FINANCIJSKI BILTEN 09. - 17. STUDENOGA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 09. - 17. STUDENOGA 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada uputila Saboru zakon o povećanju mirovina 9. Saborski odbor podržao rebalans proračuna 10. Fižulić: Vada treba odrediti način i tempo privatizacije 11. HFP o upravljanju državnih portfeljem 12. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 17,4 tisuće kuna prometa 13. Na drugoj dražbi za "Prava" promet 37 milijuna kuna 14. Revizija indeksa VIN - uključene dionice Riviera holdinga 15. HNB: Jača bi deprecijacija kune imala negativne efekte 16. Linić i Crkvenac na savjetovanju ekonomista u Opatiji 17. Savjetovanje ekonomista - Stjepan Zdunić o dvjema koncepcijama 18. Projekcije proračuna za iduće tri godine i okvirna strategija razvitka 19. HBOR i PBZ potpisale prvi ugovor o osiguranju kredita za izvoz 20. Stambena štednja u Hrvatskoj: Kreću prvi krediti 21. Pula: Svečano potpisan ugovor u Istarskoj banci 22. Predsjednik uprave Croatia banke Vedran Kuiš 23. MMF: Gospodarska situacija u Hrvatskoj poboljšana 24. Statistika 25. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u studenome oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 09. XI. 6.000.000 4.200.000 8,12 52.900.000 2,23 10. XI. 12.000.000 11.000.000 4,65 78.660.000 1,41 13. XI. 60.000.000 40.500.000 5,05 158.710.000 4,64 14. XI. 125.000.000 115.800.000 7,89 300.500.000 7,30 15. XI. 55.000.000 46.700.000 6,00 206.930.000 7,58 16. XI. 40.000.000 31.650.000 8,05 - - Dnevni prosjek 49.666.000 41.641.000 6,62 159.540.000 4,59 Ovoga je tjedna na Tržištu novca bilo vrlo dinamično. Naime, ostvaren je značajan iznos ukupnog tjednog prometa, kako u noćnom (159,5 milijuna) tako i u dnevnom trgovanju (41,6 milijuna kuna). Dok je u petak u noćnom kreditiranju ponuda novca bila višestruko veća od potražnje, u ponedjeljak je potražnja za svoje pokriće u cijelosti iscrpila ponudu. Već u utorak ukupna potražnja je dosegla iznos veći od 400 milijuna kuna te je nije bilo moguće podmiriti sredstvima koja su se našla u ponudi. Unatoč porastu potražnje te pomanjkanju sredstava u ponudi cijena novca zadržala se u uobičajenim okvirima. Budući da ovoga tjedna nije bilo skupih pozajmica s kamatom od deset posto, ovotjedna je prosječna kamatna stopa čak i niža u usporedbi s tjednom ranije. Tako je u prosjeku ona iznosila 4,59 posto. I u dnevnom je kreditiranju bilo vrlo živo. Tjedan je započeo visokom potražnjom zbog dospijeća plaćanja deviza kupljenih na aukciji HNB-a protekli tjedan. Trend visoke potražnje (više od 120 milijuna kuna) nastavio se i u utorak kada su na naplatu pristigle ranije odobrene ročne pozajmice. Pritom je ponuda redovito zaostajala za potražnjom te je io potražnje ostajao bez pokrića. Ovakav je odnos ponude i potražnje za posljedicu imao povećanje cijene novca, pa su kreditori tražili i povećanja cijena za ranije odobrene kredite. Tako se cijena novim opozivnim kreditima kretala od tri pa čak do deset posto. Prosječna kamatna stopa ovoga tjedna iznosi 6,62 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 173,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 136,5 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od sedam posto, upisani su zapisi u iznosu od 17 milijuna kuna. Također su na rok od 182 dana, uz prosječnu cijenu od 7,70 posto, upisani zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna. Od 15. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,669 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 13. do 17. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 275 286 284 1.358.541 Pliva 460 515 505 11.255.553 Podravka 133 160 142,06 3.052.185 Zagrebačka banka 0 1.480 1.620 1.555 10.423.009 Atlantska plovidba 32,50 35 35 5.350 Badel 1862 25 25 25 3.725 Croatia osiguranje P 900 900 900 1.800 Rabac ugos. I turizam 25,13 25,13 25,13 4.623 Karlovačka pivovara 300 300 300 99.000 Končar 34 40 40 148.104 Kraš 183 191 185 504.440 Privredna banka 80 83 80 78.716 Plava laguna 503 950 927 239.547 Riječka banka 122 123 122,05 106.915 Riviera 77 90 88 264.659 Splitska banka 74 75 75 31.450 Varteks 24 25 25 7.378 Zagrebačka banka E 900 900 900 42.300 Zagrebačka banka C 550 550 550 1.100 Hr.zavod za zdr.osig* 101,30 101,50 101,30 6.151.194 33.779.599 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 33,7 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Plive (11,2 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (10,4 milijuna), Podravke (tri milijuna), Dalmatinske banke (1,3 milijuna) te obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (6,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 19 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najveći skok cijene, čak 497 kuna ili više od 115 posto, ostvarila je dionica Plave lagune. Značajnije je, 40 kuna, poskupila povlaštena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s dobitkom od 33 kune, dionica Plive. Cijena, pak, dionice Kraša porasla je 15, a Riviere 13 kuna. Među dobitnicama našla se, s rastom cijene od deset kuna, i obična dionica Zagrebačke banke. Dionica Končara pokupila je 6,5, a Podravke 6,06 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od pet kuna ili 25 posto, našla se pak dionica Varteksa. Među ovotjednim gubitnicama našle su se četiri dionice. Najviše je, 24 kune ili gotovo 49 posto, potonula cijena dionice Badela 1862. Slijedila ju je, s gubitkom od tri kune, dionica Atlantske plovidbe, dok je dionica Riječke banke pojeftinila 1,95 kuna. Na začelju liste, s gubitkom od tek jedne kune, našla se dionica Dalmatinske banke. Pad vrijednosti od 0,1 postotnog boda od nominalne cijene zabilježila je i obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zanimljivo je napomenuti, kako je rast cijena obične dionice Zagrebačke banke te Plive bio identičan trendu na Londonskoj burzi, priopćeno je u srijedu sa Zagrebačke burze. Upravo ponajviše zahvaljujući rastu cijena tih dionica kao i ostalih koje sačinjavaju CROBEX indeks, poput Plave lagune, on je ovoga tjedna skočio 40 bodova ili više od 4,5 posto - na 924 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 13. do 17. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Autobusni promet 167,21 167,21 167,21 961.791 Atlantska plovidba 32,50 32,50 32,50 3.250 Ericsson-Tesla 154 161,01 160,27 43.509 Jadranski naftovodi 1.501 1.501 1.501 4.503 Kraš 185 190 190 70.320 Riviera 80 90 90 72.271 Tankerska plovidba 100 100 100 56.700 ZIF Breza invest 35 35 35 17.500 PIF Dom 16,12 17,00 17,00 477.999 PIF Expandia 17,90 18,20 18,16 396.913 PIF Pleter 10,50 10,80 10,80 43.139 PIF Slavonski 8,66 8,80 8,76 98.737 PIF Sunce 7,63 7,66 7,66 40.325 PIF Središnji nacionalni 17,01 19,01 17,63 211.672 PIF Velebit 13,50 13,70 13,62 162.105 RHMJ* 42,50 48,50 43,20 4.262.917 6.923.665 *Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 6,9 milijuna kuna što je, u odnosu na tjedan ranije povećanje od 115,6 posto. Ostvareno je to ponajviše zahvaljujući trgovini Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (4,2 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 15 kuna, profitirala dionica Riviere. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Kraša. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle porasla je 7,27, a Jadranskih naftovoda jednu kunu. