VUKOVAR DANAS - BROJKE NADE ILI RAZOČARANJA

piše Željko Draženović VUKOVAR, 18. studenoga (Hina)- U grad Vukovar, od ljeta 1997. kada je počeo povratak prognanika do danas, vratilo se 7,5 tisuća ili 34 posto prije devet godina prognanih Vukovaraca.#L# Po podacima regionalnog Ureda za prognanike i izbjeglice, od početka procesa mirne reintegracije Vukovar je napustilo 20 tisuća građana srpske nacionalnosti koji su Vukovar naselili za vrijeme okupacije, a koji su se vratili u svoje domove u drugim dijelovima Hrvatske. Na povratak u druge dijelove Hrvatske još čeka 2300 Srba. Točnih statističkih podataka o broju srpskih građana u Vukovaru nema, a procjene se kreću od 9 do 12 tisuća. Po prijeratnim podacima, u Vukovaru je živjelo 21.065 Hrvata i 14.425 Srba. Broj stanovnika srpske nacionalnosti smanjio se početkom procesa mirne reintegracije, kada su mnogi od njih iz Vukovara emigrirali u zapadnoeuropske zemlje. Osim više od 1200 poginulih, tisuća i tisuća razorenih ljudskih sudbina, srpski je agresor 1991. razorio gotovo cijeli Vukovar. Od oko 9000 obiteljskih kuća, u svakodnevnim ratnim razaranja Vukovara, na koji je dnevno padalo do 10 tisuća projektila, pošteđeno je ostalo tek nešto manje od tisuću kuća. Sve ostale pretrpjele su manje ili veće štete. Ratna oštećenja zabilježena su i na 5580 vukovarskih stanova. Od proljeća 1998., kada je počela obnova, do danas na području grada obnovljeno je 1977 obiteljskih kuća. U obnoviteljskoj sezoni 2000./2001. u Vukovaru se obnavlja 690 kuća. Podneseno je 6076 zahtjeva za obnovom kuća, a 3430 za obnovom stanova. Osim hrvatske države u obnovi sudjeluje i EU preko provedbenog partnera ASB-a, a u obnovu se uključila i Norveška narodna pomoć. Od do sada obnovljena 1772 stana - sredstvima hrvatske države (212.784.519 kn) obnovljeno je 1414 stanova, dok je sredstvima ASB-a (57.000.000 kn) obnovljeno 358 stanova. U Vukovaru je potrebno još obnoviti 3808 stanova. Ako se taj broj pomnoži s prosječnom cijenom od 150.000 kn po stanu, ukupno je, po procjeni županijskog ureda za obnovu, potrebno 517.200.000 kuna da bi se obnovili svi stanovi. Obnova stanova u cijelosti je zastala početkom 2000. godine i po svemu sudeći tako će biti sve dok se ne donesu propisi o raspodjeli i ne utvrde kriteriji raspodjele obnovljenih stanova. U hrvatskom Podunavlju još nije proveden otkup stanova kao u ostalim dijelovima Hrvatske. Gradska stambena komisija utvrdila je kako je na području grada bespravno useljeno oko šestotinjak stanova. Približno isto toliko stanova njihovi trenutačni stanari koriste uz posjedovanje tzv. krajinskih rješenja izdanih u vrijeme okupacije Vukovara. Problema ima i s obnovom objekata javne namjene, čiju su obnovu, sukladno inicijativi pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana izraženoj za posjeta Vukovaru 1997. godine, preuzele sve hrvatske županije. Svoju obvezu do sada su ispunile Osiječko-baranjska, Varaždinska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija te grad Zagreb koji još treba završiti vanjsko uređenje vukovarske Gimnazije. Svi ostali projekti zastali su zbog nerazmjera između nerealanih procjena i realno viših izdataka obnove. Osim županija, u obnovu objekata javne namjene uključila se i zagrebačka Pliva, koja obnavlja Centralnu ljekarnu dok su obnovu preuzetih objekata priveli kraju Udruga "Hrvatska žena" iz Vukovara (kapelica Gospe od Hrasta) i HDZ Švicarske i Udruga Hrvata iz Kanade (Dom hrvatskih branitelja). Za 17 objekata, čija se obnova odvija preko Ministarstva obnove, radovi su ugovoreni u vrijednosti 111 milijuna kuna, a dosad je potrošeno 75 milijuna. Za pet objekata koji se izravno plaćaju izvođačima radova vrijednost ugovora iznosi 15,5 milijuna kuna, a od toga je dosad utrošeno 9 milijuna kuna. Devet godina nakon "vukovarskog pakla" ruševine Vukovara i dalje bolno bodu u oči, a bez obzira na velika nastojanja i uvjeravanja hrvatskih vlasti, a i međunarodne zajednice kako je ratnu bol i mržnju nužno prevladati, još uvijek se osjeća podjela na Hrvate i Srbe, "naše" i "njihove". Podijeljena su mjesta druženja i okupljanja; kafići i restorani, mjesta školovanja- razredi pa čak i mjesta čuvanja djece- dječji vrtići. No bez obzira na nacionalnost najveći broj Vukovaraca danas je suočen s teškim životnim problemima. Po podacima Zajednice povratnika Hrvatske, u Vukovaru je trenutačno u 40 pravnih subjekata zaposleno tek nešto više od 4000 osoba, što je zanemariva brojka u odnosu na 21.700 koliko je prije rata zapošljavalo samo "Borovo". U "Borovu" je danas manje od tisuću, a u "Vupiku" tek nešto više od tisuću radnika. Na Zavodu za zapošljavanje nalazi se nešto više od 3000 Vukovaraca. Teška gospodarska situacija postala je najvećom kočnicom daljnjeg povratka i početka boljeg života Vukovara. Vladin projekt obnove Vukovara, nazvan Zakon o obnovi Vukovara, među Vukovarcima, kako vrijeme od donošenje odmiče, izaziva sve više sumnje, a nemali je broj onih koji od prvog oduševljenja svibanjskom sjednicom Vlade u Vukovaru i kasnije donesenim Zakonom, počinju sumnjati u vukovarsko ljepše sutra. (Hina) draž vkn