu "Strategija razvoja financijskog sektora u Hrvatskoj", koji se krajem prošloga tjedna održavao u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje i HGK. Kao povoljan pokazatelj stanja hrvatskog financijskog sektora naveo je i lagano opadanje broja banka u Hrvatskoj, do čega je došlo i uslijed propasti nedovoljno kvalitetnih banka za vrijeme bankarske krize 1997. i 1998. godine, ali i zbog globalnog procesa okrupnjavanja. No, usprkos padu prosječne kamatne stope i porastu novčane mase u bankama, stope rasta kredita, nakon snažnog pada za vrijeme bankarske krize, bilježe tek mali porast (krediti građanima) ili čak i pad (krediti tvrtkama). Posljedica je to averzije banaka prema kreditnom riziku, koji je izraženiji u bankama u koje je ušao strani strateški partner. Slično gledište na bankarski sustav iznio je i Žarko Primorac, koji je rekao da su bankarske krize, odnosno troškovi sanacije, isplate osigurane štednje, isplate stare štednje i sl., državu do sada stajali gotovo 5,5 milijardi dolara. Ipak, prema njegovom mišljenju, hrvatsko je bankarstvo sada konsolidirano, odnosno "eliminirani su bolesni organizmi s tržišta", poboljšana je vlasnička struktura, bolje se upravlja rizicima, a došlo je i do postepenog rasta štednje građana, kao i do snižavanja kamatnih stopa. Nakon konsolidacije, hrvatske se banke moraju suočiti s novim rizicima: problematičnim gospodarstvom, "viškovima", valutnim rizicima, ali i sa tehnološkom prilagodbom. Osnovni rizik, smatra Primorac, dramatično je stanje hrvatskog gospodarskog sektora, koje je glavni korisnik usluga financijskog sektora. Slijedi problem "viškova": preveliki broj banaka u Hrvatskoj, njih više od 40, ima višak kapitala, koji se ne "okreće", a imaju i previše zaposlenih. Sigurno najveći izazov i rizik za bankarski sustav, naglasio je Primorac, sporo je tehnološko prilagođavanje, budući da suvremene tehnologije mijenjaju suštinu bankarstva. Naime, za modernu ekonomiju važno je bankarstvo a ne sama banka. Stoga njihovo poslovanje nužno mora proći evoluciju - do poslovanja preko Interneta i mobilnih telefona, odnosno do "banke u džepu", zaključio je Primorac. UZ RAST DEPOZITA I DALJE STAGNACIJA KREDITA PODUZEĆIMA Uz nastavak osjetnog rasta depozita u hrvatskim poslovnim bankama istodobno se nastavlja i stagnacija plasmana gospodarstvu. Po podacima iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke, krajem rujna devizni depoziti iznosili su 44,3 milijarde kuna, a kunski 7,5 milijardi. U relativnim pokazateljima porast trendne vrijednosti deviznih depozita iznosi 7,4 posto, a kunskih 20,1 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Po ročnoj strukturi štednja je i dalje pretežno oročena, a dominiraju kraća oročenja. Plasmani gospodarstvu, napominju iz središne banke, i dalje stagniraju - mjesečna trendna stopa u ovoj godini iznosi minus 0,8 posto, a trendna je vrijednost u ovogodišnjem rujnu za 8 posto manja nego u istom mjesecu lani. Plasmani iznose 57,8 milijardi kuna, pri čemu su u strukturi plasmana jedino rastu krediti stanovništvu koji su krajem rujna iznosili 21,4 milijarde kuna. Krediti poduzećima čitavu godinu osciliraju oko 31,5 milijardi kuna, a krajem rujna iznosili su 31,3 milijarde kuna. Prema statističkim pak izvješćima iz banaka, navodi se u Biltenu HNB-a, kamatne stope poslovnih banaka malo su porasle tijekom rujna u usporedbi s mjesecom prije. Prosječna kamatna stopa na ukupne kunske kredite povećana je s 10,3 posto na 11,0 posto, ali uz smanjeni iznos novoodobrenih kredita. