FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM

HR-HFP- UPRAVLJANJE DRŽAVNIM PORTFELJEM-Bankarstvo HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i ukupne zaduženosti, prvi su rezultati konsolidiranog upravljanja državnim portfeljem, ocijenio je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković na današnjoj prezentaciji u sjedištu hrvatske Vlade. Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta.
HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i ukupne zaduženosti, prvi su rezultati konsolidiranog upravljanja državnim portfeljem, ocijenio je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković na današnjoj prezentaciji u sjedištu hrvatske Vlade. Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta. Od 11.400 zaposlenih procjenjuje se da će u preustroju tih tvrtki biti spašeno 7.000 radnih mjesta, rečeno je tada na sjednici Vlade. U drugoj je skupini problematičnih tvrtki iz državnog portfelja 181 društvo koje ima znatne poteškoće u poslovanju. Njima je potrebna brza privatizacija odnosno financijska konsolidacija, a ne uslijedi li zaključenje nagodbe sa vjerovnicima, prijeti im pokretanje stečajnog postupka. U njima je zaposleno više od 31.700 radnika. U trećoj skupini je 339 trgovačkih društava sa ukupno 38.000 zaposlenika, od kojih 229 tvrtki posluje bez većih teškoća te ostali koji su stavljeni u režim posebne državne skrbi i to: 90 sa područja turizma, 8 PIK-ova te 10 društava u sanaciji s područja industrije. Istodobno je odlučeno da portfelj dionica i poslovnih udjela u tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, bude usmjeren za vraćanje ranijim vlasnicima, 200-ak tvrtki ide na burzu, dok će dionicama 500-ak tvrtki biti podmirene obveze Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. U toj je skupini više od 1100 tvrtki. Za tvrtke u kojime država ima više od 25 do 50 posto, odnosno više od 51 posto dionica određivat će se postupci slučaj po slučaj, a jedna od aktivnosti je i restrukturiranje kroz stečaj. Kao osnovne strateške odrednice, Vojković je iznio porast stranih ulaganja, izmjene zakona o privatizaciji u korist malih dioničara kojih je od 600.000 ostalo sada oko 100.000, te transparentnost postupka. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Slavko Linić - upitan za komentar izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića kako Ministarstvo želi znati i od Vlade očekuje potrebne odluke o privatizaciji pojedinih tvrtki - odgovorio je kako će predviđeni proračunski prihodi od privatizacije u idućoj godini biti od privatizacije HT-a, INA-e, HŽ-a i Croatia osiguranja. "Pošto je to većina tvrtki iz resora Ministarstva gospodarstva, ministar (Fižulić) će dokazati da je godina dana ili 365 dana dovoljan rok da ostvari 12 milijardi kuna i uvjeren sam da će on to i učiniti". Inače, predstavljanje je nakon polusatnog čekanja zbog nedolaska "tehničara iz HFP-a", počelo i prosvjedom novinara o svrsi održavanja prezentacije kad je sve objavljeno u današnjem broju Jutarnjeg lista te činjenice da će im pisani materijali biti naknadno dostavljeni u redakcije.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