CHIRAC ZAMISLIO, EU I HRVATSKA PRIHVATILE IDEJU O SUMMITU

Piše Domagoj Janković ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Tridesetak dana prije nego što će Pariz preuzeti predsjedanje Europskom unijom (1. srpnja), francuski je predsjednik Jacques Chirac javnosti objavio svoju ideju o održavanju "sastanka na vrhu između EU i zemalja bivše Jugoslavije", koju će uskoro pretočiti u djelo. #L# "Trebalo bi popratiti najnovija zbivanja u Hrvatskoj, pozdraviti napore Makedonije, primjetiti napredak u BiH, sve ih zajedno ohrabriti dobrohotnijom politikom EU i podsjetiti Jugoslaviju da su i njoj otvorena vrata Europe čim krene smjerom ostalih zemalja", rekao je Chirac 30. svibnja na sjednici Parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU), kada je prvi puta iznio i obrazložio potrebu održavanja takvog summita. Inicijativu je prvi, na načelnoj razini, prihvatio visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. Chirac je svoju ideju razradio krajem lipnja, na posljednjem skupu čelnika Europske unije pod predsjedanjem Portugala. U Feiri je predložio da se skup održi u Zagrebu. Tada je prvi put spomenuo da bi se poziv na summit uputio nekim balkanskim zemljama, upotrijebivši termin "zemlje zapadnog Balkana". Slovenija, kazao je Chirac, pripada toj skupini, "ali je u posebnoj situaciji u odnosu na Europu" i ne bi bila pozvana "ukoliko sama ne iskaže želju za sudjelovanjem". Predložio je i da se na skup pozovu predstavnici crnogorske vlade, te kao promatrači članovi tadašnje srpske oporbe. Vijeće ministara EU je nakon francuskog preuzimanja predsjedništva prihvatilo Chiracovu inicijativu, uz prijedlog Velike Britanije, Nizozemske, Austrije da se na skup pozovu i još neke zemlje kandidati za članstvo u Uniji - Mađarska, Češka, Rumunjska i Bugarska. Francuska je taj prijedlog brzo odbila. "Pariz je skloniji inicijalnoj listi zemalja sudionika, odnosno nezavisnim državama proizašlim iz bivše Jugoslavije. Skup ne treba širiti do razmjera Pakta o stabilnosti ili nekih drugih sličnih inicijativa", rekao je tada francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. On je istodobno i naglasio ciljeve summita. "Svrha toga skupa bila bi razjasniti, odnosno učiniti vidljivima, smjernice dugoročne politike EU u stabilizaciji zapadnog Balkana, te recipročne angažmane EU sa svakom od zemalja regije. Pritom EU bi potvrdila svoje pristupno načelo da približavanje svake od zemalja u regiji ovisi od napretka koje one individualno ostvaruju na planu političkih i ekonomskih reformi". Prva hrvatska reakcija bila je oprezna. Premijer Ivica Račan je početkom srpnja izrazio očekivanje da će se ideja o summitu EU i zemalja zapadnog Balkana više konkretizirati, "pa će i hrvatski stav biti jasniji". Službeni se Zagreb od samih početaka zalagao da se sastav sudionika skupa, ne računajući zemlje EU, proširi van balkanskih granica. Nakon svega nekoliko tjedana u europskim se službenim krugovima iskristalizirala formula sastanka: sudjelovat će čelnici 15 zemalja Europske unije i četiri zemlje na koje se odnosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), uz Sloveniju, predstavnike crnogorske vlade i tadašnje srpske oporbe. Demokratskim promjenama u Jugoslaviji i ta je zemlja službeno pozvana u Zagreb, kao peta država na koju se odnosi SAA, čime je automatski upitno postalo sudjelovanje crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića. U međuvremenu je i Hrvatska, dobivši dodatne informacije i uvjeravanja iz Pariza i Bruxellesa, prihvatila korisnost zagrebačkog okupljanja i, kako je tada izjavio Račan, uklonila sve rezerve prema summitu. Danas je neupitno da će Hrvatska i njen glavni grad 24. studenoga biti političko središte Europe, a Zagrebački će summit popratiti i veliki događaj za Hrvatsku - početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju. U Zagrebu će se okupiti 25 izaslanstava, uz već spomenute zemlje, u hrvatsku će prijestolnicu izaslanike uputiti i Bruxelles (Javier Solana, Romano Prodi, Chris Patten), UN-ova misija na Kosovu (Bernard Kouchner), Visoko predstavništvo u BiH (Wolfgang Petritsch) i Pakt o stabilnosti (Bodo Hombach). (Hina) dj rb