VOA 21. XI. CILJ AMERIČKIH PROGRAMA NA BALKANU

GLAS AMERIKE - VOA 21. XI. 2000. Kakva će biti sudbina američkih programa za jačanje demokracije na Balkanu? Prilog Bojana Klime. Sjedinjene Države godišnje na promicanje demokracije u stotinjak zemalja svijeta izdvoje oko 700 milijuna dolara. Znatna sredstva u te svrhe izdvajaju i brojne američke privatne ustanove. Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina bile su u prošlom desetljeću među najvažnijim primateljima takve pomoći. O korisnosti i kakvoći takvih zapadnih programa i o poukama za budućnost - pogotovo nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj i Srbiji - na Sveučilištu Georgetown jučer je govorio Thomas Carothers, znanstvenik Zaklade za međunarodni mir Carnegie. Američki programi jačanja demokracije obuhvaćaju čitavu lepezu sadržaja. Tu je, recimo, pomoć u organizaciji izbora i izborni monitoring, pomoć u izgradnji političkih stranaka, neovisnih sindikata, reforma lokalne uprave, redarstva i sudstva, uspostava slobodnih medija i drugih ustanova civilnog društva i pravne države. Thomas Carothers, bivši visoki dužnosnik američkog Državnog tajništva, analizirao je djelovanje takvih programa ovim riječima: = Mnogi od njih su vrlo pojednostavljeni jer se temelje na pogrešnim pretpostavkama. No, s vremenom, kroz učenje na pogreškama, ovi projekti ipak postaju kvalitetniji. Razvoj je neujednačen, djelomičan, često prespor - ali ipak stvaran. Gospodin Carothersa smeta što se nakon političkih promjena u Hrvatskoj, u siječnju i veljači ove godine, američka pomoć za razvoj civilnog društva u velikoj mjeri preusmjerila u druge zemlje. On smatra da je to bilo preuranjeno: = Mnoge vrlo važne veze s lokalnim aktivistima su prekinute. Projekti su obustavljeni, pod pretpostavkom da je sada sve u redu, zbog toga što je došlo do demokratske promjene vlasti. Prodemokratski aktivizam, koji je sredinom i krajem devedesetih bio vrlo snažan, kao da je zamro. Po mom mišljenju, razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, tek je na početku, a ne na kraju. S dolaskom demokratskih stranaka na vlast, sadržaj američke pomoći se mijenja. Naime, sada je moguća suradnja s vlastima, a ne samo s nevladinim organizacijama. Thomas Carothers drži da se u promijenjenom stanju Zapad 'ne bi smio potrošiti na vrlo ambicioznim strukturnim reformama sustava, kojima još nisu u potpunosti ovladale niti nove koalicijske vlasti'. Važnije je da građanstvo osjeti blagodati novog uređenja, i to u prvih pola godine od promjene vlasti - smatra Thomas Carothers, navodeći europski primjer žurne dopreme lož ulja za Jugoslaviju. Zapadni donatori trebaju imati usklađen pristup zemlji, s vrlo jasno određenim prioritetima. To najčešće nije slučaj - kaže ovaj američki znanstvenik. Naime, zakonskih poticaja u balkanskim tranzicijskim zemljama je previše, i one su često plod zapadnjačkih želja. = Dnevni red parlamenata je golem. Trebamo se zapitati, koliko glavnih zakonodavnih inicijativa godišnje prihvati američki Kongres? U ovom trenutku, Hrvatski sabor pred sobom ima oko 150 prijedloga zakona, od kojih su mnogi vrlo važni. Je li realistično očekivati da će se sve to prihvatiti? Zapadni su donatori, koji su spremni dati novac, Hrvatskom saboru podnijeli, iskreno rečeno, prezahtjevni dnevni red. Rezultat toga je paraliza zemlje. Jer, donatori ne određuju prioritete, to mora učiniti hrvatska Vlada - a ona je jednostavno pretrpana zahtjevima, obećanjima, pritiscima... Slična će se stanje vjerojatno ponoviti i u Jugoslaviji. Thomas Carothers upozorava da je u takvom stanju jamačno razočaranje Zapadom i demokracijom neminovno. = Od Zapada se previše očekuje. Zbog toga, upravo jest sada pravi trenutak - pogotovo u slučaju Beograda - da zapadne Vlade i privatne organizacije poruče primateljima pomoći da pomoć u izgradnji demokracije nije uvijek bila učinkovita, i da njezini dometi mogu biti vrlo ograničeni - rekao je na kraju svog izlaganja Thomas Carothers, znanstvenik pri Zakladi za međunarodni mir Carnegie. (VOA)