HR-HFP- UPRAVLJANJE DRŽAVNIM PORTFELJEM-Bankarstvo HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i ukupne zaduženosti, prvi su rezultati
konsolidiranog upravljanja državnim portfeljem, ocijenio je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković na današnjoj prezentaciji u sjedištu hrvatske Vlade. Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta.
HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM
Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i
ukupne zaduženosti, prvi su rezultati konsolidiranog upravljanja
državnim portfeljem, ocijenio je predsjednik Hrvatskog fonda za
privatizaciju Hrvoje Vojković na današnjoj prezentaciji u sjedištu
hrvatske Vlade.
Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u
svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci
tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna
kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim
mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog
portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja
podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori
činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i
143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj.
Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon
inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u
kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u
kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena,
jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što
je više moguće radnih mjesta.
Od 11.400 zaposlenih procjenjuje se da će u preustroju tih tvrtki
biti spašeno 7.000 radnih mjesta, rečeno je tada na sjednici
Vlade.
U drugoj je skupini problematičnih tvrtki iz državnog portfelja 181
društvo koje ima znatne poteškoće u poslovanju. Njima je potrebna
brza privatizacija odnosno financijska konsolidacija, a ne
uslijedi li zaključenje nagodbe sa vjerovnicima, prijeti im
pokretanje stečajnog postupka. U njima je zaposleno više od 31.700
radnika.
U trećoj skupini je 339 trgovačkih društava sa ukupno 38.000
zaposlenika, od kojih 229 tvrtki posluje bez većih teškoća te
ostali koji su stavljeni u režim posebne državne skrbi i to: 90 sa
područja turizma, 8 PIK-ova te 10 društava u sanaciji s područja
industrije.
Istodobno je odlučeno da portfelj dionica i poslovnih udjela u
tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, bude usmjeren za
vraćanje ranijim vlasnicima, 200-ak tvrtki ide na burzu, dok će
dionicama 500-ak tvrtki biti podmirene obveze Ministarstva javnih
radova, obnove i graditeljstva. U toj je skupini više od 1100
tvrtki. Za tvrtke u kojime država ima više od 25 do 50 posto, odnosno
više od 51 posto dionica određivat će se postupci slučaj po slučaj,
a jedna od aktivnosti je i restrukturiranje kroz stečaj.
Kao osnovne strateške odrednice, Vojković je iznio porast stranih
ulaganja, izmjene zakona o privatizaciji u korist malih dioničara
kojih je od 600.000 ostalo sada oko 100.000, te transparentnost
postupka.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Slavko
Linić - upitan za komentar izjave ministra gospodarstva Goranka
Fižulića kako Ministarstvo želi znati i od Vlade očekuje potrebne
odluke o privatizaciji pojedinih tvrtki - odgovorio je kako će
predviđeni proračunski prihodi od privatizacije u idućoj godini
biti od privatizacije HT-a, INA-e, HŽ-a i Croatia osiguranja.
"Pošto je to većina tvrtki iz resora Ministarstva gospodarstva,
ministar (Fižulić) će dokazati da je godina dana ili 365 dana
dovoljan rok da ostvari 12 milijardi kuna i uvjeren sam da će on to i
učiniti".
Inače, predstavljanje je nakon polusatnog čekanja zbog nedolaska
"tehničara iz HFP-a", počelo i prosvjedom novinara o svrsi
održavanja prezentacije kad je sve objavljeno u današnjem broju
Jutarnjeg lista te činjenice da će im pisani materijali biti
naknadno dostavljeni u redakcije.