HR-MMF-OCJENA HRVATSKE-Financijsko-poslovne usluge MMF: GOSPODARSKA SITUACIJA U HRVATSKOJ POBOLJŠANA MMF: GOSPODARSKA SITUACIJA U HRVATSKOJ POBOLJŠANA Međunarodni monetarni fond (MMF) ocjenjuje kako je u Hrvatskoj ekonomska situacija
poboljšana, da je već ostvaren gospodarski rast od 3,5 posto, što je više od očekivanja te da se u idućoj godini može očekivati rast od četiri posto, posebice potaknu li se investicije. Ocijenio je to na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a, koja je boravila u Hrvatskoj protekla dva tjedna. Pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu posljedica su prvenstveno porasta izvoza i potrošnje, ali i fiskalne politike hrvatske Vlade glede ograničavanja javne potrošnje, rekao je Flickenschild. Iako je stopa inflacije ove godine porasla (u listopadu je iznosila 7,3 posto), to, prema njegovu mišljenju, nije zabrinjavajući podatak i ona će, smatra, biti 7,5 posto u ovoj godini. Iduće bi se godine inflacija trebala smanjiti na približno četiri posto, što će biti moguće, kaže voditelj Misije MMF-a, jedino ako ne dođe do daljnjeg rasta cijena nafte i naftnih proizvoda, održi stabilnost tečaja te ne dođe do povećanja poreznih obveza. Posebno je bitno povećanje investicije, čija je visina dosad bila
MMF: GOSPODARSKA SITUACIJA U HRVATSKOJ POBOLJŠANA
Međunarodni monetarni fond (MMF) ocjenjuje kako je u Hrvatskoj
ekonomska situacija poboljšana, da je već ostvaren gospodarski
rast od 3,5 posto, što je više od očekivanja te da se u idućoj godini
može očekivati rast od četiri posto, posebice potaknu li se
investicije.
Ocijenio je to na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu Hans
Flickenschild, voditelj misije MMF-a, koja je boravila u Hrvatskoj
protekla dva tjedna.
Pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu posljedica su
prvenstveno porasta izvoza i potrošnje, ali i fiskalne politike
hrvatske Vlade glede ograničavanja javne potrošnje, rekao je
Flickenschild. Iako je stopa inflacije ove godine porasla (u
listopadu je iznosila 7,3 posto), to, prema njegovu mišljenju, nije
zabrinjavajući podatak i ona će, smatra, biti 7,5 posto u ovoj
godini. Iduće bi se godine inflacija trebala smanjiti na približno
četiri posto, što će biti moguće, kaže voditelj Misije MMF-a,
jedino ako ne dođe do daljnjeg rasta cijena nafte i naftnih
proizvoda, održi stabilnost tečaja te ne dođe do povećanja poreznih
obveza.
Posebno je bitno povećanje investicije, čija je visina dosad bila
razočaravajuća, usprkos rekordnim iznosima deviznih rezervi u
poslovnim bankama i kod HNB-a, a posebno nakon dobre turističke
sezone.
Izaslanstvo MMF-a nastavilo je pregovore s hrvatskom Vladom o novom
stand by aranžmanu. Iako je postignut izvjestan napreda još uvijek
ništa nije konkretno dogovoreno, odgvorio je na upit
Flickenschild. Naime, pregovori su održani u trenutku zastoja u
pregovorima Vlade sa socijalnim partnerima o socijalnom miru i
plaćama, posebno u javnom sektoru, a jučer je i Vlada utvrdila
proračun. Kako je MMF raspolagao prethodnim prijedlogom sada će
morati razmotriti završnu verziju proračuna. Po Flickenschildovu
mišljenju, prihvaćene ustavne promjene ojačale su poziciju Vlade i
omogućile joj da se sada više koncentrira na ekonomska, a manje na
politička pitanja.
Na pitanje novinara o eventualnoj devalvaciji kune, voditelj
Misije MMF-a je odgovorio da je službeni stav MMF-a kako je trenutno
stanje na tržištu takvo da "za devalvacijom neka nikakve potrebe".
Iako bi ta mjera mogla dovesti do povećanja izvoza i smanjivanja
uvoza, uslijed kratkog pojeftinjenja domaćih proizvoda, ona bi za
sobom vjerojatno povukla povećanje cijena, čime bi se izvršio i
pritisak na rast plaća, a time bi učinak devalvacije izostao.
Također, uslijed velike zaduženosti hrvatskih tvrtki - a većina
dugovanja sadrži valutnu klauzulu - došlo bi do velikog broja
stečajeva i na kraju do recesije u gospodarstvu, pojasnio je.
Komentirajući dodatno utvrđeni prijedlog proračuna,
Flickenschild je rekao kako smatra da bi svakako bilo bolje da je on
u konačnom iznosu manji, ali da je također svjestan kako je hrvatska
Vlada višestranačka, te da je ovo "kompromisno rješenje dovoljno
dobro".
Glede očekivanih - u proračunu predviđenih - prihoda od
privatizacije, smatra kako je još uvijek rano takvo što
komentirati, budući da je pitanje kolika se cijena za nešto može
postići na tržištu. Tako je kao primjer istaknuo da je razvidno da
su u zadnje vrijeme cijene dionica telekomunikacijskih kompanija
na svjetskim tržištima znatno pale, što znači da je "pala i cijena
Hrvatskog telekoma, ali i platežna moć potencijalnih kupaca".
Također, treba biti oprezan u izradi projekcija proračuna za iduće
godine, budući da kada se dovrši privatizacija tvrtki poput INE,
HEP-a, Croatia osiguranja itd., prestaje pritok tih, jednokratnih,
prihoda, a taj će se manjak nekako morati nadomjestiti, zaključio
je voditelj Misije MMF-a.