ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Pripreme za iduću proljetnu sjetvu ove su godine počele prije nego prošlih godina, a u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva razmišlja se i o drugačijim načinima isplate novčanih poticaja.
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Pripreme za iduću proljetnu sjetvu
ove su godine počele prije nego prošlih godina, a u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva razmišlja se i o drugačijim načinima
isplate novčanih poticaja.#L#
O privremenom operativnom planu proljetne sjetve te prijedlozima
novog načina isplate poticaja jučer je u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva održan sastanak s predstavnicima
seljačkih udruga, priopćeno je danas iz tog ministarstva.
Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić
izvijestio je sudionike skupa o pripremama za proljetnu sjetvu te o
prijedlozima o drukčijim načinima isplate novčanih poticaja nego
što je bilo dosad (prvih 50 posto vrijednosti poticaja se isplaćuje
u repromaterijalu - mineralno gnojivo, sjeme i sredstva zaštite
bilja, a drugih 50 posto poticaja se isplaćuje u više navrata - za
prihranu jesenskih i proljetnih kultura u vrijednosti 25 posto, i
ostatak nakon završenog obračuna).
Seljačkim udrugama su na razmatranje ponuđene tri varijante
isplate poticaja: zadržati isplatu u repromaterijalu za prvih 50
posto vrijendosti poticaja, a drugih 50 posto u gotovu novcu;
poticaje isplaćivati u gotovu novcu u dva dijela (prvih 50 posto do
31. ožujka, a drugih 50 posto nakon izvješća o zasijanosti i
predanim minimalnim referentnim urodima); te po trećoj varijanti
poticaje isplaćivati isključivo u novcu (jednokratno) nakon
obavljene kontrole zasijanosti i kontrole predaje minimalnih
referentnih količina uroda, tj. nakon završetka sjetve i ubiranja
usjeva.
Dosad je bilo dosta prigovora na raspodjelu sjetvenih kvota, pa je
predloženo da djalatnici savjetodavne službe pomognu radi
pravednije raspodjele sjetvenih kvota, jer po prirodi posla koji
obavljaju, imaju bolji uvid u kvalitetu korisnika koji se bave
poljoprivrednom proizvodnjom.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je predložilo da se
istodobno s povećanjem poticaja po hektaru, poveća najmanja visina
minimalne površine na tri hektara za jednu kulturu (sada hektar),
uz povećanje minimalnih referentnih prinosa.
Predstavnici seljačkih udruga su imali razne primjedbe na navedene
prijedloge, ali i na mnoge druge probleme iz djelokruga rada MPŠ-a.
Osnovne su primjedbe da je sadašnji iznos sredstava proračuna za
poljoprivredu premali, te da bi trebao iznositi oko četiri
milijardi kuna. Nadalje smatraju da bi u sastav poticaja trebalo
uključiti kulture kojih nedostaju Hrvatskoj (npr. krumpir),
izraditi naputak o raspodjeli sjetvenih kvota unutar županija,
napraviti regionalizaciju Hrvatske prema kulturama. Traže također
da tzv. "plavu naftu" mogu koristiti svi poljoprivredni
proizvođači (zasad su isključeni stočari, vinogradari itd.), te da
se ukine ograničenje korištenja "plave nafte" od 80 l/ha. Predlaže
se i da se osnuje banka koja će kreditirati isključivo
poljoprivredne proizvođače.
Dogovoreno je da sve seljačke udruge naprave prijedloge
distribucije novčanih poticaja, te održe raspravu na zajedničkoj
Koordinaciji za otprilike desetak dana. Zaključak te koordinacije
će biti dostavljen Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na
usvajanje i provođenje.
(Hina) pp/ds ds