STAMBENA ŠTEDNJA U HRVATSKOJ: KREĆU PRVI KREDITI

Piše: Davorin Dukić ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Četiri stambene štedionice koje djeluju u Hrvatskoj, početkom studenoga imali su ukupno sklopljenih 72.600 ugovora o stambenoj štednji. Štediše su uplatile pritom 1,21 milijardu kuna depozita, dok ukupni ciljani ugovorni iznos svih štediša četiriju štedionica iznosi 1,05 milijardi njemačkih maraka. #L# Stambena štednja, koja je tek prije dvije godine zaživjela u Hrvatskoj, posebna je namjenska štednja koju potiče država, na temelju koje se ostvaruje pravo na stambeni kredit uz kamatu od 6 posto, bez depozita. Po Zakonu o stambenoj štednji, štediša ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva u visini od 25 posto uloga, a maksimalno 1250 kuna godišnje. Kunski ulozi su zaštićeni valutnom klauzulom, a godišnja kamata na štednju i poticaje je 3 posto. KREĆU PRVI KREDITI U Hrvatskoj djeluju Prva stambena štedionica, Raiffeisen, Wuestenrot i Hrvatska stambena štedionica. Po broju ugovora, po podatcima krajem listopada, prednjači Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), koja, tvrdi, drži 42 posto udjela stambene štednje u Hrvatskoj. U toj je štedionici sklopljeno 28 i pol tisuća ugovora, ukupna ugovorena suma je 409 milijuna njemačkih maraka, a iznos depozita 105 milijuna kuna. Prvi krediti u Raiffeisenu počet će se odobravati u ljeto 2001. Prva stambena štedionica (PSŠ) Zagrebačke banke ima sklopljenih preko 23 tisuće ugovora, s ukupnim ciljanim iznosom od preko 340 milijuna DEM i uplaćenih 100 milijuna kuna depozita. Do kraja ove godine pravo na stambeni kredit steći će 640 štediša. Po riječima predsjednice uprave PSŠ-a Nede Šarić, većina njih želi produžiti stambenu štednju s dvije na pet godina. U strukturi ugovora prednjače petogodišnji, što je najisplativije razdoblje, jer je omjer vlastitih sredstava i kredita za štednju 40:60, dok na dvije godine taj omjer iznosi 50:50. Po podacima PSŠ-a, ta štedionica drži 35 posto udjela sklopljenih ugovora o stambenoj štednji u Hrvatskoj, te 40 posto depozita svih hrvatskih stambenih štedionica. Krajem listopada, neke štediše Wuestenrot stambene štedionice također su stekli pravo na dodjelu kredita, no poput PSŠ-a i oni se većinom odlučuju za nastavak štednje. Do sada je zaključeno oko 19 tisuća ugovora, a ukupna ugovorna svota iznosi oko milijardu kuna. Stambeni štediše su po osnovu ugovora o štednji u ovoj štedionici do sada uplatili 71 milijun kuna depozita. Hrvatska stambena štedionica Varaždin ove godine je sklopila 2100 ugovora, a predsjednik njene Uprave Mirko Brozović procjenjuje da će do kraja godine taj broj porasti na 3500. Od osnivanja, u prosincu 1998. sklopljeno je ukupno 4000 ugovora, sa ciljanim iznosom od 64 milijuna DEM te stanjem depozita od 13,5 milijuna kuna. Najzastupljenija je petogodišnja štednja (65 posto štediša). TRAŽE SE IZMJENE ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI Izmjenama Zakona o stambenoj štednji, koje predlažu štedionice, uz ostalo se traži da Ministarstvo financija svoju obvezu isplate državne premije (do najviše 1250 kuna godišnje po štediši) isplaćuje jednom godišnje. Ujedno se predlaže i izmjena kojom bi se omogućilo da se krediti odobravaju i ranije od isteka dvije godine. Primjerice, kaže predsjednica uprave RSŠ-a Mandica Zulić, RSŠ ima već više od 100 milijuna kuna depozita, a ne može odobravati kredite jer nisu prošle dvije godine, pa depoziti ostaju zamrznuti i s njima se ne može poslovati. To, gleda li se ukupan iznos depozita svih četiriju štedionica, dovodi do 290 milijuna "zamrznutih" kuna. Tri prve štedionice traže i proširenje namjene kredita za refinanciranje stambenih kredita uzetih kod poslovnih banaka. Hrvatska stambena štedionica ne podržava tu ideju, jer bi - tumači Mirko Brozović - to značilo da bi oni koji bi dobili kredit, za to odmah plaćali i višu kamatu, a oni koji će štedjeti po pravilima stambenih štedionica i ostvariti pravo na kredit nakon najmanje dvije godine, plaćali nižu kamatu. Na taj način stambene štedionice preuzimaju ulogu komercijalnih banaka, što nije namjera Zakona o stambenoj štednji. No, konačna odluka je na Saboru, u čijoj su proceduri izmjene zakona o stambenoj štednji. (Hina) duk db