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Dom fonda ovoga tjedna viša 70, a Središnjeg nacionalnog fonda 57 lipa. Dionica pak Expandia fonda poskupila je 26, Velebita 12, a fonda Sunce deset lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od šest lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Na listi gubitnica našle su se tek dvije dionice. Tako je dionica ZIF-a Breza investa pojeftinila jednu kunu, dok je ona Pleter fonda jeftinija 15 lipa. Također je, 4,8 postotnih bodova od nominalne cijene, pala vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je 20 bodova - na 358 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 09. studenoga 17. studenoga Promjena u % New York/DJIA 10.834,25 10.656,03 -1,64 Tokyo/Nikkei 15.060,05 14.587,03 -3,14 London/FTSE-100 6.442,20 6.430,40 -0,18 Frankfurt/DAX 30 6.959,50 6.962,04 0,03 Na njujorškoj je burzi kapitala i ovoga tjedna uglavnom nastavljen pad cijena dionica. Indeks Dow Jones je oslabio 1,64 posto u odnosu na tjedan dana ranije, te iznosi 10.656 bodova. U elektronskom trgovanju dionicama, indeks Nasdaq je u ponedjeljak pao ispod razine od 3.000 bodova, po prvi puta od početka ove godine. Najviše su na udaru bile tehnološke dionice, budući su Hewlett- Packard te Dell Computer objavili kako su ostvarili manju dobit u trećem tromjesečju. Ta su izvješća potaknula i prodaju ostalih dionica toga sektora, tako da su veće gubitke pretrpjele i dionice internet te biotehnoloških i softverskih kompanija. Osim neizvjesnosti oko izbora novog američkog predsjednika, na raspoloženje ulagača negativno je djelovalo i izvješće Feda sa zasjedanja u srijedu. Naime, Fed nije mijenjao razinu kamatne stope, ali je u komentaru objavio kako će i nadalje pratiti kretanje stope inflacije. Iako je zamjetno pooštravanje uvjeta kreditiranja, te smanjivanje domaće potražnje, što bi moglo utjecati na manji rast američkog gospodarstva, u Fedu su i nadalje zabrinuti stanjem na tržištu rada te porastom cijena energije. Naime, cijena nafte je u srijedu dosegnula 35,58 dolara po barelu, jer je iz Američkog instituta za goriva objavljeno kako ih brine kakav će biti odnos ponude i potražnje za gorivom na američkom tržištu tijekom zimske sezone. Sukobi unutar japanske vladajuće Liberalne demokratske stranke, odnosno pristaša japanskom premijera Yosira Morija koji žele da ostane na toj poziciji, te pristaša njegovog konkurenta i reformista Koichia Katoa koji zahtjevaju ostavku Morija, obilježila je u proteklih tjedan dana trgovanje na Tokijskoj burzi. Po riječima jednog analitičara, tržištu ionako nije previše bitno tko će na kraju biti japanski premijer, ali neizvjesnot vezana za taj najnoviji politički sukob svakako je negativno utjecala na raspoloženje tamošnjih ulagača. Najviše su gubitaka pretrpjele tehnološke dionice, ali i automobilske industrije, posebno Toyote. Stanje na burzi posljednjih dana slikovito je opisao jedan trgovac - kad strani ulagači vide da se prodaju dionice Toyote iako je ostvarila odlične rezultate poslovanja, postaju skeptični glede Japana kao ulagačke destinacije. No, neki analitičari tvrde kako je ulagačima na dugi rok sad pravo vrijeme za kupovinu. Ovoga je tjedna Nikkei oslabio 3,14 posto, na 14.587 bodova. Na europskim burzama ovaj je tjedan obilježio oštar pad cijena dionica automobilske industrije. Najviše je pala cijena DimlerChryslerovih dionica, u srijedu za čak četiri posto, a dan kasnije dva posto, jer pred tom njemačko-američkom kompanijom stoji tužba vezana za vozila dana u najam. Slijedile su ih i dionice ostalih proizvođača automobila, a samo BMW je izgubio na vrijednosti 1,5 posto. Pale su značajnije i cijene kemijskog sektora, nakon što je Bayer ostvario u trećem tromjesečju dobit ispod očekivanja tržišta. Najveći dobitnik bio je, pak, britanski Vodafone, čije su dionice samo u jednom danu poskupile za čak šest posto, nakon što je objavio dobit koja je premašila tržišna očekivanja. Indeks Ftse u tom je razdoblju oslabio 0,18 posto, na 6.430 bodova, a Dax ojačao 0,03 posto, na 6.962 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 09. studenoga 17. studenoga Promjena u % Euro/USD 0,8662 0,8520 -1,64 Euro/JPY 92,91 92,89 -0,02 USD/JPY 107,36 109,00 1,52 Na deviznim se tržištima sudionici nalaze između dvije neizvjesnosti - očekivanja nove intervencije Europske središnje banke u korist eura, te konačnih rezultata s američkih predsjedničkih izbora. Obujam aktivnosti uglavnom je zbog tih razloga bio slab. Stoga je tečaj eura ponovno oslabio prema dolaru, i to 1,64 posto, na 0,852 dolara, te 0,02 posto prema jenu, na 92,89 jena. Politička neizvjesnost u Japanu, vezana za nagađanja tržišta da će japanski premijer Mori na kraju ipak biti prisiljen dati ostavku, oslabila je ovoga tjedna i tečaj japanske valute prema dolaru, i to 1,52 posto, na 109 jena za dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 10. - 18. studenoga 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 10. studenoga 18. studenoga u % Euro 1 7,5533 7,5580 0,06 DEM 1 3,8619 3,8643 0,06 USD 1 8,8457 8,8037 -0,47 GBP 1 12,5180 12,5611 0,34 JPY 100 8,2388 8,0869 -1,84 ATS 1 0,5489 0,5492 0,05 ITL 100 0,3901 0,3903 0,05 CHF 1 4,9713 4,9486 -0,45 SIT 100 3,5825 3,5798 -0,07 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke raste prema kuni šest tjedana. U tom je razdoblju ukupno porasla 0,61 posto. Ovoga je tjedna japanski jen oslabio 1,84 posto, dok je tečaj američkog dolara pao 0,47 posto, a švicarskog franka 0,45 posto. Istodobno, britanska je funta ojačala 0,34 posto. Slovenski tolar je u dva tjedna izgubio 0,35 posto na vrijednosti. Cijene eura, talijanske lire i austrijskog šilinga su porasle u šest tjedana otprilike 0,61 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. Pritom je ukupno pristiglo 194,2 milijuna kuna ponuda, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,314 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 6,80 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 35 milijuna kuna. Pritom je ukupan iznos pristiglih ponuda, kao i ostvareni iznos emisije, također iznosio 35 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,765 milijarde kuna. Od toga je 1,511 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 966,7 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 287,5 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 21. studenoga. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 350 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada uputila Saboru zakon o povećanju mirovina Hrvatska Vlada u četvrtak je sa svoje sjednice u saborsku proceduru uputila konačan tekst zakona o povećanju mirovina, kako bi se otklonile razlike u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Taj bi se zakon primjenjivao od početka iduće godine, a za njegovu provedbu će trebati u 2001. osigurati oko 2,2 milijarde kuna. Predloženim zakonom bi se izvršila i odluka Ustavnog suda iz svibnja 1998. o usklađivanju mirovina. Mirovine koje su ostvarene do 31. prosinca 1998. po predloženom zakonu bi se povećale u rasponu od 0,5 do 20 posto. Za mirovine ostvarene do 1994. predviđeno je povećanje 20 posto, za ostvarene mirovine u 1995. od 17 ili 20 posto, za mirovine ostvarene u 1996. povećanje od 10,4, 17 ili 20 posto. Mirovine ostvarene u 1997. povećale bi se 7,3, 10,4, 17 ili 20 posto, dok bi se mirovine ostvarene u 1998. povećale od 0,5 do 12,4 posto. Postotak povećanja ovisit će o tomu je li u mirovinsku osnovicu uračunata i plaća, odnosno osnovica osiguranja iz godine u kojoj je mirovina ostvarena. Prema predloženom