RFE 21. XI. RAZGOVOR S BRANKOM HORVATOM

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 21. XI. 2000. Prof. Branko Horvat: Političari još uvijek zapovijedaju. Razgovarala Branka Trivić. - Profesore Horvat, došlo je do vrlo značajnog susreta privrednika iz Hrvatske i iz Srbije. Veliki broj biznismena, rukovodilaca veoma značajnih tvrtki iz Hrvatske pojavilo se u Beogradu. Također je vrlo veliko zanimanje srpske privrede za uspostavljanjem platnog prometa i normalne privredne suradnje sa Hrvatskom. Nije li to dovoljno jaka sila, koja će konačno natjerati političare na racionalno razmišljanje? = Mislim da je to jedina sila koja ih može natjerati, ali za sada političari još uvijek zapovijedaju. - Vi ste svojevremeno predlagali čak i to da Hrvatska inicira formiranje svojevrsne balkanske, tj. istočnoevropske ekonomske zone, jer je u to vrijeme hrvatska industrija mnogo više proizvodila nego sada, a nije imala adekvatno tržište. Što danas mislite o toj svojoj ideji? = Pogotovo danas je to nužno. Mi smo 1991. godine, kada sam napisao tu studiju na engleskom, bili mnogo bliže Europskoj uniji nego što smo danas. Ako nam je tada trebalo tržište, onda nam ono danas treba kao kruh, jer ulazak u Europsku uniju ne dolazi u obzir za idućih 20 godina. To sam, doduše, i onda rekao, a odonda je prošlo deset godina - a mi smo dalje od toga nego ranije. Sad je nedavno Peer Winter dao izjavu da u idućih deset godina Hrvatska neće ući u Europsku uniju, tako da bi svaki normalan seljak zaključio da, budući da nas ne primaju na Zapad, moramo nešto učiniti s Istokom. Ali, naša Vlada takav zaključak neće izvesti, i u tom smislu je reakcija poslovnih ljudi ne samo normalna, nego i jedina reakcija koja političare može navesti na normalno razmišljanje. - Hrvatska je prije rata na srpsko tržište plasirala između 50 i 55 posto svoje proizvodnje. Kakvi uvjeti, po vašem mišljenju, postoje sada da se taj trend obnovi? = Uvjeti su mnogo gori nego onda zato što su tržišta koja su apsorbirala hrvatske proizvode, a to su Bosna i Srbija, užasno osiromašena. To je prosto nevjerojatno. Dobio sam neki izvještaj o bosanskoj privredi prije dva dana, i užasnuo sam se time što se tamo zbiva. Jedino je Makedonija u nešto boljoj situaciji, a o Sloveniji da ne govorimo, oni su se sasvim normalno ponašali. Međutim, događa se, recimo, ova situacija ? Slovenija koja je dvaput manja od Hrvatske izvozi u Makedoniju dvaput više nego Hrvatska. Komentar nije potreban. - Hrvatska želi osvojiti tržište Srbije za svoje robe koje tamošnjim potrošačima nisu nepoznate. Ipak, kao što ste i sami primijetili, kupovna moć današnje Srbije je veoma mala. Mislite li da će to dovesti do izvjesnog smanjivanja zanimanja hrvatskog biznisa za to tržište ukoliko takva situacija potraje? Naime, ne može se očekivati da će prosječna plaća u Srbiji biti uskoro veća od 80 do 100 DM. = To sad ovisi o jednom uvjetu. Naime, ako se počne trgovati međusobno - onda je to već stimulans koji će ubrzati razvoj. Ali, on sam nije dovoljan. Dodatan stimulanus bi bio da se počne i planirati taj razvoj. Drugim riječima, da vlade u Hrvatskoj i Srbiji preuzmu odgovornost za razvoj u svojim zemljama. To, naravno, ne znači administrativno planiranje, ali znači preuzimanje odgovornosti. Naša Vlada, odnosno njeni dužnosnici stalno govore da je netko drugi kriv. To su gluposti! Za to što nemamo tržište kriva je Vlada. Kriva je i za to što se zatvaraju poduzeća i za tolike stečajeve. Nije samo u Hrvatskoj tako, vidim da je u Bosni još gora situacija. Tamo govore ? hoćemo uvesti kapitalizam, a taj kapitalizam nam je uništio privredu. Kao da je sada kapitalizam kriv za to što im ne valja privreda. Privreda ne valja zato što su uveli sustav koji ne odgovara njihovoj situaciji. Dakle, dok političari ne preuzmu svoj dio odgovornosti za privredni razvoj zemlje - dotle će taj razvoj biti spor. - Iz svega ovoga što ste rekli proizlazi da se Vi zalažete za regionalnu privrednu suradnju? = Svi se za to zalažu. To je trebalo odmah napraviti, i tu postoji jedan paradoks. Čitava međunarodna zajednica stalno nameće regionalnu suradnju, a samo u našoj zemlji govore da oni to neće, nego da hoće individualno da uđu u Europsku uniju - gdje neće ući. Čak se išlo tako daleko da je naš ministar vanjskih poslova Tonino Picula izletio u 'Vjesniku' i napisao da se on neće oženiti dok ne uvede Hrvatsku u Europsku uniju. Na to sam ja morao javno reagirati, i izraziti mu sućut za obiteljsku dramu. Očigledno se neće oženiti jer mi u Europsku uniju nećemo ući. Ovako neozbiljne izjave možete čitati svaki dan, i to, naravno, ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i drugdje. - Profesore Horvat, da li bi ste još nešto željeli da naglasite? = Dodao bih da - budući da nemamo prosvijetljene političare nego one koji se bore za vlast i novac - ne možemo očekivati rješenje od političara, nego oni moraju biti natjerani da to rješenje sprovedu. Jedan je način ovo što su poslovni ljudi napravili, ali to ide samo do neke mjere. Drugi je način da se najbolji ekonomisti iz čitave regije - što znači ne samo iz bivše Jugoslavije jer je i ona premala za današnji pojam integriranih tržišta, nego i iz drugih zemalja Balkana i Podunavlja - dakle, da se probrani, afirmirani ekonomisti angažiraju, sastanu i naprave nekakav zajednički poduhvat i onda natjeraju svoje vlade da počnu izgrađivati nekakvu balkansku uniju. To nije nikakva politička federacija, nije niti politički savez, nego, u prvom redu, ekonomska unija na istim temeljima na kojima se od 1947. godine izgrađivala Europska unija. Trebalo im je četrdeset godina da stignu do današnje razine, tako da ni mi nećemo moći to uraditi za par mjeseci, ali moramo jedanput početi s time. Za sada se još nije niti počelo. (RFE)