PET MOGUĆIH RASPLETA AMERIČKE PREDSJEDNIČKE NEIZVJESNOSTI

Piše: stalni dopisnik HINA-e iz Washingtona Fjodor Polojac WASHINGTON, 14. studenoga (Hina) - Tjedan dana nakon održavanja američkih predsjedničkih izbora još se ne zna tko će biti sljedeći stanar Bijele kuće, a američki pravni i ustavni stručnjaci u utorak govore o pet mogućih načina raspleta sadašnjeg stanja.#L# Posve je sigurno da sadašnji predsjednik Bill Clinton mora napustiti Ovalni ured 20. siječnja. No, hoće li nakon njega predsjednikom postati George W. Bush, Al Gore ili možda potpredsjednički kandidati Richard Cheney i Joseph Lieberman, ili čak predsjednik Predstavničkog doma Dennis Hastert? Najjednostavnija mogućnost raspleta postizborne krize je da u subotu 18. studenoga, nakon što budu objavljeni rezultati glasovanja poštom, jedan od kandidata prizna poraz i čestita pobjedniku. Većina uglednih američkih političara zauzima se za to rješenje. Druga je mogućnost da se zbog nastavka spora jednostavno zanemare glasovi na Floridi. Takvo rješenje nameće se ako počnu sudska natezanja i ishod glasovanja u toj saveznoj državi ne bude potvrđen do 12. prosinca. U tom slučaju predsjednika određuje preostalih 513 elektora. Pobjednika mora podržati njih 257. Američki Ustav i izborni propisi dopuštaju da neki od izabranih elektora "prebjegnu" i umjesto kandidatu svoje stranke glas daju njegovu protivniku. Elektori formalno odlučuju 18. prosinca na svečanim sjednicama u parlamentima svojih saveznih država. Izborni propisi obvezuju elektore iz 26 država da vjerno prenesu većinsko opredjeljenje birača. U pet saveznih država takvo se ponašanje od njih očekuje ali su kazne za "prebjege" simbolične. Elektori u 19 američkih saveznih država i oni izabrani u glavnom gradu nisu po zakonu obvezni glasovati u skladu s većinskim opredjeljenjem birača. Elektorske "nevjere" bile su razmjerno česte prije stotinjak i više godina a posljednji takav slučaj zabilježen je 1988. godine u predsjedničkoj utrci Georgea Busha i Michaela Dukakisa, kad je jedan elektor iz Zapadne Virginije svoj glas dao senatoru Lloydu Bentsenu iako ovaj uopće nije bio na glasačkom listiću. U slučaju da glasovi elektora budu podijeljeni, odluku o 43. američkom predsjedniku mora donijeti Predstavnički dom Kongresa i to u novom sazivu. Sjednica bi se održala 6. siječnja a odlučivalo bi se između tri prvoplasirana kandidata, što znači da bi se Bushu i Goreu pridružio i Ralph Nader. Glasovale bi delegacije saveznih država, a preglasavanje po stranačkoj pripadnosti događalo bi se unutar pojedinih delegacija. Pobjedniku bi trebalo 26 glasova. U novom kongresnom sazivu u 28 zastupničkih "državnih" skupina većinu imaju republikanci. O potpredsjedniku bi, pojedinačnim glasovima odlučivalo 100 senatora. Moguće je da u novom sazivu polovica senatora budu demokrati a druga polovica republikanci. Zakon ne obvezuje da predsjednik i potpredsjednik budu iz iste stranke. Zakonske mogućnosti se iscrpljuju imenovanjem predsjednika Predstavničkog doma Dennisa Hasterta za predsjednika SAD na temelju zakona o sukcesiji. Kongres bi to rješenje morao potvrditi neposredno prije predsjedničke prisege 20. siječnja. Takav rasplet je moguć samo ako ni jedna od prethodnih mogućnosti ne donese rješenje. (Hina) fp sl