zakonu prosječna mirovina bi se povećala na oko 44 posto prosječne plaće, a s dodatkom od sto kuna i šest posto, na oko 48 posto prosječne plaće. U osnovicu za povećanje mirovine ne ulazi dodatak od sto kuna i šest posto, a koji korisnicima pripada od 1. srpnja 1998. i isplaćivat će im se do konca 2002. U odnosu na prvo čitanje u predloženom zakonu promijenjeni su postoci za povećanje mirovina, obuvhaćene su mirovine ostvarene prema propisima o pravcima bivših političkih zatvorenika, a nisu obuvhaćene mirovine individualnih poljoprivrednika. Zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja izvijestio je kako je jedan dio prijedloga umirovljeničkih udruga uvršten u predloženi zakon. Matica umirovljenika Hrvatske ostala je kod svojih stavova i izračuna, koje nismo mogli prihvatiti, rekao je Žaja. Vlada je izdala i državna jamstva od 75 milijuna dolara PBZ-u i HBOR-u za praćenje financiranja gradnje brodova i kupnje opreme u riječkom "3. maju". Suglasnost za zaduženje u inozemstvu Vlada je dala INA-i. Riječ je o iznosu od 10,2 milijuna eura. 9. Saborski odbor podržao rebalans proračuna Saborski Odbor za financije i državni proračun podržao je u četvrtak prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, po kojemu bi ukupni izdaci iznosili 50,66 milijardi kuna. Pomoćnik ministra financija Niko Raič istaknuo je da su se morala značajno povećati sredstva za socijalne potrebe, jer je povećan broj korisnika na područjima od posebne državne skrbi te dječjeg doplatka. U ukupno 2,4 milijarde kuna povećanja izdataka ovogodišnjeg proračuna nalaze se i dodatni transferi za mirovinski i zdravstveni fond. Ti se fondovi, kazao je Raič, sve više oslanjaju na proračun i generiraju deficite, pa će hitnom reformom mirovinskog i zdravstvenog sustava Vlada predložiti da svi osiguranici - uz obvezno - moraju imati i dopunsko mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kako je rebalans proračuna financiran novim zaduženjem, iz HDZ-a je upozoreno na rast javnog duga, koji je, tvrdi Ivan Šuker (HDZ), dosegnuo 15 milijardi kuna. Na Šukerove tvrdnje da proračun nije smanjen u skladu s predizbornim obećanjima, iz "šestorice" je Željko Glavan (HSLS) odgovorio da je ovo prvi "transparentni proračun". Odbor je podržao i prijedlog zakona kojim bi se Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka omogućilo izdavanje obveznica u visini 2,5 milijardi kuna kako bi se do kraja godine građanima isplatili svi osigurani štedni ulozi u propalim banakama. 10. Fižulić: Vada treba odrediti način i tempo privatizacije Ministarstvo gospodarstva zatražilo je od hrvatske Vlade preciziranje liste tvrtki koje bi, uz Hrvatski telekom, u idućoj godini trebalo privatizirati, kako bi se s tog naslova u hrvatski proračun za iduću godinu trebalo sliti predviđenih 12 milijardi kuna, istaknuo je ministar gospodarstva Goranko Fižulić na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak. Ocijenivši jasnim položaj HT-a i uvrštenje njegovih dionica na burze u drugom ili trećem kvartalu naredne godine - što će ovisiti o kretanju cijena vrijednosnica, Fižulić je rekao da pritom to nije dovoljno da bi se iznos od 12 milijardi kuna u potpunosti namirio. Stoga ministar gospodarstva očekuje donošenje odluke i o privatizaciji Ine, Janafa, HEP-a, Croatia osiguranja. Upitan za komentar Vladina prijedloga proračuna te stav Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o proračunu, Fižulić je kazao kako će ocjena o uspješnosti i kvaliteti proračuna uslijediti "od međunarodnih financijskih institucija pa prema tome i od MMF-a i od Svjetske banke". "Smatram da Vlada mora sklopiti sporazum s MMF-om, jer bez njega će bitno biti otežani pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju s EU, umanjena šansa za privlačenje inozemnih ulaganja u Hrvatsku, umanjene šanse za brži gospodarski rast, rast industrijske proizvodnje, izvoza, a time i za rješavanje osnovnog hrvatskog problema, nezaposlenosti", rekao je Fižulić. Stoga, kaže, , s hrvatske strane treba "učiniti sve da bi do sporazuma s MMF-om došlo". 11. HFP o upravljanju državnih portfeljem Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i ukupne zaduženosti, prvi su rezultati konsolidiranog upravljanja državnim portfeljem, ocijenio je u utorak predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković na prezentaciji u sjedištu hrvatske Vlade. Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta. Od 11.400 zaposlenih procjenjuje se da će u preustroju tih tvrtki biti spašeno 7.000 radnih mjesta, rečeno je tada na sjednici Vlade. U drugoj je skupini problematičnih tvrtki iz državnog portfelja 181 društvo koje ima znatne poteškoće u poslovanju. Njima je potrebna brza privatizacija odnosno financijska konsolidacija, a ne uslijedi li zaključenje nagodbe sa vjerovnicima, prijeti im pokretanje stečajnog postupka. U njima je zaposleno više od 31.700 radnika. U trećoj skupini je 339 trgovačkih društava sa ukupno 38.000 zaposlenika, od kojih 229 tvrtki posluje bez većih teškoća te ostali koji su stavljeni u režim posebne državne skrbi i to: 90 sa područja turizma, 8 PIK-ova te 10 društava u sanaciji s područja industrije. Istodobno je odlučeno da portfelj dionica i poslovnih udjela u tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, bude usmjeren za vraćanje ranijim vlasnicima, 200-ak tvrtki ide na burzu, dok će dionicama 500-ak tvrtki biti podmirene obveze Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. U toj je skupini više od 1100 tvrtki. Za tvrtke u kojime država ima više od 25 do 50 posto, odnosno više od 51 posto dionica određivat će se postupci slučaj po slučaj, a jedna od aktivnosti je i restrukturiranje kroz stečaj. Kao osnovne strateške odrednice, Vojković je iznio porast stranih ulaganja, izmjene zakona o privatizaciji u korist malih dioničara kojih je od 600.000 ostalo sada oko 100.000, te transparentnost postupka. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Slavko Linić - upitan za komentar izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića kako Ministarstvo želi znati i od Vlade očekuje potrebne odluke o privatizaciji pojedinih tvrtki - odgovorio je kako će predviđeni proračunski prihodi od privatizacije u idućoj godini biti od privatizacije HT-a, INA-e, HŽ-a i Croatia osiguranja. "Pošto je to većina tvrtki iz resora Ministarstva gospodarstva, ministar (Fižulić) će dokazati da je godina dana ili 365 dana dovoljan rok da ostvari 12 milijardi kuna i uvjeren sam da će on to i učiniti". Inače, predstavljanje je nakon polusatnog čekanja zbog nedolaska "tehničara iz HFP-a", počelo i prosvjedom novinara o svrsi održavanja prezentacije kad je sve objavljeno u današnjem broju Jutarnjeg lista te činjenice da će im pisani materijali biti naknadno dostavljeni u redakcije. 12. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 17,4 tisuće kuna prometa Na javnoj dražbi Zagrebačke burze na kojoj su prodavane dionice i poslovni udjeli tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), danas je ostvareno 17,4 tisuće kuna ili 4,5 tisuće njemačkih maraka prometa, objavila je u četvrtak Burza. Iz portfelja HFP-a za gotovinu su prodane dionice i udjeli dvaju trgovačkih društava. Paket od pet dionica tvrtke Ghetaldus d.d. iz Pule prodan je za 1.900 tisuća kuna (500 maraka), a transakciju je obavila brokerska kuća Investco vrijednosnice. Istodobno, paket od četiri dionice bjelovarskog Poduzeća za ceste d.d. brokerska tvrtka Credos platila je 15,5 tisuća kuna ili četiri tisuće maraka. 