FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LIBERATION OD 21.11.00.EUR.OBRANA

FR-BL-DK-GB-vojska-Organizacije/savezi-Obrana-Vlada-Diplomacija FRANCUSKA-LIBERATION OD 21.11.00.EUR.OBRANA FRANCUSKALIBERATION21. XI. 2000.Europska obrana prebrojava svoje postrojbe"Petnaesterica su virtualno održali smotru europskih snaga za brzo djelovanje. Na jučerašnjoj konferenciji o sudjelovanju snaga koju su u Bruxellesu održali ministri vanjskih poslova i obrane, sve zemlje Unije obznanile su svoj udio u ljudstvu i u opremi koji su spremne staviti na raspolaganje tih snaga koje će imati šezdesetak tisuća pješaka, a počet će djelovati najkasnije 2003. Samo Danska neće sudjelovati, ne zato što bi bila neutralna (članica je NATO-a), već zato što načelno ne prihvaća bilo kakvo sudjelovanje u odveć integracijskoj europskoj pustolovini.Stvar je brzo riješena, što je dosta rijetko u izgradnji Europe da se ne bi istaknulo. U stvari, europska je obrana prije dvije godine bila u povojima i natoovci joj nisu dali da se razvije, plašeći se da bi vojno osamostaljenje Unije moglo dovesti u pitanje NATO, a time i američku nazočnost. No u prosincu 1998., u Saint-Malou, britanska vlada s premijerom Tonyjem Blairom, koja je tada bila u potrazi za pitanjem na kojem bi mogla dokazati svoju novu opredijeljenost za Europu, pristala je da osnaži 'europski stup NATO-a'.
FRANCUSKA LIBERATION 21. XI. 2000. Europska obrana prebrojava svoje postrojbe "Petnaesterica su virtualno održali smotru europskih snaga za brzo djelovanje. Na jučerašnjoj konferenciji o sudjelovanju snaga koju su u Bruxellesu održali ministri vanjskih poslova i obrane, sve zemlje Unije obznanile su svoj udio u ljudstvu i u opremi koji su spremne staviti na raspolaganje tih snaga koje će imati šezdesetak tisuća pješaka, a počet će djelovati najkasnije 2003. Samo Danska neće sudjelovati, ne zato što bi bila neutralna (članica je NATO- a), već zato što načelno ne prihvaća bilo kakvo sudjelovanje u odveć integracijskoj europskoj pustolovini. Stvar je brzo riješena, što je dosta rijetko u izgradnji Europe da se ne bi istaknulo. U stvari, europska je obrana prije dvije godine bila u povojima i natoovci joj nisu dali da se razvije, plašeći se da bi vojno osamostaljenje Unije moglo dovesti u pitanje NATO, a time i američku nazočnost. No u prosincu 1998., u Saint-Malou, britanska vlada s premijerom Tonyjem Blairom, koja je tada bila u potrazi za pitanjem na kojem bi mogla dokazati svoju novu opredijeljenost za Europu, pristala je da osnaži 'europski stup NATO-a'. U studenom 1999., u Bruxellesu, Velika Britanija i Francuska predložile su da se osnuju 'snage za brzo djelovanje' koje će biti kadre da osiguraju zadaće 'rješavanje krize' (očuvanje mira, evakuacija europskih državljana...). U Helsinkiju, u prosincu, šefovi država i vlada dali su zeleno svjetlo. Cilj je bio omogućiti Europi da obavlja zadaće u trajanju više od godinu dana koje bi 'mogle ići do razine vojnog korpusa (do 15 brigada, tj. pedeset do šezdeset tisuća ljudi) Š...Ć, bile bi vojno samodovoljne i opremljene potrebnim snagama za zapovijedanje, nadzor i obavješćivanje, logistikom i drugim postrojbama za borbenu potporu, kao i zračnim i pomorskim sastavnicama, bude li potrebno'. Trebalo je manje od godinu dana da se ustroje vojna tijela koja su preslika NATO-ovih, ali puno manja, budući da Unija ne kani sama braniti svoje područje (barem za sada). U veljači su rođene prijelazne strukture: odbor za politiku i sigurnost (COPS), vojni odbor i glavni stožer. Njihove bi se stalne inačice trebale utemeljiti početkom 2001. Jučer je utvrđen sastav budućih snaga: svaka je zemlja utvrdila koje će postrojbe možda sudjelovati u europskim operacijama. Objavljene brojke nadmašuju zadaće iz Helsinkija, no da bi se šezdeset tisuća muškaraca i žena moglo držati na terenu godinu dana, treba im osigurati zamjenu. Petnaesterica su već odredila više od stotinu tisuća vojnika kojima treba pribrojati četiristo borbenih zrakoplova i stotinjak ratnih brodova. Iz tih će se snaga uzeti vojnici potrebni za operaciju koja će mobilizirati šezdesetak tisuća pješaka, što je brojka koja se smatra sasvim dovoljnom za većinu zadaća koje će Unija morati voditi bez velikog brata iz Amerike. Prvi proračuni na papiru pokazali su da Unija pokazuje očit 'manjak strategijskih i taktičkih snaga', kao što je jučer napomenuo visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije (PESC) Javier Solana, što će zahtijevati znatna proračunska sredstva. Zato će se Europa morati prilično osloniti na NATO-ove, tj. američke mogućnosti planiranja, logistike i obavješćivanja... Prave vojne neovisnosti Unije neće biti tako brzo", zaključuje Jean Quatremer, izvjestitelj lista iz Bruxellesa.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