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima povećana je sa 6,0 na 6,6 posto uz znatno smanjenje iznosa novoodobrenih kredita poduzećima u rujnu. Prosječna je pak kamatna stopa na kredite stanovništvu (po tekućim računima) snižena na 19,9 posto, i po ocjenama iz središnje banke, trebala bi biti snižavana i dalje. Kamatne stope na dugoročne kredite malo su povećane, ali to je, napominju iz središnje banke, u okviru dosadašnje razine ovih kamatnih stopa (riječ je o kreditima s valutnom klauzulom). Iznos novoodrobrenih dugoročnih kredita stanovništvu (za kupnju automobila i stambeni krediti) u rujnu je povećan, a krediti su ostvareni uz prosječnu kamatnu stopu od 11,9 posto. Istodobno, pasivne kamatne stope banaka su snižene, što je osobito vidljivo na prosječnoj kamatnoj stopi na oročene depozite. Po podacima iz Biltena HNB-a, prosječna kamatna stopa na kunske oročene depozite snižena je na razinu od 7,4 posto, a na devizne oročene depozite na razinu od 4,7 posto. Zanimljivo je da viša kamatna stopa na kunske depozite ne potiče i veći porast kunskih depozita. Tako je iznos novooročenih deviznih depozita više nego peterostruko veći od iznosa novooročenih kunskih depozita. SLAVONSKA BANKA I EBRD POTPISALI UGOVOR O ZAJMU Slavonska banka d.d. Osijek u utorak je potpisala ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o dugoročnu zajmu od 20 milijuna eura (150 milijuna kuna). Ugovor su potpisali direktor Odjela kreditiranja EBRD-a iz Londona Rogers LeBaron i predsjednik Uprave Slavonske banke Ivo Mihaljević, koji je taj zajam ocijenio važnim za razvoj slavonskog gospodarstva. Riječ je o zajmu s najdužim, sedmogodišnjim, otplatnim rokom i kamatnom stopom od 7,20 posto, koja će se pojedinačno određivati prema bonitetu budućih korisnika. Novac je već osiguran, a na redu je provjera i analiza pojedinih tvrtaka, kazao je Mihaljević, dodavši da je EBRD time iskazao povjerenje u poslovnu politiku Slavonske banke i najavio mogućnost novih zajmova. Dio novca bit će namijenjen refinanciranju i kratkoročnim obvezama u postupku financijske konsolidacije i restrukturiranja dijela komitenata Slavonske banke, dio za potrošačke zajmove, a najveći dio za kvalitetne gospodarske programe. PBZ PREUZIMA MEĐIMURSKU BANKU Odlukopm Uprave Međimurske banke, koju je jednoglasno podržao Nadzorni odbor te banke, prihvaćena je ponuda Privredne banke Zagreb (PBZ) za kupnju svih, a najmanje 75 posto plus jednu dionicu te banke s pravom glasa, doznaje se iz Međimurske banke u Čakovcu. Od ovoga tjedna dioničari Međimurske banke u svim njezinim poslovnicama mogu prodati svoje dionice PBZ-u, a kupnja će trajati do 30. studenoga. Za jednu dionicu serije A, dakle - s pravom glasa, cijena je 74,30 eura, ili 562 kune, a dionice serije B, tzv. povlaštene dionice, otkupljivat će se po 57,15 eura ili 432 kune. ZAGREBAČKA BANKA PREDSTAVILA TURISTIČKE KREDITE Zagrebačka banka d.d. predstavila je ovoga tjedna novi proizvod - turističke kredite namijenjene individualnim turističkim poduzetnicima i tvrtkama koje imaju registriranu turističku djelatnost. S realizacijom ovog projekta Banka će krenuti slijedećeg tjedna, najavio je član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević. Za te je kredite Banka namijenila 400 milijuna kuna ili sto milijuna njemačkih maraka, za prvih dvanaest mjeseci, odnosno i više, ovisno o potražnji. Osnovna je namjena ovih kredita unapređenje turističke i s turizmom usko povezanih djelatnosti. Krediti će se odobravati za financiranje uređenja, adaptacije, dogradnje ili opremanje apartmana, soba, kampova i drugih objekata te kupnju plovila, opreme i sličnog u svrhu iznajmljivanja. Visina kredita za individualne turističke djelatnike iznosi od pet do 100 tisuća maraka, dok se za trgovačka društva i obrtnike kreće od pet do 200 tisuća maraka. Kamatna stopa je promjenjiva, 9,49 posto godišnje, rok korištenja kredita je do šest mjeseci, uz poček do 12 mjeseci, sa ili bez depozita (ovisno o hipoteci i broju jamaca). Naknada kredita je dva posto, odnosno jedan posto za klijente Banke. Rok otplate kredita do 50 tisuća maraka iznosi do sedam godina (nije uključen grace period), a za kredite više od 50 tisuća maraka rok otplate je do deset godina (također nije uključen grace period). 