13. Na drugoj dražbi za "Prava" promet 37 milijuna kuna Na drugoj javnoj dražbi u okviru projekta prodaje dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, prodano je udjela ukupne nominalne vrijednosti 112,1 milijuna kuna, za što je plaćeno gotovo 37 milijuna kuna prava, izvijestila je u četvrtak brokerska kuća ZB Brokeri. Od ponuđenih udjela u 51 društvu ukupne nominalne vrijednosti 283,5 milijuna kuna do danas u 12 sati prodano je 27 udjela, dok se za dva udjela dražba nastavlja. Na drugoj dražbi prodano je i devet od ukupno 21 udjela u društvima koja su nuđena i na prvoj javnoj dražbi, kada za njih nije bilo interesa. Za tri društva postignuta je cijena veća od nominalne. To su Građevinar, kod kojega je državni udjel postigao 13 posto veću cijenu od nominalne, Hotel Argentina - 19,3 posto i Dalekovod - čak 70 posto višu cijenu. Za zadnja dva društvu, dražba (rano poslijepodne) još traje. Od većih društva, prodani su udjeli HFP-a u Tankerskoj plovidbi (po 35 posto nominale), MGK Pack-a (25 posto), Turist hotela Zadar (25 posto) i Atlas turističke agencije (25 posto). Sljedeća dražba bit će održana početkom prosinca. 14. Revizija indeksa VIN - uključene dionice Riviera holdinga Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) obavilo je u srijedu redovitu reviziju indeksa VIN. Sve dosadašnje dionice ostale su u sastavu indeksa, a uvjete za uključivanje u indeks zadovoljile su i dionice porečke turističke tvrtke Riviera Holding d.d., priopćili su iz VTV-a. Tako od jučer indeks VIN sadrži dionice devet tvrtki, od kojih su dvije, one Ericsson Nikole Tesle i Riviera Holdinga, ograničene svojom kapitalizacijom na 25 posto kapitalizacije indeksa. Osim dionica dviju spomenutih tvrtki, indeks VIN sadrži i dionica svih sedam privatizacijsko investicijskih fondova koji kotiraju na tom tržištu. 15. HNB: Jača bi deprecijacija kune imala negativne efekte Kretanje tečaja kune i nadalje je stabilno, ocjena je iz posljednjeg listopadskog biltena Hrvatske narodne banke. Na učestale izjave pa i visokih državnih dužnosnika o potrebi devalvacije kune, iz središnje banke poručuju da će ustrajati u obrani stabilnosti tečaja. Jača deprecijacija kune u ovom bi trenutku imala negativne efekte i potezima koje joj stoje na raspolaganju HNB će nastojati to spriječiti. Jača deprecijacija tečaja u ovom trenutku imala bi negativne efekte i svojim će potezima HNB nastojati to spriječiti. No, iz HNB-a napominju da izjave, pa i samog predsjednika Republike Hrvatske Mesića, vladinih dužnosnika, zbora tzv. neovisnih ekonomskih stručnjaka o potrebi devalvacije, potiču psihozu možebitnih inflatornih očekivanja. Oni koji daju takve izjave, poručuju iz HNB-a, nek jasno kažu i umirovljenicma i zaposlenicma kako bi zbog toga njihova realna primanja postala toliko manje vrijedna. Savjet Hrvatske narodne banke naime sa svoje ovotjedne sjednice uputio je jasnu poruku kako će se HNB ponašati u reguliranju stabilnosti tečaja i sterilizacije viška novca u optjecaju. Sredinom tjedna - smanjenjem obvezne rezerve sa 28,5 posto na 26,5 posto - učinjen je prvi korak u uvođenje jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, kojim bi se do kraja prosinca stopa obvezne rezerve trebala spustiti na 23,5 posto. Potezima HNB-a tako je oslobođeno u bankama oko 370 milijuna kuna. U trenutku kada na bankarskom tržištu vlada visoka likvidnost te kada je dospjevalo oko 150 milijuna kuna ranijih blagajničkih zapisa, središnja banka ocijenila je potrebnim sterilizirati odmah dio tih sredstava novim blagajničkim zapisima i time povući znatan dio novca. Banke su upisale oko 465 milijuna kuna. U Narodnoj banci tumače kako je tim postupkom učinjen značajan pomak u osuvremenjavanju instrumentarija novčane politike, a bez velikog dotoka dodatne likvidnosti, koji bi mogao ugroziti stabilnost cijena i tečaja. Uz to, kako je i najavljivano, HNB se uključila i u trgovanje na deviznom tržištu aukcijom na kojoj je prodala 47,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,548728 kuna za jedan euro te 12,8 milijuna američkih dolara po prosječnom tečaju od 8,812070 kuna za dolar. Iz HNB-a poručuju kako je Savjet osobitu pozornost posvetio podacima o relativno visokom ovogodišnjem porastu novčanih agregata, visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu i realno niskim kamatnim stopama, što nije praćeno željenim tempom oživljavanja gospodarstva, kreditiranja realnog sektora, rastom zaposlenosti. To očigledno, smatraju u HNB-u, pokazuje ograničene domete same monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti i potvrđuje da se ekspanzivnijom novčanom politikom ne mogu nadomjestiti druge mjere potrebne za poticanje novih ulaganja i strukturnih prilagodbi, rasterećivanje privrede i učinkovito djelovanje pravne države. A što se pak tiče iznimno visoke likvidnosti u bankama, iz HNB-a napominju kako nemaju instrumentarija za djelovanje na banke da više kreditiraju realni sektor. Takav ih razvoj događaja brine, jer bez kreditiranja realnog - gospodarskog sektora, nema daljnjeg rasta. 16. Linić i Crkvenac na savjetovanju ekonomista u Opatiji Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ustvrdio je u srijedu kako je aktualna Vlada u posljednjih deset mjeseci uspjela bruto domaći proizvod povećati (BDP) za 3,5 posto, godišnji pad zaposlenosti svesti s 12 na 1,3 posto, povećati izvoz te smanjiti cijenu rada. "Promijenili smo fiskalnu politiku, usvojili mjere za poticanje stranih ulaganja, vanjski dug smo povoljno refinancirali, ukinuli smo praksu voluntarističkih sanacija, oporavili smo Mirovinski i Zdravstveni fond, smanjili smo drastično broj novih umirovljenika", rekao je Linić na savjetovanju hrvatskih ekonomista koje se na temu "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 2001. godini" održava U Opatiji. Upozorio je kako siva ekonomija i dalje razara gospodarstvo, pa treba poduzeti daljne korake za njezino suzbijanje, te kako je vrlo opterećujuća činjenica da je još preko 30 tisuća poslovnih subjekata u blokadi. Vlada sada nastoji na račun vlasnika i vjerovnika stečajevima čistiti stanje u gospodarstvu, pokušavajući pritom sačuvati što veći broj zdravih radnih mjesta, a značajna je činjenica da se mijenja stav kako se problemi u pojedinim tvrtkama mogu rješavati uz radnike na ulici, a direktore u kancelarijama, ustvrdio je Linić. Naglasio je da u idućoj godini treba dovršiti proces privatizacije svih 520 trgovačkih društava u vlasništvu države, maknuti administraciju i politiku iz upravljanja. Podsjetio je kako je stanje koje je zatekla Vlada u trenutku kad je preuzela upravljanje zemljom bilo kaotično, uz međunarodnu blokadu ekonomije i politike, opće nezadovoljstvo svih socijalnih partnera, sivu ekonomiju na razini blizu stvarne ekonomije. Dodao je kako je naslijeđen vanjski dug od 10 milijardi USD, proračunski dug od 9 milijardi kuna, naglašen trend pada zaposlenosti i BDP-a, pad izvoza, visoku cijenu rada, značajna fiskalna opterećenja, razorene fondove, enorman broj umirovljenika i niz drugih otegotnih okolnosti. Ministar financija Mato Crkvenac kazao je da temeljne, strateške mjere gospodarstva u budućem razdoblju trebaju biti ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza, politička, ekonomska i socijalna stabilnost i ubrzano približavanje Europi i usvajanje europskih standarda. "Glede provođenja tih mjera moramo koristiti raspoloživa oruđa fiskalne politike, trebamo stabilizirati bankarsko i financijsko tržište, ubrzano provesti proces restrukturiranja gopodarstva i djelovati na privlačenju stranih investicija", rekao je. Porezni zakoni moraju za gospodarstvo i ulagače biti stimulativni, a istovremeno socijalno pravedniji, a značajna uloga u razvoju pripada i decentralizaciji, sređivanju pravosudnog sustava, dodao je. Izrazio je očekivanje da će se iduće godine povećati izvoz, da će bujati malo i srednje poduzetništvo, a da će turizam dobiti novi zamah. Ekonomist Đuro Njavro rekao je kako Hrvatska gospodarski rast ne smije rast tražiti putem jeftine radne snage i slabljenjem nacionalne valute, već isključivo rastom produktivnosti, obrazovanjem i stručnošću kadrova, te otvaranjem gospodarstva inozemnim ulaganjima. Savjetovanje hrvatskih ekonomista o gospodarskoj politici Hrvatske u idućoj godini završit će u petak. 