MADRID, 19. studenoga (Hina/AFP) - General Francisco Franco, koji je do svoje smrti godine 1975. bio posljednji diktator krajnje desnice u Europi, za Španjolce je sada samo dio prošlosti iako je njihovom zemljom vladao 39
godina.
MADRID, 19. studenoga (Hina/AFP) - General Francisco Franco, koji
je do svoje smrti godine 1975. bio posljednji diktator krajnje
desnice u Europi, za Španjolce je sada samo dio prošlosti iako je
njihovom zemljom vladao 39 godina. #L#
Samo manje skupine nostalgičara i militanata krajnje desnice
okupile su se u subotu na tradicionalnoj misi u mauzoleju Valee de
los Caidos gdje je, u podnožju križa visokog 150 metara, pokopan
bivši "caudillo" (španj. vođa). U nedjelju, uoči obljetnice
njegove smrti 20. studenoga, okupit će se na nekoliko mjesta u
Madridu.
Povjesničari i sociolozi slažu se da je 25 godina nakon propasti
frankizma njegova ostavština u Španjolskoj vrlo mala.
"Franco je gotovo zaboravljen, ali nema volje da ga se posve
zaboravi. Opsesivno sjećanje na građanski rat i teror pogubljenja
objašnjava našu posve mirnu tranziciju na demokraciju", kazao je
sociolog Emilio Lamo de Espinosa.
Povjesničar Javier Tusell ističe da je "ostala (baskijska
separatistička organizacija) ETA koja je nastala tijekom frankizma
i koja se bez njega ne može shvatiti". "To je proizvod frankizma,
jednog određenog pokušaja kulturnog genocida" nad Baskima, dodao
je.
"Nasljedstvo represije Francova režima stvorilo je spiralu nasilja
koje se nastavlja. Baskija je u tom smislu španjolska regija s
najizraženijim frankizmom zbog nasilja koje podsjeća na građanski
rat", istaknuo je Lamo de Espinosa.
Francova smrt označila je potpuni krah krajnje desnice u
Španjolskoj koja na izborima dobiva manje od jedan posto glasova.
"Ta pojava u velikoj je suprotnosti s ostalim europskim zemljama
poput Francuske ili Austrije", kazao je povjesničar Jose Luis
Rodriguez, stručnjak za krajnju desnicu.
"Španjolska, Portugal i Grčka, koje su okusile dugogodišnje
antikomunističke diktature europske su zemlje u kojima je krajnja
desnica najslabija", istaknuo je on.
Rodriguez jednim od "ostavština frankizma smatra i utjecaj
katoličke crkve u obrazovanju, kulturi i politici".
"Na svakim izborima, ljevica koristi frankizam kao uvredu kojom
nastoji dekredibilizirati Narodnu stranku (vladajući desni
centar)", dodao je.
Suprotno tim stajalištima, psihijatar Enrique Gonzalez Duro, autor
psihološke biografije o Francu, ocjenjuje da je bivši diktator još
uvijek vrlo prisutan u Španjolskoj, ali u njezinoj "kolektivnoj
podsvjesti". "Postoji velik interes da ga se pokopa kao da nikada
nije ni postojao", kazao je Duro.
"Samog španjolskog kralja imenovao je Franco. Ljevica se stidi što
ga je podržavala tolike godine, a desnica želi ostaviti dojam da
nije nikada imala ništa s frankizmom", objašnjava on.
"Ništa ne znati o Francu danas je vrlo opasno. Kada se povijest
zaboravi, ona se ponavlja", upozorava Duro. Taj andaluzijski
psihijatar tvrdi čak i da "sadašnja španjolska vlada i dio
intelektualaca sa svojim protivljenjem baskijskom nacionalizmu
posjećaju na doba u kojem je Franco mrzio Baskiju".
"Franco je bio jednostavan čovjek koji je vjerovao u osobni uspjeh,
moć, katoličanstvo, antikomunizam i jedinstvo Španjolske",
objašnjava on ističući da se "autoritarizam i progoni protežu kroz
cijelu španjolsku prošlost te da je Franco samo jedna karika u tom
lancu".
BIOGRAFIJA:
Francisco Franco Bahamonde rođen je u El Ferrolu (sjeverozapad
Španjolske) 4. prosinca 1892. u obitelji mornaričkog časnika. S 15
godina postao je vojnik. U srpnju 1936. predvodio je vojnu pobunu u
španjolskom Maroku protiv repulikanske vlade predsjednika Manuela
Azane, što je prva epizoda građanskog rata. U ožujku 1939.
"nacionalne" postrojbe pod njegovim vodstvom zauzimaju cijelu
Španjolsku, što je početak režima koji će preživjeti sve
međunarodne potrese tijekom 39 godina.
Unatoč simpatijama, Franco odbija uvesti Španjolsku u Drugi
svjetski rat na povijesnom sastanku s Hitlerom 23. listopada 1940.
u francuskom Hendayu. Nakon kraja neprijateljstava, saveznici se
izjašnjavaju protiv Francova režima i pokušavaju ga izolirati, što
ga ipak ne sprječava da ostane na vlasti.
Španjolska postaje članicom Ujedinjenih naroda 1955. S početkom
hladnog rata SAD se prilično dobro slažu s Francom, što u Španjolsku
dovodi američke vojne baze.
Prvi ozbiljni neredi u Baskiji izbijaju 1968. Baskijski
separatisti ETA-e 1973. u Madridu ubijaju drugog čovjeka Francova
režima, admirala Luisa Carreroa Blancoa. Studentski prosvjedi
protiv diktature okrutno se guše.
Franco umire 20. studenoga 1975., a njegov nasljednik Juan Carlos,
kojeg je imenovao još 1969., proglašen je kraljem dva dana kasnije.
Diktatura je službeno ukinuta 1978. uvođenjem sadašnje ustavne
demokracije.
(Hina) zt nab