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA SUSPENDIRANO TRGOVANJE DIONICAMA DALMATINSKE BANKE Zagrebačka burza je u ponedjeljak suspendirala trgovanje dionicama Dalmatinske banke, jer je ta banka propustila, pravovremeno i na način propisan pravilima burze, javnost obavijestiti o stjecanju Istarske banke. Zbog neispunjavanja obaveza predviđenih Pravilima uvrštenja u kotaciju I Zagrebačke burze, Odbor za uvrštenja donio je odluku o izricanju javne opomene Dalmatinskoj banci i suspenziji trgovine njenim dionicama, sve dok Dalmatinska banka ne ispuni obveze koje ima sukladno Pravilima uvrštenja. Banka je to odmah učinila, tako da je već u utorak Odbor za uvrštenja ukinuo odluku o suspenziji trgovanja njezinim dionicama. Ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom i investicijskim fondom "Regent Europe" iz Londona potpisan je početkom prošlog tjedna u Puli. Po njemu će, nakon glavne skupštine koja će se održati 27. prosinca, Regent Europa postati većinskim vlasnikom Istarske banke. Regent Europa će, kako je tada objavljeno, stjecanje većinskog upravljačkog paketa od 87,15 posto dioničkog kapitala Istarske banke izvršiti posredno putem Dalmatinske banke s obzirom da je ovaj fond putem svoje tvrtke Reginter d.o.o. iz Zagreba većinski dioničar Dalmatinske banke d.d. iz Zadra. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 20. -23 . studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 101,25* - 15.675.967 2. Atlantska plovidba 48,00 37,14 5.091.024 3. Podravka 147,00 2,29 4.445.792 4. Pliva 508,50 -1,07 2.534.886 5. Dalmatinska banka 290,00 0,00 1.841.210 6. Zagrebačka banka 0 1.565,00 1,29 1.497.247 7. Riječka banka 123,00 0,00 752.178 8. Plava laguna 955,00 0,52 351.185 9. Končara 36,00 -2,96 259.085 10. Kraš 180,00 -4,26 136.685 UKUPAN PROMET -13,09 33.105.224 Vrijednost indeksa CROBEX 0,05 929 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 20.- 23. studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. RHMJ 44,00* - 1.096.514 2. PIF Dom 16,80 -1,11 809.939 3. PIF Expandia 18,00 0,00 443.383 4. PIF Središnji nacionalni 18,11 0,05 442.067 5. Autobusni promet 167,21 0,00 286.430 6. PIF Velebit 14,10 -2,69 262.600 7. PIF Slavonski 8,60 -0,92 171.001 8. PIF Sunce 7,72 0,78 123.171 9. Ericsson-Tesla 160,00 -1,83 97.546 10. PIF Pleter 11,10 3,64 85.603 UKUPAN PROMET -53,25 3.826.047 Vrijednost indeksa VIN -0,91 358 *pravo na dodjelu dionica iz portfelja HFP-a radi pokrića kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 16. - 23. studenoga 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 16. XI. 40.000.000 31.650.000 8,05 187.570.000 17. XI. 14.000.000 11.650.000 8,76 250.090.000 20. XI. 47.000.000 45.600.000 10,39 234.780.000 21. XI. 48.350.000 47.350.000 8,56 111.960.000 22. XI. 49.000.000 49.000.000 6,28 111.360.000 23. XI. 20.000.000 20.000.000 6,89 - Dnevni prosjek 36.391.000 34.208.333 8,15 179.152.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 21.11. Min. financija 42 dana 187.900.000 6,70% 21.11. Min. financija 91 dan 32.300.000 7,50% 21.11. Min. financija 182 dana 12.600.000 8,20% 22.11. HNB 35 dana 247.000.000 6,65% 22.11. HNB 91 dan 36.300.000 7,00% 22.11. HNB 182 dana 20.000.000 7,70% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 21.11. - 2.575.