ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Regionalni projekti te posebnosti prometne politike koja može biti od zajedničkog interesa za zemlje na području od Baltika do Jadrana/Mediterana, bile su teme više izlaganja drugog dana međunarodnog
znanstvenog simpozija "Prometno povezivanje Baltika i Jadrana/Mediterana" koji organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Regionalni projekti te posebnosti
prometne politike koja može biti od zajedničkog interesa za zemlje
na području od Baltika do Jadrana/Mediterana, bile su teme više
izlaganja drugog dana međunarodnog znanstvenog simpozija
"Prometno povezivanje Baltika i Jadrana/Mediterana" koji
organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.#L#
Ocjenjuje se da na tom području, koje obuhvaća 17 zemalja na
različitim razinama gospodarskog razvitka, s ukupno 100 milijuna
stanovnika, nisu u znatnijoj mjeri iskorištene prometne
mogućnosti. Stoga bi prometno povezivanja dvaju mora, ističe u svom
elaboratu akademik Josip Božićević, bilo posve logično s aspekta
korištenja geoprometnog položaja. Napominje da uža područja uz
Baltičko i Jadransko more imaju velike sličnosti u geografskom,
povijesnom, političkom i gospodarsko-prometnom pogledu, pa se
prijedlozi novih pravaca temelje na istodobnom stvaranju novih i
rasterećenju postojećih pravaca.
Rad skupa, koji je okupio brojne znanstvenike i prometne stručnjake
iz 11 zemalja - Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, Latvije, Litve,
Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Švedske, odvija se kroz
nekoliko radnih skupina koje razmatraju globalne i regionalne
planove cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te prometa
plovnim putevima.
Tako se drugog dana razmatraju mađarska iskustva i potrebe za
inozemnim zajmovima i dotacijama u izgradnji cesta, željezničko
povezivanje Austrije i susjednih srednjo i istočnoeuropskih
zemalja te značaj željezničkog V. koridora za Sloveniju. Istodobno
su predstavljeni prijedlozi za učinkovitije uključivanje
Hrvatskih željeznica u prometne koridore na potezu Baltik-Jadran.
Posebna radna skupina, uz stručnjake Europske organizacije za
kontrolu zračne plovidbe EUROCONTROL, raspravlja o infrastrukturi
zračnog prometa u ovom dijelu Europe, ulozi Hrvatske, projektu
zajedničkog srednjoeuropskog centra kontrole zračnog prometa te
mogućnostima suradnje regionalnih avioprijevoznika.
Luke i prometni koridori, te vodni i plovni putovi, kao i preduvjeti
povezivanja Hrvatske s unutarnjim plovnim putovima Europe, teme su
nekih od za simpozij ukupno prijavljena 32 referata 49 autora.
(Hina) db ds