SMJENA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA I SLUŽBENIKA - REVANŠIZAM ILI DEMOKRATSKA PRAKSA

Piše: Iva Boban Valečić ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Hoće li Hrvatska i kada imati stručnu državnu administraciju koja neće biti smjenjivana nakon svakih parlamentarnih izbora - pitanje je koje se nametnulo nakon što su zastupnici Hrvatske stranke prava (HSP) protekloga tjedna najavili da pripremaju zakon o primopredaji vlasti.#L# Preuzimanje vlasti ozbiljan je projekt i ne bi se više smjelo događati da se smjena državnih dužnosnika i službenika provodi na brzinu, ad hoc rješenjima, ali ni to da se smjene provode kontinuirano kroz tri ili četiri godine, smatraju u HSP-u. Zakonom o prijenosu vlasti točno bi se odredilo koji državni dužnosnici i službenici odlaze s dužnosti nakon parlamentarnih izbora, odnosno smjene vlasti. Time će se, smatraju pravaši, izbjeći da svaka nova vladajuća garnitura provede smjene svih, "od ministara do čistačica", i spriječiti priče o revanšizmu vladajućih. HSP-ov bi Nacrt zakona trebao razmotriti i doraditi saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Nacrtom se predlaže smjena zamjenika i pomoćnika ministara, pročelnika vladinih ureda i povjerenstava, tajnika Sabora i Vlade, glasnogovornika Vlade, ravnatelja i članova nadzornih odbora u državnim ustanovama i poduzećima, pročelnika i tajnika županijskih ureda ministarstava, državnih upravnih organizacija itd. Po riječima HSP-ova saborskog zastupnika Tončija Tadića, time bi po smjeni vlasti 'kovčege pakiralo' oko 700 državnih dužnosnika i službenika. Političari podupiru HSP-ovu inicijativu Potpredsjednik SDP-a Zdravko Tomac pozitivnim smatra otvaranje rasprave o tom pitanju, ali ističe da se zakonom ne može riješiti ono što je, kaže, svagdje u svijetu stvar demokratske tradicije. Smatra da bi to pitanje trebalo rješavati međustranačkim dogovorom, a u raspravu bi trebalo uključiti i širu javnost. Razlog zbog kojega se to nije dogodilo ranije Tomac vidi u nedostatku političke kulture. Po njegovu mišljenju, poteškoću u rješavanju pitanja prijenosa vlasti predstavlja i dosadašnja praksa, kojom je u državne službe kadar mahom biran po političkoj liniji. "Nakon 3. siječnja nije došlo do normalne smjene vlasti, nego je to bila smjena nedemokratske vlasti", ustvrdio je Tomac, dodajući kako je zbog toga potrebno provesti dublje smjene nego što je to uobičajeno u zemljama s demokratskom tradicijom. HDZ-ov zastupnik Ivić Pašalić smatra, pak, da su se nakon siječanjskih parlamentarnih izbora dogodile masovne smjene, i to ne samo u političkim, nego i stručnim službama. Pašalić podupire HSP-ovu zamisao o zakonskom normiranju pitanja prijenosa vlasti, za koju smatra da je "na tragu izgradnje Hrvatske kao uređene demokratske države". "Nerealno je očekivati da će se visoko stručna, dobro plaćena i politički neovisna državna administracija stvoriti jednim zakonom i u kratkom roku, ali je potrebno početi taj proces", zaključio je Pašalić. Zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić HSP-ovu Nacrtu zamjera što unošenje u zakon izraza "prijenos vlasti" i "vlast" nije u duhu europske tradicije. Također ističe da se to pitanje može riješiti u sklopu sadašnjih zakona. Kako to rade u zapadnim demokracijama, a kako u tranzicijskim zemljama Po mišljenju hrvatskih politologa, najveći problem pri prijenosu vlasti je taj što Hrvatska u tome nema ustaljenu praksu kakvu imaju zemlje s demokratskom tradicijom. U Engleskoj se, primjerice, sa smjenama pri promjeni vlasti ne ide niže od razine pomoćnika ministara. No, istodobno se strogo razlikuje politička od stručne službe. Službenici se u stručne službe biraju po strogo utvrđenim uvjetima, a politika nema nikakvu ulogu u njihovu imenovanju i razrješavanju. U Francuskoj je praksa da se, prilikom prijenosa vlasti, smjenjuju službenici na svim razinama, pa i oni u javnim poduzećima, a u SAD-u se radnim mjestima u državnim službama mogu nadati svi koji su pridonijeli pobjedi neke političke opcije, naravno - ako zadovoljavaju stručne uvjete. Amerikanci takva radna mjesta čak nazivaju "plijenom" (prey). Praksa pokazuje i da način smjene vlasti u tranzicijskim zemljama nije samo problem "ideološke zatucanosti", nego da uvelike ovisi o standardu u pojedinim zemljama. Tako se u tranzicijskim zemljama s višim standardom ne provode duboke smjene, a u zemljama s niskim standardom i visokom stopom nezaposlenosti radna mjesta u državnim službama mnogima postaju "mamac". (Hina) ibob sšh