GB-EU-HR-IZVJEŠĆA-Organizacije/savezi-Politika BBC-TISKA-21-11.- ZAPADNI BALKAN I BOSANSKI IZBORI BRITANSKI RADIO - BBC 21. XI. 2000. Pregled tiska "Pišući o jučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu, 'The
Financial Times' kaže kako je usuglašen paket diplomatskih i gospodarskih mjera koje za cilj nemaju samo pružanje potpore zemljama Zapadnog Balkana, već i zagrebačkom sastanku na vrhu koji radom započinje u petak. Na tom će sastanku, piše list, Unija pokrenuti sporazum o pridruživanju s Makedonijom, čime će se ta bivša jugoslavenska republika popeti na najvišu stepenicu od svih ostali, s izuzetkom Slovenije, na putu do stalnog članstva u EU. U isto vrijeme bit će pokrenuti pregovori o pridruživanju s Hrvatskom što je, drži list, priznanje toj zemlji za skorašnje brze korake na putu k demokraciji. Inače, na jučerašnjem je sastanku, piše list, dogovoreno da se na ime pomoći zemljama Zapadnog Balkana da gotovo 2,8 milijuna funti u cilju ohrabrivanja gospodarske suradnje na tom području, te širenja političkih i gospodarskih načela za koje se EU zalaže. List još dodaje kako su zbog oklijevanja grčke u vodu pale nade da bi na tom sastanku moglo doći do postizanja suglasnosti o početku pregovora s Turskom o primanju u članstvo Unije.
BRITANSKI RADIO - BBC
21. XI. 2000.
Pregled tiska
"Pišući o jučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u
Bruxellesu, 'The Financial Times' kaže kako je usuglašen paket
diplomatskih i gospodarskih mjera koje za cilj nemaju samo pružanje
potpore zemljama Zapadnog Balkana, već i zagrebačkom sastanku na
vrhu koji radom započinje u petak. Na tom će sastanku, piše list,
Unija pokrenuti sporazum o pridruživanju s Makedonijom, čime će se
ta bivša jugoslavenska republika popeti na najvišu stepenicu od
svih ostali, s izuzetkom Slovenije, na putu do stalnog članstva u
EU. U isto vrijeme bit će pokrenuti pregovori o pridruživanju s
Hrvatskom što je, drži list, priznanje toj zemlji za skorašnje brze
korake na putu k demokraciji. Inače, na jučerašnjem je sastanku,
piše list, dogovoreno da se na ime pomoći zemljama Zapadnog Balkana
da gotovo 2,8 milijuna funti u cilju ohrabrivanja gospodarske
suradnje na tom području, te širenja političkih i gospodarskih
načela za koje se EU zalaže. List još dodaje kako su zbog
oklijevanja grčke u vodu pale nade da bi na tom sastanku moglo doći
do postizanja suglasnosti o početku pregovora s Turskom o primanju
u članstvo Unije.
'The Financial Times' se, izvješćujući o konferenciji za tisak
visokog međunarodnog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha,
osvrće i na rezultate nedavnih općih izbora u toj zemlji. Kaže kako
oni nisu pokazali da je došlo do znatnijega odmaka od nacionalizma,
jer su stranke koje predstavljaju tri tamošnja naroda na njima
zabilježile rezultate bolje od očekivanih. Jasno je da je u BiH
došlo do pozitivnih promjena, ali one se 'za mnoge od nas odvijaju
previše sporo', prenosi list riječi gospodina Petritscha. List
piše i kako je uspjeh Srpske demokratske stranke (SDS), koja je
povezana s osumnjičenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem,
posebno teško pao međunarodnim upraviteljima. U bošnjačko-
hrvatskoj Federaciji HDZ BiH je profitirao na beskompromisnoj
kampanji koja je tvrdila da će Hrvati biti zbrisani od Bošnjaka, dok
je udio u broju glasova koje je zabilježila bošnjačka Stranka
demokratske akcije (SDA), s 49,2 opao na 26,8 posto glasova. S
druge, pak, strane, 26,1 posto glasova koje su dobili
socijaldemokrati mogli bi, procjenjuje list, onemogućiti obnovu
koalicije između SDA i HDZ, koja je dosad vladala Federacijom.
Umjesto toga, stranka Harisa Silajdžića mogla bi pomoći
socijaldemokratima da osnuju vladu. 'U svakom slučaju', prenosi
list riječi Michaela Dowella iz Međunarodne krizne skupine, ti su
rezultati veliko razočaranje za međunarodnu zajednicu i mogli bi je
navesti da preispita svoju strategiju prema BiH'.
'The Times' se u jednom od svojih uvodnika osvrće na odluku EU da
osnuje svoje vojne snage za hitne intervencije. Pod naslovom
'Fantomska vojska', list piše kako unatoč tome što se je 15 zemalja
članica suglasilo u te snage dati 100 000 vojnika, 400 ratnih
zrakoplova i 100 ratnih brodova, neće biti osnovana niti jedna
jedina vojna postrojba. Ipak, u slučaju Britanije, na primjer, veći
dio vojnika koji zemlja kani dati u te snage već su dane NATO-u, pa i
nekim mirovnim pothvatima UN-a što, po mišljenju uvodničara, znači
da su u opasnost dovedene vojne sposobnosti Atlantskog saveza. NATO
bi, naime, mogao od Britanije zatražiti vojnike i opremu koji su već
razmješteni u okviru nekoga pothvata EU ili UN-a. Stoga je
uznemiravajuće da se Unija odlučila na taj korak u trenutku kada su
njezini vlastiti odnosi s NATO-om pitanje vrlo teških pregovora,
zaključuje uvodničar 'The Timesa'.
Uvodničar 'The Guardiana' drži da bi tako jako snage, do čije pune
realizacije, upozorava, treba još prijeći dugi put, mogle razbiti
koheziju NATO-a kojim dominiraju SAD, posebice ako njima budu
obuhvaćene i vojne snage zemalja koje, kao Norveška i Turska, nisu
članice Unije, kao i zemalja koje bi željele postati njezinim
članicama. Te bi snage jednoga dana mogle čak i pokazati kako je
NATO sasvim suvišan, baš kao što je to bio i Varšavski ugovor. 'Nije
to loša ideja', zaključuje uvodničar lista, dodajući kako će ona
nakon jučerašnje odluke donesene u Bruxellesu svakim danom
dobivati sve više pristaša".
(BBC)