ŠVICARSKA-LE TEMPS IZBORI U BIH I HRVATSKO SAMOODREĐENJE

ŠVICARSKA LE TEMPS 13. XI. 2000. Slavodobitna pobjeda srpskog i hrvatskog nacionalizma gura Bosnu u nesigurnost "Povorka vozila kreće se malenim brdskim cestama prema Palama, bivšoj ratnoj prijestolnici srpskih nacionalista u Bosni, dok srpske zastave lepršaju na vjetru. Na automobilima fotografije Radovana Karadžića, bivšeg vođe kojeg traži međunarodno pravosuđe, i Mirka Šarovića, kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) za predsjednika Republike Srpske - srpskog entiteta koji zajedno s hrvatsko-bošnjačkom Federacijom čini državu Bosnu i Hercegovinu. Gradonačelnik Pala ne skriva zadovoljstvo. U nedjelju, oko 15 sati, završeno je prebrojavanje glasačkih listića. Kandidat Šarović dobio je u entitetu gotovo osamdeset posto glasova i čini se da je siguran u pobjedu već u prvom krugu, dok je premijer Republike Srpske kojemu istječe mandat, prozapadni kandidat Milorad Dodik, dobio tek trideset posto glasova u čitavoj republici. U subotu je veleposlanik Richard Barry, vođa izaslanstva OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), organizatora izbora u Sarajevu, govorio o 'sretnom danu za demokraciju u Bosni'. Nijedan veći izgred nije zabilježen tijekom čitavog dana izbora, koje je obilježio vrlo velik odziv. No glasovanje za nacionalističke stranke u Republici Srpskoj protivi se naporima međunarodne zajednice na obnovi bosanskog prostora. Premijera Dodika koji je u parlamentu Republike Srpske imao tek razmjernu većinu, godinama je otvoreno podupirala međunarodna uprava. Birači su pak jasno pokazali da su privrženi nacionalističkom izboru. Isto tako, u hrvatskim područjima Federacije, pobjedu je proglasila hrvatska nacionalistička stranka HDZ. Ona je u nedjelju izjavila da vodi u pet županija Federacije u zapadnoj Hercegovini, ali i u srednjoj Bosni i, kako god bilo, smanjila je utjecaj hrvatskih umjerenijih stranaka. HDZ je osobito zadovoljan uspjehom na referendumu o 'samoodređenju' koji je organizirao zanemarivši zabranu međunarodne zajednice. HDZ je vodio agresivnu predizbornu utrku, njegovi su plakati - koje je zabranio visoki međunarodni predstavnik u Bosni - pozivali na 'samoodređenje ili istrjebljenje'. Hrvati su priznati kao 'konstitutivan narod' u Bosni, isto kao Srbi i Muslimani, ali s potonjima čine hrvatsko- bošnjačku Federaciju, bez formalnog prava na teritorijalnu samoupravu. U Kiseljaku, velikom hrvatskom gradu u blizini Sarajeva, svako je biralište zabranjenog referenduma bilo okićeno hrvatskim zastavama. Birači su u velikom broju odgovorili na poziv HDZ-a, premda su neki pobijali uvjete organiziranja izbora: 'Svatko može glasovati, birački popisi nemaju veze s pameću, grdi Josip, umirovljenik koji je ipak išao glasovati. Hrvati moraju zbiti redove. Prije rata u Bosni i Hercegovini bilo nas je osamsto tisuća, a sada nas je ostalo najviše tristo do četiristo tisuća. Ostali su otišli u inozemstvo, protjerani iz srpskih i muslimanskih područja'. Vođa bosanskog HDZ-a Ante Jelavić vrlo je grubim riječima protumačio kako taj uspjeh na referendumu, po njegovu mišljenju znači 'svršetak misije UN-a i OESS-a u Bosni'. Dakle, čini se da poraz HDZ-a u domovini, Republici Hrvatskoj, na izborima u siječnju 2000., i pad režima Slobodana Miloševića u Srbiji nisu imali izravnih posljedica u Bosni. Na Palama, pristaša SDS-a kaže da je 'pobjeda Vojislava Koštunice izvanredna prilika za srpski narod. Međunarodna zajednica nije dopustila da se Srbi iz Srbije i iz Bosne ujedine zbog komunističkog režima u Beogradu. Vojislav Koštunica je uvjereni nacionalist, ali će pronaći prikladan način da brani naša prava na međunarodnoj pozornici'. Samo na područjima s muslimanskom većinom u Federaciji birači su, kako se čini, odlučili okrenuti stranicu nacionalizma. U nedjelju je Socijaldemokratska partija Zlatka Lagumdžije ustvrdila da vodi ispred muslimanske nacionalističke stranke SDA bivšeg predsjednika Republike Alije Izetbegovića. Ipak, nema preokreta u korist oporbe, kako su predviđala neka istraživanja. Čini se da je strah od srpskog i hrvatskog nacionalizma još jednom mnoge birače potaknuo da glasuju za SDA, unatoč tomu što se velik broj ljudi protivi mafijaškim postupcima te stranke. To je bosanska alternativa koja bi doista okrenula stranicu rata i nacionalizma", iz Sarajeva izvješćuje Jean-Arnault Derens.