17. Savjetovanje ekonomista - Stjepan Zdunić o dvjema koncepcijama Savjetnik predsjednika Republike dr. Stjepan Zdunić smatra da je interpretacija gospodarskog stanja u Hrvatskoj temeljno pitanje za promišljanje njezine budućnosti "jer postoje dvije koncepcije - postojeća, koju odlikuje tvrdi tečaj, i druga, koja bi", po njemu, "više odgovarala našim prilikama - antirecesijska politika, kojoj je temeljni cilj aktiviranje postojećih resursa". Na savjetovanju hrvatskih ekonomista "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 2001." u Opatiji Zdunić je, govoreći o postojećoj koncepciji tzv. tvrdog tečaja, ponovio kako ju obilježava restriktivna monetarna politika, visoke kamate, rastući vanjski dug i vanjska aktiva, te postupni ulazak u deficit proračuna. Uz tvrdi tečaj, proračun države je zamrznut i uz lagani rast bruto društvenog proizvoda otvara se prostor za napredak, ali u situaciji u kakvoj je naša zemlja uz to je uvijek povezano pitanje socijalnog mira, rekao je Zdunić. Naš je narod pokazao da je spreman na odricanja i na čekanje, ali uz čvrsto jamstvo da će u nekom, ne predugom, roku živjeti bolje, drži Zdunić. Nasuprot postojećoj, alternativna kocepcija za koju se zauzima predsjednikov savjetnik Zdunić, "antirecesijska je politika koja teži brzom oporavku gospodarstva, većoj zaposlenosti i proizvodnji, sa suvremenim monetarnim sustavom slobodim u politici tečaja, u okvirima postojećih rezervi". Ocijenio je kako problem nije u nedostatku financija za realizaciju projekata, već postoji nedostatak ideja u razvojnoj politici. Zdunić je, zaključujući, rekao da Vlada mora voditi računa da bi gospodarski neuspjeh mogao biti poguban za zemlju, prije svega zbog međunarodnog položaja, jer bi na vlast mogla doći desnica, koja zna davati socijalna obećanja. Obraćajući se okupljenima, guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski izjavio je da je cilj HNB-a u 2001. održavanje inflacije na razini nižoj od 4,5 posto. U funkciji ostvarenje te svrhe HNB će, uz ostale instrumente, održavati relativnu stabilnost tečaja. Eventualne promjene tečaja moguće je staviti na razmatranje tek u trenutku pretvaranja kune u euro, a kada će to biti ne ovisi o Narodnoj banci, zaključio je dr. Rohatinski. Dr. Branimir Lokin iz Hrvatske gospodarske komore ocijenio je kako je podijeljenost između dvaju sasvim oprečnih teorijskih i metodoloških koncepata hrvatskog gospodarskog sustava neodrživa u uvjetima u kojima se zemlja nalazi, te vodi ka osiromašenju stanovništva, sustavnom anarhizmu i gubljenju atributa državne suverenosti na gospodarskom planu. Hitna potreba za kapitalom i istovremeno bijeg kapitala u inozemstvo, uz sve prijeteće posljedice takva stanja, nalažu trenutačnu intervenciju gospodarske politike, ostvarivu primjenom obvezne stope osiguranja na izvoz kapitala, rekao je Lokin. Ravnatelj Porezne uprave RH Ivan Iveković, govoreći o promjenama u poreznom sustavu, rekao je kako će on biti socijalno pravedniji i poticajan u razvojnom smislu i u cilju novog zapošljavanja. Opatijsko savjetovanje završit će u petak, 17. studenoga. 18. Projekcije proračuna za iduće tri godine i okvirna strategija razvitka Gospodarski rast od 3 posto u idućoj godini do 5 posto 2004., smanjenje državne potrošnje i otvaranje 60.000 novih radnih mjesta, osnovni su ciljevi koje je Vlada sebi stavila u zadaću u okvirnoj strategiji razvoja i stabilnosti hrvatskog gospodarstva i proračunskim projekcijama za iduće tri godine. Vlada je odlučila radikalno smanjiti javnu potrošnju i time poboljšati osnovne pretpostavke za brži rast, zapisano je u dokumentima koje je Vlada, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, uputila na raspravu u Sabor. Državna je potrošnja u odnosu na mogućnosti prevelika. Ako se ne smanji udio potrošnje u bruto domaćem proizvodu za oko 10 postotnih poena u iduće tri godine nećemo biti u stanju podići stopu gospodarskog rasta, upozorava ministar financija Mato Crkvenac. Stoga je u Vladine ciljeve zacrtan i onaj o smanjenju udjela rashoda državnog proračuna u BDP-u sa 34 posto koliko je iznosio u 1999. na 24 posto koliko bi trebao iznositi 2003. Smanjenje javne potrošnje poboljšalo bi osnovne pretpostavke za brži rast, a to su štednja i akumulacija. Dinamičniji rast dodatno bi trebali poboljšati i intenziviranje privatizacije (u koju bi trebali ući i INA, HEP, brodogradilišta), stimuliranje stranih direktnih investicija (koje bi godišnje mogle dosegnuti 750 do 800 milijuna dolara), te približavanje Hrvatske euroatlanskim i drugim integracijama. A povećanje konkurentnosti trebalo bi realizirati višegodišnjim rastom plaća manjim od rasta proizvodnosti. Konkretno to u trogodišnjim projekcijama proračuna znači zadržavanje mase plaća korisnika proračuna na nominalno istoj razini. To pak znači da plaće u državnom sektoru mogu rasti jedino pod pretpostavkom racionalizacije broja zaposlenih. Vlada stoga u sklopu cjelovite i složene reforme javnog sektora najavljuje i privatizaciju određenih sporednih usluga u javnom sektoru (npr. čišćenja i održavanja), program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za višak zaposlenih u javnom sektoru, plan umirovljenja, otpremnina i prekvalifikacija. S druge strane prioritet je povećanje zaposlenosti. Vlada prognozira da će se trend preokrenuti već u idućoj godini. Za razliku od ove godine u kojoj je prognoziran pad ukupno zaposlenih za 2,3 posto, Vlada predviđa povećanje zaposlenosti za 1 posto u idućoj godini, u 2002. za 1,5 posto i 2003. za 2 posto godišnje. Do 2003. predviđa se otvoriti 60.000 novih radnih mjesta, a godinu kasnije još 35.000. Stoga bi se već sredinom siječnja iduće godine trebala izraditi "Politika i program intenzivnijeg zapošljavanja tijekom razdoblja 2001.