ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Međunarodni znanstveni simpozij "Prometno povezivanje Baltika i Jadrana/Mediterana", koji je počeo danas u Zagrebu, tijekom dva dana razmotrit će prijedloge novih prometnih pravaca koji se temelje na
nedostatnosti postojećih prometnih veza između zemalja Baltika i Jadrana/Mediterana, ali i na potrebi rasterećenja zagušenih europskih koridora međunarodnog prometa.
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Međunarodni znanstveni simpozij
"Prometno povezivanje Baltika i Jadrana/Mediterana", koji je počeo
danas u Zagrebu, tijekom dva dana razmotrit će prijedloge novih
prometnih pravaca koji se temelje na nedostatnosti postojećih
prometnih veza između zemalja Baltika i Jadrana/Mediterana, ali i
na potrebi rasterećenja zagušenih europskih koridora međunarodnog
prometa.#L#
Skup je okupio brojne znanstvenike i prometne stručnjake iz 11
zemalja - Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, Latvije, Litve,
Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Švedske. Prijavljena su
32 referata ukupno 49 autora.
Pozdravljajući uvodno skup, Ivo Padovan, predsjednik Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koja je i organizator
skupa, istaknuo je namjera Simpozija za poticanjem suradnje
zemalja šire regije.
Predstavnici ministarstava pomorstva, prometa i veza te vanjskih
poslova, pozdravljajući skup, istaknuli su njegovo značenje u
sklopu priprema za održavanje Zagrebačkog summita. Rečeno je
također da će prilikom summita biti održan i, kako je najavljeno,
neformalni sastank ministara vanjskih poslova država jadransko-
jonske inicijative.
Predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik Znanstvenog
vijeća za promet HAZU Josip Božićević je napomenuo kako je budući
sustavni pristup u regionalnom planiranju prometne politike od
zajedničkog interesa. Prijedlozi novih pravaca temelje se na
istodobnom stvaranju novih i rastertećnju postojećih pravaca, koji
obuhvaćaju područja 17 zemalja, na različitim razinama
gospodarskog razvitka. Podsjetio je da je inicijativa
komplementarna prihvaćenim globalnim planovima prometnog
razvitka Europe, kako cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te
prometa plovnim putevima rijekama i izgradnjom kanala. Pritom su
važni, uz globalne, i regionalni projetki i inicijative, rekao je
Božićević.
Potrebno je da svih 17 zemalja s područja između Baltika i Jadrana
usuglase zajedničku mrežu prometnih koridora, a zatim odrede
zajedničke prioritete i utvrde način financiranja i dinamiku
realizacije. Tri su razine odvijanja aktivnosti - dugorčna
temeljena na međunarodnim konvencijama UN-a, srednjoročni planovi
do 2010. te kretkoročni planovi prioriteta od pet godina.
Stručnjaci su nakon uvodnog dijela nastavili rad po skupinama.
(Hina) db ds