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 22.11. - 2.749.000.000 kn 5. TVRTKE INTERCREDIT: I U LISTOPADU DALJNJI PAD SOLVENTNOSTI I u listopadu je zabilježen daljnji pad prosječne ocjene solventnosti (financijske situacije) ispitanih hrvatskih tvrtki. Naime, prosječna ocjena solventnosti iznosila je 416,6816 bodova, što je za 2,8544 boda niže od one za rujan, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uslužna poduzeća i dalje predstavljaju najbolje ocijenjenu kategoriju, odnosno zadovoljavajuću ocjenu od 397,8125 bodova, dok su najlošije državne tvrtke sa 477,9310 bodova. Dijeleći poduzeća prema veličini, najbolju ocjenu dobila su srednja poduzeća, 404,5522 bodova. Slijede mala poduzeća sa 418,6522 boda, dok su najlošije velike tvrtke sa 426,5854 boda. PLIVA S EBRD-OM I IFC-OM POTPISALA UGOVOR O KREDITU Najveća hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva potpisala je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) kreditni ugovor vrijedan 85 milijuna američkih dolara, objavili su iz Plive. Ugovor je potpisan krajem prošlog tjedna, a kredit je namijenjen izgradnji i opremanju Plivinog novog Istraživačkog instituta u Zagrebu koji je u procesu izgradnje, a sa radom bi trebao započeti tijekom 2002. godine.Kredit se sastoji od tri dijela; prvi dio kredita u iznosu od 50 milijuna dolara direktni je plasman EBRD-a i IFC-a, odobren na rok od sedam godina uz poček od 18 mjeseci. Drugi dio, u iznosu od 25 milijuna dolara, plasman je Bayerische Hypo und Vereinsbank, Plivinog savjetnika u transakciji, a odobren je na rok od šest godina uz 18 mjeseci počeka. Treći dio u iznosu od deset milijuna dolara predstavlja konvertibilni dio kredita od IFC-a (mogućnost zamjene glavnice kredita u trezorske dionice Plive) odobren na rok od šest godina. Prosječna kamatna stopa za cjelokupni kreditni aranžman iznosi Libor plus 145 baznih bodova. Kako su istaknuli u Plivi, novi će institut povećati Plivine razvojno-istraživačke kapacitete i efikasnost u otkrivanju novih kemijskih entiteta, kao i u razvoju genetičkih lijekova s dodanom vrijednošću. Također, novi će Istraživački institut biti usklađen s najzahtjevnijim propisima i standardima razvoja novih farmaceutskih oblika. MISIJA SVJETSKE BANKE O PROJEKTU RESTRUKTURIRANJA HŽ-A Proces restrukturiranja Hrvatskih željeznica (HŽ) do sada se odvijao presporo i većina ciljeva nije ostvarena, ocjena je misije Svjetske banke koja je tijekom proteklih tjedan dana analizirala aktivnosti vezane uz Projekt restrukturiranja HŽ-a. Od ukupno 85,4 milijuna dolara kredita kojim Svjetska banka podupire Projekt restrukturiranja HŽ-a tijekom četiri godine, a rok je počeo teći u lipnju 1999., HŽ je do sada iskoristio tek 13,5 milijuna dolara i to za otpremnine zaposlenicima koji su dobrovoljnim odlaskom uz poticajne mjere napustili HŽ. Stoga su za daljnje provođenje Projekta restrukturiranja s članovima Uprave HŽ-a usuglašeni realniji rokovi za ostvarivanje ciljeva projekta po godinama i revidirani plan nabave roba i usluga koje bi se trebale financirati iz sredstava Svjetske banke. Članovi misije, na čelu s Peterom Parkerom, voditeljem programa u odjelu Svjetske banke, tijekom boravka u Zagrebu razgovarali su s Upravom HŽ-a, zaposlenicima koji su zaduženi za pojedina područja projekta, predstavnicima ministarstava pomorstva, prometa i veza, financija, te gospodarstva, kao i Fonda za privatizaciju i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Misija je na temelju svih razgovora i dobivenih izvještaja ocijenila sam proces provođenja Projekta, s Upravom HŽ- a dogovorila okvirne rokove za daljnje aktivnosti i dala preporuke kako nastaviti daljnji posao. Svoje mišljenje prezentirala je kroz Nacrt izvješća koji će, nakon izrade konačne verzije, biti dostavljen Upravom odboru Banke, Vladi RH i HŽ-u. Što se