-2004.". Već sada poznata su područja kojima Vlada pritom misli dati prioritet - 30-ak velikih poduzeća koja mogu biti "lokomotive razvoja", poticanje malog i srednjeg poudzetništva, turizma i usluga, poljoprivredno-prehrambenog, šumsko-drvnog, tekstilnog kompleksa i sl. U okvirnoj Vladinoj strategiji uz ostalo su zacrtani i planovi bržeg rasta izvoza (oko 8,5 posto godišnje) od uvoza (oko 7 posto), smanjenje deficita tekućeg računa platne bilace i njegov pad u BDP- u sa 7,3 posto u prošloj godini na oko 4 posto u 2003., stabilnost tečaja kune prema dolaru i sl. Zacrtana je i niska stopa inflacije, s prognozom rasta cijena na malo iduće godine od 5 posto, a nakon toga smanjenja na 3,5, odnosno 3 posto. Kalkulacija o 5-postotnoj inflaciji u idućoj godini objašnjena je "usklađivanjem cijena električne energije u sklopu procesa privatizacije HEP-a", iz čega bi se moglo iščitati novo poskupljenje struje u idućoj godini. Veliku pozornost Vlada kani posvetiti sređivanju stanja u mirovinskom i zdravstvenom fondu i nužnim reformama tih fondova. Analize, naime, pokazuju da su upravo ti fondovi posljednjih godina bili generatori rasta javne potrošnje. O tome svjedoči i podatak da se udio proračunskih transfera samo u mirovinski fond u prihodima toga fonda popeo s 1 posto u 1994. na preko 33 posto u 1999. Vlada stoga ističe da s uvođenjem drugog stupa mirovinske reforme treba početi u siječnju 2002. bez odgađanja. Pritom će se iz proračuna morati pokriti tranzicijski trošak koji će u 2002. iznositi 2,5 milijardi kuna. Vlada pritom najavljuje da će se tranzicijski trošak barem u početnim godinama gotovo u potpunosti pokriti izdvanjem državnih obveznica, odnosno zaduženjem na domaćem tržištu kapitala. Uz fondove i sustavnu reformu zapošljavanja i plaća u javnom sektoru, kao prioritetna područja fiskalnih reformi u iduće tri godine Vlada navodi i dogradnju poreznog sustava, daljnje snižavanje poreznog rasterećenja koje je potrebno provesti bržim snižavanjem doprinosa za socijalno osiguranje, fiskalnu decentralizaciju, uspostavu državne riznice i sl. Fiskalne projekcije proračuna za iduće tri godine znače zadržavanje rashodne strane na nominalno gotovo istoj razini, odnosno njegovo realno smanjenje. Prema priloženim tabelama, predviđa se da rashodi proračuna iduće godine iznose 50,855 milijardi, godinu poslije, odnosno 2002. iznosili bi nešto više - 52,477 milijarde, dok bi 2003. bili 50,945 milijardi kuna. Pritom treba imati na umu i neke nove rashodne kategorije proračuna, od povećanja broja korisnika dječjeg doplatka, za što u idućoj godini treba povećati transfere za oko 800 milijuna kuna, vraćanje duga umirovljenicima, što će idućih godina proračun opteretiti za oko 2,2 milijarde kuna godišnje, dok 2002. obilježava i tranzicijski trošak mirovinske reforme. 19. HBOR i PBZ potpisale prvi ugovor o osiguranju kredita za izvoz Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka potpisali su u ponedjeljak Ugovor o osiguranju kredita od političkih i komercijalnih rizika u Ruskoj Federaciji. Prvi je put da se u kreditiranje izvoznih poslova hrvatskih tvrtki, ovaj put u Rusku Federaciju, uz HBOR uključila i jedna komercijalna banka, ali i po prvi put HBOR osigurava jedan dugoročni kredit, istakao je prilikom potpisivanja Kovačev. Riječ je osiguravanju izvoznog posla na temelju Ugovora između Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda d.d. (u ime četiri hrvatska izvoznika - tvrtke Uljanik TESU d.d., Mack d.o.o, TPK Nova d.o.o. i Brodogradilište Greben d.d.) i Gazflota Ltd., tvrtke-kćeri najvećeg ruskog proizvođača prirodnog plina Gazproma, o izvozu platforme za vađenje i istraživanje plina. Platforma je vrijedna 4,1 milijun američkih dolara. PBZ je kupčevoj banci (Alfa Bank iz Moskve) odobrila dugoročni kredit, u iznosu od 3,5 milijuna dolara, pojasnio je Prka, i to na rok od tri godine, s namjenom plaćanja odmah nakon isporuke opreme za platformu, a HBOR taj je posao osigurao od političkih i komercijalnih rizika, u ime i za račun države. Kako je naglasio Kovačev, potpisivanjem Ugovora, HBOR i PBZ aktivno se uključuju u program podrške izvoznicima s ciljem poticanja i unapređivanja izvoza hrvatskih roba i usluga, a kojem bi se uskoro trebale priključiti i druge hrvatske komercijalne banke. HBOR, ističe njegov prvi čovjek, trenutno razmatra više zahtjeva za osiguranje i financiranje sličnih dugoročnih poslova. Tako je prošloga tjedna izdano pismo namjere jednom hrvatskom izvozniku za izvoz kapitalnih proizvoda (ne navodeći kojem), vrijednih približno 40 milijuna njemačkih maraka, u Bosnu i Hercegovinu. Ovoga bi tjedna trebalo biti potpisano slično pismo za 20 milijuna maraka vrijedan izvozni posao u Tursku, o čijim detaljima također nije bilo riječi. 20. Stambena štednja u Hrvatskoj: Kreću prvi krediti Četiri stambene štedionice koje djeluju u Hrvatskoj, početkom studenoga imali su ukupno sklopljenih 72.600 ugovora o stambenoj štednji. Štediše su uplatile pritom 1,21 milijardu kuna depozita, dok ukupni ciljani ugovorni iznos svih štediša četiriju štedionica iznosi 1,05 milijardi njemačkih maraka. Stambena štednja, koja je tek prije dvije godine zaživjela u Hrvatskoj, posebna je namjenska štednja koju potiče država, na temelju koje se ostvaruje pravo na stambeni kredit uz kamatu od 6 posto, bez depozita. Po Zakonu o stambenoj štednji, štediša ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva u visini od 25 posto uloga, a maksimalno 1250 kuna godišnje. Kunski ulozi su zaštićeni valutnom klauzulom, a godišnja kamata na štednju i poticaje je 3 posto. Kreću prvi krediti U Hrvatskoj djeluju Prva stambena štedionica, Raiffeisen, Wuestenrot i Hrvatska stambena štedionica. Po broju ugovora, po podatcima krajem listopada, prednjači Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), koja, tvrdi, drži 42 posto udjela stambene štednje u Hrvatskoj. U toj je štedionici sklopljeno 28 i pol tisuća ugovora, ukupna ugovorena suma je 409 milijuna njemačkih maraka, a iznos depozita 105 milijuna kuna. Prvi krediti u Raiffeisenu počet će se odobravati u ljeto 2001. Prva stambena štedionica (PSŠ) Zagrebačke banke ima sklopljenih preko 23 tisuće ugovora, s ukupnim ciljanim iznosom od preko 340 milijuna DEM i uplaćenih 100 milijuna kuna depozita. Do kraja ove godine pravo na stambeni kredit steći će 640 štediša. Po riječima predsjednice uprave PSŠ-a Nede Šarić, većina njih želi produžiti stambenu štednju s dvije na pet godina. U strukturi ugovora prednjače petogodišnji, što je najisplativije razdoblje, jer je omjer vlastitih sredstava i kredita za štednju 40:60, dok na dvije godine taj omjer iznosi 50:50. Po podacima PSŠ-a, ta štedionica drži 35 posto udjela sklopljenih ugovora o stambenoj štednji u Hrvatskoj, te 40 posto depozita svih hrvatskih stambenih štedionica. Krajem listopada, neke štediše Wuestenrot stambene štedionice također su stekli pravo na dodjelu kredita, no poput PSŠ-a i oni se većinom odlučuju za nastavak štednje. Do sada je zaključeno oko 19 tisuća ugovora, a ukupna ugovorna svota iznosi oko milijardu kuna. Stambeni štediše su po osnovu ugovora o štednji u ovoj štedionici do sada uplatili 71 milijun kuna depozita. Hrvatska stambena štedionica Varaždin ove godine je sklopila 2100 ugovora, a predsjednik njene Uprave Mirko Brozović procjenjuje da će do kraja godine taj broj porasti na 3500. Od osnivanja, u prosincu 1998. sklopljeno je ukupno 4000 ugovora, sa ciljanim iznosom od 64 milijuna DEM te stanjem depozita od 13,5 milijuna kuna. Najzastupljenija je petogodišnja štednja (65 posto štediša). Traže se izmjene zakona o stambenoj štednji Izmjenama Zakona o stambenoj štednji, koje predlažu štedionice, uz ostalo se traži da Ministarstvo financija svoju obvezu isplate državne premije (do najviše 1250 kuna godišnje po štediši) isplaćuje jednom godišnje. Ujedno se predlaže i izmjena kojom bi se omogućilo da se krediti odobravaju i ranije od isteka dvije godine. Primjerice, kaže predsjednica uprave RSŠ-a Mandica Zulić, RSŠ ima već više od 100 milijuna kuna depozita, a ne može odobravati kredite jer nisu prošle dvije godine, pa depoziti ostaju zamrznuti i s njima se ne može poslovati. To, gleda li se ukupan iznos depozita svih četiriju štedionica, dovodi do 290 milijuna "zamrznutih" kuna. Tri prve štedionice traže i proširenje namjene kredita za refinanciranje stambenih kredita uzetih kod poslovnih banaka. Hrvatska stambena štedionica ne podržava tu ideju, jer bi - tumači Mirko Brozović - to značilo da bi oni koji bi dobili kredit, za to odmah plaćali i višu kamatu, a oni koji će štedjeti po pravilima stambenih štedionica i ostvariti pravo na kredit nakon najmanje dvije godine, plaćali nižu kamatu. Na taj način stambene štedionice preuzimaju ulogu komercijalnih banaka, što nije namjera Zakona o stambenoj štednji. No, konačna odluka je na Saboru, u čijoj su proceduri izmjene zakona o stambenoj štednji. 