SURADNJA S HAAGOM - I DALJE JEDAN OD UVJETA INDIVIDUALNOG PRISTUPA?

Piše: Sanja Pucak ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Suradnja zemalja bivše Jugoslavije s Međunarodnim sudom za ratne zločine trebala bi i dalje biti jedan od važnih uvjeta na kojima Europska unija temelji svoj individualni pristup zemljama regije iako Europa dosad javno nije učinila napor da prisili Jugoslaviju da ispuni svoje obveze prema haškom sudu (ICTY).#L# Dok, pred početak Zagrebačkog summita, u slučaju Hrvatske i Bosne i Hercegovine nema previše nepoznanica u odnosima te dvije zemlje s haškim sudom, u slučaju Savezne Republike Jugoslavije Sud i svijet tek pokušavaju pronaći način da ne ugroze političke promjene u toj zemlji, a da pritom istraju na zahtjevu da i Beograd ispuni međunarodne obveze. One bi u ovom trenutku značile izručivanje oko deset optuženih osoba uključivši bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, njegove suradnike - sadašnjeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića, Nikolu Šainovića, Dragoljuba Ojdanića i Vlatka Stojiljkovića, kao i vojnog zapovjednika bosaskih Srba Ratka Mladića. Novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u predizborno vrijeme isključivao je mogućnost izručenja Miloševića, a haški sud bio mu je tek "deveta rupa na svirali". Ovog je mjeseca definirao kako vidi suradnju s Tribunalom pristajući na otvaranje ureda ICTY- ja u Beogradu. Ipak, on i dalje ustrajava na tome da izručenje Slobodana Miloševića nije prioritet te da Milošević mora "odgovarati pred srpskim narodom" za svoja djela. Odgovor međunarodne zajednice zasad se svodi na podsjećanja da je Beograd obvezan izručiti optužene, ali da za "sve postoji svoje vrijeme". To nije ni blizu reakciji koju je izazvalo hrvatsko odbijanje izručenja Mladena Naletilića Tute i ispunjenja drugih zahtjeva za omogućavanjem istraga zločina počinjenih u "Oluji" i "Bljesku", te predajom dokumentacije vezane uz rat u BiH. Unatoč neispunjenju temeljnih obveza prema Haagu Europska unija ukida sankcije Beogradu ranije čvrsto povezane sa zahtjevima za izručenjem Miloševića i drugih optuženih, a otvara i dotoke financijske pomoći. Stav međunarodne zajednice političkom odlukom prati i haški sud, koji po riječima njegova predsjednika Claudea Jorde drži da se Koštunici treba omogućiti prostor za "konsolidaciju" na vlasti. Protiv Beograda kao i protiv Zagreba u Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek stoji prijava haškog tribunala zbog nesuradnje dvije zemlje. Zagreb je svoju zaradio neizručenjem Tute kao i odbijanjem zahtjeva haških tužitelja za uvidom u dokumentaciju o ratu u BiH i o zločinima u "Oluji" i "Bljesku". Hrvatska je proteklih godina svoj danak zbog nesuradnje platila međunarodnom izloacijom, kako političkom tako i financijskom, a zasad, iako su politički odnosi otoplili nakon siječanjske smjene vlasti, ni predaja velikog broja dokumenata, ni izručenje traženih osoba nisu ponukali haški sud na onaj posljednji korak - povlačenje prijave pred Vijećem sigurnosti UN-a. U Bosni i Hercegovini, po ocjeni haškog suda, najveći problem sada predstavlja hrvatska strana. Savjetnik tužitelja ICTY-ja Anton Nikiforov kazao je to prije mjesec i pol na simpoziju o radu ICTY-ja u Mostaru. Bošnjačka strana ispunila je sve obveze, kazao je, dok je srpska strana započela suradnju dolaskom Milorada Dodika na vlast. Unatoč toj ocjeni, bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić i dalje se kreće prostorom srpskog entiteta u BiH. (Hina) ps maš