ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - O 200 godina hrvatsko-švedskih književnih veza govorio je večeras na predavnaju u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici Mirko Rumac, jezikoslovac i prevoditelj sa švedskog jezika.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - O 200 godina hrvatsko-švedskih
književnih veza govorio je večeras na predavnaju u zagrebačkoj
Gradskoj knjižnici Mirko Rumac, jezikoslovac i prevoditelj sa
švedskog jezika.#L#
Prvi tekst koji svjedoči o hrvatsko-švedskim književnim vezama je
knjiga od 13 stranica iz 1778. Kako je rekao Rumac riječ je o tekstu
hrvatskoga duhovnika, kojim se obraća hrvatskim vojnicima na
bojnom polju u ratu koji Prusija i Austrija vode za Bavarsku.
Zatim su značajni prijevodi Hasanaginice. Godine 1792. preveo ju je
Samuel Odman (1750.-1829.), zatim slijedi bolji prijevod tog djela
Johana Ludviga Runeberga (1804.-1877.) iz 1830. Runeberg je još
preveo i druge hrvatske narodne pjesme, koje su objavljivane u
knjizi koja donosi srpsku narodnu poeziju 19. stoljeća, spomenuo je
u predavanju Rumac.
Alfred Jensen (1859.-1921.), esejist, kulturolog, putopisac,
znanstvenik, odnosno, čovjek vrlo široke kulture, preveo je na
švedski jezik brojne slavenske pisce, a od hrvatskih Preradovića,
Vojnovića, Mažuranića i Gjalskoga, podsjetio je Rumac.
Po riječima Mirka Rumca, nakon Drugog svjetskog rata na švedski su
prevođeni Krleža, Ivana Brlić Mažuranić, Petar Hektorović, Vesna
Parun i drugi.
Predavanje o 200 godina hrvatsko-švedskih književnih veza Mirka
Rumca zajednički su organizirali Gradska knjižnica Zagreb i
Hrvatsko-švedsko društvo (HŠD).
Tajnica HŠD-a Marija Hrvoj podsjetila je kako je HŠD djelovao od
1927. do 1940., a njegov je prvi predsjednik tada bio Franjo Bućar.
Društvo je ponovno obnovljeno u proljeće ove godine, rekla je
tajnica Hrvoj.
(Hina) sdju mć