21. Pula: Svečano potpisan ugovor u Istarskoj banci U Puli je u utorak potpisan Ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom i investicijskim fondom "Regent Europe" iz Londona po kojem će, nakon glavne skupštine koja će se održati 27. prosinca, Regent Europa postati većinskim vlasnikom Istarske banke. Regent Europe će tako stjecanje većinskog upravljačkog paketa od 87,15 posto dioničkog kapitala Istarske banke izvršiti posredno putem Dalmatinske banke s obzirom da je ovaj fond putem svoje tvrtke Reginter d.o.o. iz Zagreba većinski dioničar Dalmatinske banke d.d. iz Zadra. Ukupna ulaganja u Istarsku banku iznosit će 186 milijuna kuna. Ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom i investicijskim fondom "Regent Europe" potpisali su predsjednik Uprave Istarske banke Milenko Vidulin, predsjednik Uprave Dalmatinske banke Zdravko Bubalo te direktor "Regent Europea" David Curl, u nazočnosti ministra za eurpske integracije Ivana Jakovčića, inače člana Radne grupe Vlade RH za rješavanje problema Istarske banke. "Istarska banka nastavlja poslovati kao samostalna pravna osoba te zadržava svoje prepoznatljivo ime. Ulaganjem Regenta u Dalmatinsku te Dalmatinske u Istarsku banku planira se kvalitetan razvoj Istarske banke i povećanje njene konkurentnosti na tržištu. Na taj način povećava se njena atraktivnost za klijente, manja i srednja poduzeća i poduzetnike s istarskog poluotoka a posebice se povećava sigurnost za štediše", istaknuo je na svečanosti predsjednik Uprave Istarske banke Milenko Vidulin. Planirana strategija razvoja Istarske banke u suradnji s Dalmatinskom je povećanje poslovne mreže, proširenje ponude, cjelovitost bankarskih i drugih financijskih usluga, poboljšanje razine usluga te sredstava namijenjenih za kreditiranje građana, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika. Predsjednik Uprave Dalmatinske banke Zdravko Bubalo izrazio zadovoljstvo što će s Istarskom bankom stvoriti sustav u kojem će obje banke biti na najbolji mogući način prilagođene oštroj tržišnoj utakmici. Direktor Investicijskog fonda Regent Europe David Curl naglasio je kako Regent Europe upravlja sredstvima od 600 milijuna američkih dolara i ulaže u vrijednosne papire i nekretnine. Po njegovim riječima u Hrvatskoj je došlo vrijeme za investicije a ovaj fond do sada ima veća ulaganja u Kinematografe Zagreb i Dalmatinskoj banci te manja ulaganja u dionice Zagrebačke banke d.d. i Podravke. Komentirajući današnje svečano potpisivanje Ugovora o strateškom povezivanju ovih bankarskih kuća ministar Ivan Jakovčić kazao je kako je time razriješen problem Istarske banke u korist štediša i komitenata. Napomenuo je kako su globalizacijski procesi počeli zahvaćati i istarski poluotok te kako je ovaj proces prilog stabilizaciji i konsolidaciji hrvatskog bankarstva. 22. Predsjednik uprave Croatia banke Vedran Kuiš Nadzorni odbor Croatia banke na svojoj je sjednici održanoj u ponedjeljak, donio odluku o imenovanju članova Uprave Banke čiji će prioritetni zadatak biti priprema banke za privatizaciju. Za predsjednika Uprave izabran je Vedran Kuiš, a za članove Uprave Nataša Marendić, dosadašnja ovlaštene osoba za rukovođenje i upravljanje Bankom te Nikola Samaržija, donedavni direktor Podružnice Croatia banke u Rijeci. Vedran Kuiš (1946.) na odgovornim dužnostima u poslovnom bankarstvu i u središnjoj banci stekao je 27 godina bankarskog iskustva, a od toga je deset godina proveo u New Yorku na poslovima direktora predstavništva Udružene banke Hrvatske, kasnije predstavništva hrvatskih banaka. Nadzorni odbor koji čine Niko Šeremet, Jure Šimović, Željko Pecek, Joško Miliša i Ivan Tomljenović imenovao je članove Uprave uz prethodnu suglasnost Savjeta Hrvatske narodne banke, sukladno odredbama Zakona o bankama. Imenovanju je prethodilo i prihvaćanje strategije razvoja Banke novoizabranog predsjednika Uprave, izvješteno je iz Croatia banke. Nadzorni odbor usvojio je i Poslovnik o radu Uprave Banke te razmotrio i prihvatio Izvješća o poslovanju u proteklih devet mjeseci ove godine. 23. MMF: Gospodarska situacija u Hrvatskoj poboljšana Međunarodni monetarni fond (MMF) ocjenjuje kako je u Hrvatskoj ekonomska situacija poboljšana, da je već ostvaren gospodarski rast od 3,5 posto, što je više od očekivanja te da se u idućoj godini može očekivati rast od četiri posto, posebice potaknu li se investicije. Ocijenio je to u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a, koja je boravila u Hrvatskoj protekla dva tjedna. Pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu posljedica su prvenstveno porasta izvoza i potrošnje, ali i fiskalne politike hrvatske Vlade glede ograničavanja javne potrošnje, rekao je Flickenschild. Iako je stopa inflacije ove godine porasla (u listopadu je iznosila 7,3 posto), to, prema njegovu mišljenju, nije zabrinjavajući podatak i ona će, smatra, biti 7,5 posto u ovoj godini. Iduće bi se godine inflacija trebala smanjiti na približno četiri posto, što će biti moguće, kaže voditelj Misije MMF-a, jedino ako ne dođe do daljnjeg rasta cijena nafte i naftnih proizvoda, održi stabilnost tečaja te ne dođe do povećanja poreznih obveza. Posebno je bitno povećanje investicije, čija je visina dosad bila razočaravajuća, usprkos rekordnim iznosima deviznih rezervi u poslovnim bankama i kod HNB-a, a posebno nakon dobre turističke sezone. Izaslanstvo MMF-a nastavilo je pregovore s hrvatskom Vladom o novom stand by aranžmanu. Iako je postignut izvjestan napreda još uvijek ništa nije konkretno dogovoreno, odgvorio je na upit Flickenschild. Naime, pregovori su održani u trenutku zastoja u pregovorima Vlade sa socijalnim partnerima o socijalnom miru i plaćama, posebno u javnom sektoru, a jučer je i Vlada utvrdila proračun. Kako je MMF raspolagao prethodnim prijedlogom sada će morati razmotriti završnu verziju proračuna. Po Flickenschildovu mišljenju, prihvaćene ustavne promjene ojačale su poziciju Vlade i omogućile joj da se sada više koncentrira na ekonomska, a manje na politička pitanja. Na pitanje novinara o eventualnoj devalvaciji kune, voditelj Misije MMF-a je odgovorio da je službeni stav MMF-a kako je trenutno stanje na tržištu takvo da "za devalvacijom neka nikakve potrebe". Iako bi ta mjera mogla dovesti do povećanja izvoza i smanjivanja uvoza, uslijed kratkog pojeftinjenja domaćih proizvoda, ona bi za sobom vjerojatno povukla povećanje cijena, čime bi se izvršio i pritisak na rast plaća, a time bi učinak devalvacije izostao. Također, uslijed velike zaduženosti hrvatskih tvrtki - a većina dugovanja sadrži valutnu klauzulu - došlo bi do velikog broja stečajeva i na kraju do recesije u gospodarstvu, pojasnio je. Komentirajući dodatno utvrđeni prijedlog proračuna, Flickenschild je rekao kako smatra da bi svakako bilo bolje da je on u konačnom