tiče broja zaposlenika, od 1998. do kraja 2000. godine temeljem poticajnih mjera, HŽ je napustilo 3.318 zaposlenika, iako je u istom razdoblju bilo planirano 5027 zaposlenika. Naglašeno je da smanjivanje broja zaposlenika neće biti samo sebi svrha nego će to biti posljedica promijenjene organizacije i načina rada. Nakon izrade nove organizacije i sistematizacije Uprava HŽ-a će napraviti listu viška zaposlenika i poslati je do 31. siječnja 2001. godine Svjetskoj banci. Isti postupak ponovit će se u 2001. za 2002. godinu. Postupno smanjenje broja ljudi bit će prilagođeno promjenama poslovnih procesa, kako ne bi bila ugrožena ni sigurnost prometa niti sigurnost uposlenih. Zbrinjavanje viška zaposlenika, dogovoreno je, pratit će adekvatan socijalni program koji je u izradi, a prihvatit će ga Vlada RH. U svrhu provedbe socijalnoga programa, Svjetska banka spremna je s milijun eura financirati rad potrebnih konzultanata i rad centara za poslovne promjene koji će biti na raspolaganju zaposlenicima tijekom otkaznog roka i poslije. Glavni partner HŽ-a u tom poslu trebao bi biti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dodatna sredstva za provedbu socijalnoga programa tražit će se iz drugih izvora, na prvom mjestu iz državnog proračuna, ili kredita za kojeg će garanciju dati Vlada RH. HRVATSKA BRODOGRADNJA PREDALA 13 BRODOVA; NARUDŽBA ZA JOŠ 28 Na stručnom skupu o brodogradnji "Sorta 2000" u Rijeci pomoćnik ministra gospodarstva Ante Rožić rekao je u četvrtak kako su hrvatska brodogradilišta ove godine predala 13 brodova vrijedna 373 milijuna dolara, a u knjizi narudžbi još je 28 brodova vrijednih više od 700 milijuna dolara. Za sve ugovorene brodove brodogradilištima su odobrena državna jamstva za primljene predujmove i preuzete zajmove. Petogodišnja sanacija pet velikih hrvatskih brodogradilišta upravo završava, rekao je Rožić, dodavši da se sanacijama i ne prevladavaju teškoće u brodogradnji. Sanacijama nisu spriječeni novi gubitci i ispunjena druga planirana očekivanja. Na skupu je potpredsjednik Vlade Slavko Linić istaknuo da će Vlada dosljedno podupirati izvozno gospodarstvo, koje jamči sigurne prihode, te je stoga počela stvarati poticajne porezne i fiskalne uvjete za gospodarstvo općenito, a osobito za izvoznike. Hrvatska ima brod koji je vrlo vrijedan proizvod za svjetsko tržište i Vlada je postupila ispravno kad se odlučila poticati brodogradnju, izjavio je Linić. PODRAVKA I BARILLA ZAJEDNO NA POLJSKOM TRŽIŠTU Talijanska tvrtka Barilla i koprivnička tvrtka Podravka potpisale su u srijedu ugovor o suradnji kojim je Podravka Polska Sp.z.o.o. postala ekskluzivni distributer proizvoda te talijanske kompanije na tržištu Poljske. Potpisivanje tog ugovora otvara se mogućnosti jačeg prodora Barille na poljsko tržište na kojem Podravka već ima etablirane marke i razvijenu distribuciju, a otvaraju se i mogućnosti razvoja suradnje, smatra direktor Barille za srednju i istočnu Europu sa sjedištem u Zagrebu Fabio Fabris. Podravka u Poljskoj ima razvijen vlastiti sustav distribucije, a suradnja s Barillom predstavlja suradnju dviju komplementarnih tvrtki čija je osnovna djelatnost proizvodnja prehrambenih proizvoda s markom, smatraju u Podravci. Poljska je, nakon Hrvatske najznačajnije Podravkino tržište. PROIZVODNJA I IZVOZ SPAS ZA DRVNO-PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU Jedino proizvodnja i izvoz mogu riješiti nagomilane probleme s kojima je suočena drvno-prerađivačka industrija u Hrvatskoj. Stoga hrvatska Vlada treba u što skorije vrijeme konkretnim programima te olakšicama porezne i carinske politike privući strani kapital, istaknuto je na prošlotjednom sastanku članova Udruženja drvno- prerađivačke industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Industrijska prerada drva i papira jedna je od rijetkih gospodarskih grana koja može znatno povećati izvoz. Temelj za to je vlastita sirovina, radna snaga, znanje, strojevi i infrastruktura te najvažnije-tržište. Stoga je za oporavak drvne i papirne industrije potrebno osigurati povoljne kredite za obrtna sredstva i modernizaciju. Izvoznici već godinama ukazuju na problem nemogućnosti investiranja. Postojeća oprema je zastarjela, dugo nema ulaganja u modernizaciju tehnologija, a prisutne su i poteškoće oko nabave sirovina. Upravo iz tih razloga, za povećani je izvoz nužno osigurati poticaje te sniziti kamatne stope na manje od pet posto. INA - U DESET MJESECI PROIZVEDENO NAFTE VIŠE OD PLANA U prvih je deset ovogodišnjih mjeseci na 33 domaća naftonosna polja proizvedeno 726.950 tona nafte, ili tri posto više od plana, objavili su iz Ine. U tom je razdoblju proizvedeno i 290.608 tona kondenzata, odnosno, zajedno s naftom 1,02 milijuna tona kapljevine. Doda li se tome još 84.259 tona proizvedene angolske te 62.696 tona nafte iz Egipta, ukupna je proizvodnja nafte u prvih deset mjeseci ove godine dosegnula 1,16 milijuna tona. Proizvodnja prirodnog plina iznosila je 1,227 milijardi prostornih metara ili jedan posto manje od plana. Istodobno, u podmorju je na plinskom polju Ivana proizvedeno više od 91 milijun prostornih metara plina, čime je ukupna proizvodnja tog energenta iznosila više od 1,3 milijardi kubika. Na Naftaplinovu pogonu Etana u spomenutom je razdoblju proizvedeno 102.789 tona tekućih naftnih plinova i primarnog benzina te 64.896 tona etana. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U TRSTU 28. STUDENOGA O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U HRVATSKU Peti okrugli stol pod nazivom "Gospodarstvo zemalja središnje i istočne Europe", na kojemu će se ove godine posebno govoriti o mogućnostima investiranja u Hrvatskoj, bit će održan u Trstu u utorak 28. studenoga, izvijestili su iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Riječ je o skupu koji organizira grad Trst i Business International iz Rima, a za ovogodišnji, posvećen Hrvatskoj, dosad se prijavilo šezdesetak tvrtki iz cijele Italije. Na skupu će biti nazočni predstavnici lokalnih vlasti iz Trsta, Padove, Venezije, Udina, Vicenze i Verone te predstavnici gospodarskih komora i udruga industrijalaca iz navedenih gradova. SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU 2001." POČETKOM PROSINCA NA PLITVICAMA Hrvatski poslovni susreti "Proizvođači hotelijerstvu 2001.", 36. po redu, održat će se od 5. do 7. prosinca ove godine na Plitvičkim jezerima, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Organizacijskog odbora susreta. Bit će to prilika da predstavnici 20-ak tvrtki, članica Udruge PIHU (Proizvođači-Hotelijerstvu) svoje proizvode prezentiraju hotelijerima, a u cilju ostvarenja još bolje suradnje i unapređenja iduće turističke sezone.U okviru susreta osim prezentacija novih dostignuća i mogućnosti pojedinih tvrtki u proizvodnji hrane, pića i drugih proizvoda potrebnih ugostiteljstvu i hotelijerstvu, bit će održan i okrugli stol o aktualnom trenutku hrvatskog turizma s posebnim osvrtom na proteklu i buduću turističku godinu. O toj temi bit će predstavljeno i istraživanje Privrednog vjesnika i Studia Weber iz Zagreba, rađeno na uzorku od stotinu ispitanika iz hotelskih poduzeća, turističkih zajednica, agencija i marina. Po riječima glavnog urednika magazina "Hotel" Drago Ferenčića, inače operativnog organizatora Susreta, na Plitvicama se osim 300-ak predstavnika hotelijera očekuju i gosti iz inozemstva, među kojima je posebno istaknuo predsjednika Udruge hotelijera iz Bavarske te stručnjake iz bečkog Knor centra.