BBC 18. XI. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 18. XI. 2000, Pregled tiska Njemačka, Francuska, Velika Britanija, tri najveće zemlje članice Europske unije, osigurat će više od polovice od 60 tisuća planiranih europskih snaga za djelovanje u kriznim stanjima koje će početi s radom u 2003. godine, piše 'The Financial Times'. Očekuje se da će ministri obrane zemalja članica Unije na svom sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu obećati ukupno oko 120 tisuća vojnika i vojnoga osoblja. Kada će europske intervencijske snage postati istinski stvarnost ovisi o tome koliko će Unija biti u stanju poboljšati svoju tehničku opremljenost. Prošlogodišnji rat na Kosovu iznio je u ovo doba visoke tehnologije na vidjelo tehnološko zaostajanje i neopremljenost europskih vojska. Europi su potrebna tehnološki savršenija oružja i oprema na moru, kopnu i u zraku, prenosi list riječi jednog neimenovanog dužnosnika unije. Nazočnost generala NATO-a u bruxelleskom sjedištu Europske unije, koji su tamo došli kako bi pomogli pri finalizaciji planova i ustanovljavanju zajedničkih europskih intervencijskih snaga, nemalo je uznemirila tamošnje eurokrate, nastavlja na istu temu 'The Financial Times'. Ono što eurokrate najviše brine jest to da NATO na mala vrata kroz nove zajedničke europske obrambene snage uvodi u europske ustanove kulturu tajnovitosti. Strah im je samo povećala činjenica da je povjerenik Europske unije za zajedničku vanjsku i obrambenu politiku Javier Solana nema tome dugo i sam glavni tajnik NATO, početkom ove godine, uveo propisnik po kojem je ograničen pristup dokumentima koji se odnose na sigurnosna i obrambena pitanja. Protivnici su to nazvali vojnim pučem i svratili pozornost na činjenicu da se odredbe tog propisnika kose s temeljnim odredbama amsterdamske povelje iz 1997. godine koja jasno ističe pravo javnosti da dobije na uvid sve dokumente o radu ustanova Europske unije, uključujući i dokumente koji se odnose na pitanja sigurnosti i obrane. U dosad gotovo neviđenom unutarinstitucionalnom sukobu Europski parlament prošloga mjeseca odlučio je podnijeti tužbu Europskom sudu protiv tih odredaba. Ta je optužba uslijedila nakon što su već podignute parnice u nekim zemljama članicama - Nizozemskoj, Švedskoj i Finskoj - zemljama koje su se i protivile potpisivanju propisnika o ograničenom pristupu dokumentima. Ali europski diplomati ustrajni su u tvrdnji da je propisnik nužan kako bi se SAD i NATO uvjerilo da je Europska unija u stanju čuvati službene tajni. Prema mišljenju nekih organizacija za zaštitu građanskih prava i propisnik koji je Solana izgradio u tajnom dogovoru sa sadašnjim glavnim tajnikom NATO Georgeom Robertsonom nije tu isključivo da bi štitio vojne tajne, već omogućio NATO-u i izvaneuropskim zemljama, a tu se misli ponajprije na SAD, da stavljaju veto na to koji europski dokumenti smiju, a koji ne smiju biti dani na uvid javnosti dok oni koji brane i zagovaraju propisnik pak tvrde da je on nužan želi li Europska unija ostvariti svoj potencijal svjetske velesile. (BBC)