iznosu manji, ali da je također svjestan kako je hrvatska Vlada višestranačka, te da je ovo "kompromisno rješenje dovoljno dobro". Glede očekivanih - u proračunu predviđenih - prihoda od privatizacije, smatra kako je još uvijek rano takvo što komentirati, budući da je pitanje kolika se cijena za nešto može postići na tržištu. Tako je kao primjer istaknuo da je razvidno da su u zadnje vrijeme cijene dionica telekomunikacijskih kompanija na svjetskim tržištima znatno pale, što znači da je "pala i cijena Hrvatskog telekoma, ali i platežna moć potencijalnih kupaca". Također, treba biti oprezan u izradi projekcija proračuna za iduće godine, budući da kada se dovrši privatizacija tvrtki poput INE, HEP-a, Croatia osiguranja itd., prestaje pritok tih, jednokratnih, prihoda, a taj će se manjak nekako morati nadomjestiti, zaključio je voditelj Misije MMF-a. 24. Statistika Broj zaposlenih u rujnu manji jedan posto - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 1.321.317 ukupno zaposlenih, što je jedan posto manje nego u kolovozu, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, broj nezaposlenih porastao je za 2,9 posto, na 359,9 tisuća, što je utjecalo i na stopu nezaposlenosti koja je u rujnu iznosila 21,4 posto. U pravnim osobama u rujnu je bilo zaposleno 1.032.200 osoba, što je također jedan posto manje nego u prethodnom mjesecu. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 207.941, ili 1,2 posto manje nego u kolovozu, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 81.176, što je 1,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. U rujnu je najveći porast zaposlenih u odnosu na kolovoz zabilježen u ribarstvu, dva posto, a najveći pad u hotelima i restoranima, 6,4 posto. U prvih devet mjeseci ove godine, najveći porast zaposlenosti u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, bilježi se u hotelima i restoranima, 2,5 posto te u obrazovanju, za 1,1 posto. Istodobno, najveći pad zaposlenosti u prvih devet mjeseci pojavio se u ribarstvu i iznosio je 6,6 posto. Industrijska proizvodnja u listopadu 1,1 posto manja - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu manja je za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju siječanj-listopad ove godine, industrijska je proizvodnja povećana 2,3 posto prema istom lanjskom razdoblju. Tako je smanjenje proizvodnje u rujnu (0,9 posto) i listopadu utjecalo na usporavanje rasta, budući je u prvih osam mjeseci zabilježen porast industrijske proizvodnje od 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci za 2,7 posto, da bi u deset mjeseci bio ostvaren rast industrijske proizvodnje od 2,3 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u listopadu je, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena 8,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 15,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,9 posto. Najveći porast industrijske proizvodnje u listopadu prema istom mjesecu lani bilježi se u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 4,3 posto. Kod energije je zabilježen rast proizvodnje od 1,7 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, industrijska je proizvodnja u listopadu u prerađivačkoj industriji smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u desetomjesečnom razdoblju porasla 3,6 posto. U rudarstvu i vađenju u listopadu je zabilježen pad proizvodnje od 2,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za sedam posto, u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom. 25. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u studenome KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 1,70 1,70 2,60 1,70 1,10 1,20 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 1,00- 1,00- 1,00- 1,00- 0,50 - 5,00 5,00 1,75 5,00 Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 2,00 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,60 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 - 2,00 za sve navedene valute, ovisno o visini oročenih sredstava Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,50 4,85 5,25 7,00 7,50 8,00 Centar banka* promjenj.4,50 5,00 6,00 7,00 7,50 8,00 fiksne 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 5,75 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 - - Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 Croatia banka* 3,50 3,70 4,00 5,00 6,80 7,60 Dalmatinska banka 3,50 4,50 5,00 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 3,10- 3,60- 4,50- 4,90- 5,50- 6,00- 4,10 5,00 5,30 5,90 6,50 7,00 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80- dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 3,00 4,00- 4,5- 5,00- 5,50- 6,0- 8,00 8,5 9,00 9,50 10,00 Istarska kreditna 3,00- 3,20- 4,50- 4,80- 5,50- retna š. banka Umag* 4,00 5,50 5,70 6,00 6,50 5,60 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,00 4,00 4,50 6,00 6,50 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka* - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,25- 6,50 6,50- 5,50 6,00 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- gornja granica kamatne stope prema dogovoru Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,70- 3,00- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,10 5,80 6,10 6,30 7,00 8,00 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50-3,50 2,75-4,25 3,5-5,0 4,5-6,0 5-6,50 dogovor Splitska banka* 2,50- 3,00- 3,50- 4,30- 4,80- 5,30- 4,00 4,70 5,20 5,80 6,40 6,80 Varaždinska banka* - 4,00 4,50 5,00 6,00 6,50 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Brodsko Posavska banka 3,40 4,60 5,10 6,90 7,40 7,90 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 - - Croatia banka 4,50 4,70 4,90 5,20 7,00 8,50 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,30 Dalmatinska banka 4,60 5,30 5,80 6,25 6,25 6,25 Dubrovačka banka 5,10- 5,30- 6,30- 6,80- 7,30- 7,60- 5,50 6,50 7,30 7,50 7,80 8,50 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 7,875 Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Istarska kreditna 4,70- 5,40- 6,00- 6,40- 6,70- renta š. banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 6,70 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 5,50 6,50 6,50 5,50 6,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 5,65 7,40 7,55 8,20 8,60 8,80 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 4,5-5,5 4,75-5,75 5,0-6,5 6,0-7,25 6,5-7,75 dogovor Splitska banka 3,30- 3,70- 4,10- 5,90- 5,80- 6,00- 4,50 5,00 5,50 7,00 7,30 7,50 Varaždinska banka - 4,00 4,50 5,00 6,00 6,50 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 3,70- 3,90- 4,00- 4,80- 5,80- 6,00- 4,55 5,15 5,35 5,75 7,00 7,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka 1,00 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 2,00 Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Požeška banka - - - - - - Privredna banka 0,77 0,77 1,01 0,77 0,54 0,92 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 4,00 4,50 4,75 5,00 - - Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,125- 4,25- 4,625- 5,25- 5,625- dogovor 4,625 4,75 5,125 5,75 6,125 Istarska kred.banka Umag a vista 0,8 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 3,125 3,375 3,75 4,125 4,875 dogovor Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GOD.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00 5,50 5,75 6,00 - - Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag a vista 1,00 Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -