FR-BL-DK-GB-vojska-Organizacije/savezi-Obrana-Vlada-Diplomacija FRANCUSKA-LIBERATION OD 21.11.00.EUR.OBRANA FRANCUSKALIBERATION21. XI. 2000.Europska obrana prebrojava svoje postrojbe"Petnaesterica su virtualno održali smotru europskih
snaga za brzo djelovanje. Na jučerašnjoj konferenciji o sudjelovanju snaga koju su u Bruxellesu održali ministri vanjskih poslova i obrane, sve zemlje Unije obznanile su svoj udio u ljudstvu i u opremi koji su spremne staviti na raspolaganje tih snaga koje će imati šezdesetak tisuća pješaka, a počet će djelovati najkasnije 2003. Samo Danska neće sudjelovati, ne zato što bi bila neutralna (članica je NATO-a), već zato što načelno ne prihvaća bilo kakvo sudjelovanje u odveć integracijskoj europskoj pustolovini.Stvar je brzo riješena, što je dosta rijetko u izgradnji Europe da se ne bi istaknulo. U stvari, europska je obrana prije dvije godine bila u povojima i natoovci joj nisu dali da se razvije, plašeći se da bi vojno osamostaljenje Unije moglo dovesti u pitanje NATO, a time i američku nazočnost. No u prosincu 1998., u Saint-Malou, britanska vlada s premijerom Tonyjem Blairom, koja je tada bila u potrazi za pitanjem na kojem bi mogla dokazati svoju novu opredijeljenost za Europu, pristala je da osnaži 'europski stup NATO-a'.
FRANCUSKA
LIBERATION
21. XI. 2000.
Europska obrana prebrojava svoje postrojbe
"Petnaesterica su virtualno održali smotru europskih snaga za brzo
djelovanje. Na jučerašnjoj konferenciji o sudjelovanju snaga koju
su u Bruxellesu održali ministri vanjskih poslova i obrane, sve
zemlje Unije obznanile su svoj udio u ljudstvu i u opremi koji su
spremne staviti na raspolaganje tih snaga koje će imati šezdesetak
tisuća pješaka, a počet će djelovati najkasnije 2003. Samo Danska
neće sudjelovati, ne zato što bi bila neutralna (članica je NATO-
a), već zato što načelno ne prihvaća bilo kakvo sudjelovanje u odveć
integracijskoj europskoj pustolovini.
Stvar je brzo riješena, što je dosta rijetko u izgradnji Europe da
se ne bi istaknulo. U stvari, europska je obrana prije dvije godine
bila u povojima i natoovci joj nisu dali da se razvije, plašeći se da
bi vojno osamostaljenje Unije moglo dovesti u pitanje NATO, a time i
američku nazočnost. No u prosincu 1998., u Saint-Malou, britanska
vlada s premijerom Tonyjem Blairom, koja je tada bila u potrazi za
pitanjem na kojem bi mogla dokazati svoju novu opredijeljenost za
Europu, pristala je da osnaži 'europski stup NATO-a'.
U studenom 1999., u Bruxellesu, Velika Britanija i Francuska
predložile su da se osnuju 'snage za brzo djelovanje' koje će biti
kadre da osiguraju zadaće 'rješavanje krize' (očuvanje mira,
evakuacija europskih državljana...). U Helsinkiju, u prosincu,
šefovi država i vlada dali su zeleno svjetlo. Cilj je bio omogućiti
Europi da obavlja zadaće u trajanju više od godinu dana koje bi
'mogle ići do razine vojnog korpusa (do 15 brigada, tj. pedeset do
šezdeset tisuća ljudi) Š...Ć, bile bi vojno samodovoljne i
opremljene potrebnim snagama za zapovijedanje, nadzor i
obavješćivanje, logistikom i drugim postrojbama za borbenu
potporu, kao i zračnim i pomorskim sastavnicama, bude li
potrebno'.
Trebalo je manje od godinu dana da se ustroje vojna tijela koja su
preslika NATO-ovih, ali puno manja, budući da Unija ne kani sama
braniti svoje područje (barem za sada). U veljači su rođene
prijelazne strukture: odbor za politiku i sigurnost (COPS), vojni
odbor i glavni stožer. Njihove bi se stalne inačice trebale
utemeljiti početkom 2001. Jučer je utvrđen sastav budućih snaga:
svaka je zemlja utvrdila koje će postrojbe možda sudjelovati u
europskim operacijama. Objavljene brojke nadmašuju zadaće iz
Helsinkija, no da bi se šezdeset tisuća muškaraca i žena moglo
držati na terenu godinu dana, treba im osigurati zamjenu.
Petnaesterica su već odredila više od stotinu tisuća vojnika kojima
treba pribrojati četiristo borbenih zrakoplova i stotinjak ratnih
brodova. Iz tih će se snaga uzeti vojnici potrebni za operaciju koja
će mobilizirati šezdesetak tisuća pješaka, što je brojka koja se
smatra sasvim dovoljnom za većinu zadaća koje će Unija morati
voditi bez velikog brata iz Amerike.
Prvi proračuni na papiru pokazali su da Unija pokazuje očit 'manjak
strategijskih i taktičkih snaga', kao što je jučer napomenuo visoki
predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije
(PESC) Javier Solana, što će zahtijevati znatna proračunska
sredstva. Zato će se Europa morati prilično osloniti na NATO-ove,
tj. američke mogućnosti planiranja, logistike i obavješćivanja...
Prave vojne neovisnosti Unije neće biti tako brzo", zaključuje Jean
Quatremer, izvjestitelj lista iz Bruxellesa.