FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE MONDE OD 19.11.00.EUROPSKA OBRANA

FR-GB-US-YU-vojska-Obrana-Organizacije/savezi-Diplomacija FRANCUSKA-LE MONDE OD 19.11.00.EUROPSKA OBRANA FRANCUSKALE MONDE19. XI. 2000.Francuska će osigurati 20 posto europskih snaga za brzo djelovanje"Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija četiri su zemlje, članice Europske unije (EU), koje su se obvezale da će dati veći prinos organiziranju europskog zbora za brzo djelovanje do 2003. Ministri obrane petnaesterice kane o tomu razgovarati 20. XI. u Bruxellesu, u prigodi tzv. konferencije o sudjelovanju snaga, prvo na neslužbenom susretu, a zatim s ministrima vanjskih poslova, u vijeću EU-a za opće poslove. Sutradan se trebaju sastati s kolegama iz zemalja nečlanica EU-a koje su kandidati ili su članice NATO-a, a osigurale bi dodatne snage.Na europskom susretu na vrhu u Helsinkiju, u prosincu 1999., šefovi država i vlada utvrdili su zadaću do 2003: za šezdesetak dana moći rasporediti europske snage za brzo djelovanje najmanje na godinu dana, koje će biti kadre očuvati mir, voditi humanitarne operacije i skloniti svoje i druge državljane čiji je život ugrožen.Prema procjeni stožera, da bi zadovoljile različite predviđene zadaće, snagama će trebati 'zaliha' od devedeset do sto tisuća ljudi (od čega bi se šezdeset tisuća rasporedilo na kopnu), koje bi
FRANCUSKA LE MONDE 19. XI. 2000. Francuska će osigurati 20 posto europskih snaga za brzo djelovanje "Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija četiri su zemlje, članice Europske unije (EU), koje su se obvezale da će dati veći prinos organiziranju europskog zbora za brzo djelovanje do 2003. Ministri obrane petnaesterice kane o tomu razgovarati 20. XI. u Bruxellesu, u prigodi tzv. konferencije o sudjelovanju snaga, prvo na neslužbenom susretu, a zatim s ministrima vanjskih poslova, u vijeću EU-a za opće poslove. Sutradan se trebaju sastati s kolegama iz zemalja nečlanica EU-a koje su kandidati ili su članice NATO-a, a osigurale bi dodatne snage. Na europskom susretu na vrhu u Helsinkiju, u prosincu 1999., šefovi država i vlada utvrdili su zadaću do 2003: za šezdesetak dana moći rasporediti europske snage za brzo djelovanje najmanje na godinu dana, koje će biti kadre očuvati mir, voditi humanitarne operacije i skloniti svoje i druge državljane čiji je život ugrožen. Prema procjeni stožera, da bi zadovoljile različite predviđene zadaće, snagama će trebati 'zaliha' od devedeset do sto tisuća ljudi (od čega bi se šezdeset tisuća rasporedilo na kopnu), koje bi podupiralo tristo do tristo pedeset borbenih zrakoplova i osamdeset ratnih brodova. Riječ je o zadaći koju treba podijeliti na zemlje koje će u tim snagama sudjelovati na dragovoljnoj bazi i prema vlastitim mogućnostima, kako bi se povelo računa o suzdržanosti koju bi u pojedinom slučaju mogle pokazati neke zemlje poput Danske ili Austrije. EU ne želi imati prosječnu europsku vojsku - sastavnice će zadržati odoru svoje države - koja će se trajno temeljiti na ljudstvu i opremi koji bi jednom zasvagda prihvatili svoje zadaće i od njih ne bi odstupali. 20. i 21. XI. u Bruxellesu, svaka će zemlja morati službeno utvrditi svoje obveze u svezi sa sudjelovanjem u političko-vojnom zapovjednom lancu - odboru za politiku i za sigurnosti (COPS), vojnom odboru i u stožeru EU-a - koji je utvrđen u Helsinkiju, a postupno će se početi osnivati u proljeća 2001. (...) S osamnaest do dvadeset tisuća ljudi (od čega dvanaest tisuća na kopnu), udio Francuske uglavnom će činiti nosač zrakoplova Charles de Gaulle, nuklearna podmornica za napadaje, protuzračna fregata, tri broda za potporu, dva broda za prijevoz pontona, špijunski sateliti Helios, 75 borbenih zrakoplova, dva leteća radara Awacs i kopnene snage sa stacionarnom i lako pokretnom brigadom. To je dvadeset posto ukupnog ljudstva europskih snaga za brzo djelovanje, kako je nekim zastupnicima kazao francuski ministar obrane Alain Richard. Stožer EU-a u Bruxellesu mora od ožujka 2001. imati stotinjak časnika koje će petnaesterica trajno ovlastiti, a čija je zadaća razmjerno teška. U stvarnosti, treba urediti odnose s velikim NATO-ovim zapovjedništvima, istražiti i rješavati krize tijekom i nakon brzih akcija kakve su se poduzimale te planirati možebitne operacije. Pet zemalja (Njemačka, Belgija, Španjolska, Francuska i Luksemburg) ima takvo iskustvo pošto su na Kosovo poslale stožer europskog korpusa koji su osnovale. No to je bio tek prvi korak ograničen na uporabu kopnenih snaga na šest mjeseci pod NATO-ovim zapovijedanjem", piše Jacques Isnard.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