ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u četvrtak je objavila novu strategiju za Hrvatsku u cilju podrške njezinim naporima u smanjenju uloge države u gospodarstvu, privuče privatni kapital i promiče
stalni rast, priopćeno je iz ureda EBRD-a u Zagrebu.
ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Europska banka za obnovu i razvoj
(EBRD) u četvrtak je objavila novu strategiju za Hrvatsku u cilju
podrške njezinim naporima u smanjenju uloge države u gospodarstvu,
privuče privatni kapital i promiče stalni rast, priopćeno je iz
ureda EBRD-a u Zagrebu.#L#
"Nova vlada usvojila je platformu za daljnje gospodarske reforme i
integraciju Hrvatske s ostatkom Europe. Taj plan reformi omogućit
će novo snaženje aktivnosti ove banke u Hrvatskoj", izjavio je
direktor poslovne skupine EBRD-a za srednju Europu Alain Pilloux.
EBRD je i dosad igrala značajnu ulogu u prijelazu Hrvatske u tržišno
gospodarstvo, a do 30. rujna 2000. prihvatila je 33 projekta,
uključujući i izravna bančina ulaganja u vrijednosti od ukupno 571
milijuna eura i dodatnih 1,7 milijardi dolara od donatora i
sufinancijera.
U nastojanju da da poticaj daljnjim gospodarskim reformama i
međunarodnoj integraciji Hrvatske, nova strategija EBRD-a
usredotočena je na sljedeće prioritete:
- potporu procesu privatizacije i izravnim stranim ulaganjima u
svim sektorima
- poticanje na komercijalizaciju i okrupnjavanje infrastrukture,
uključujući i promicanje sudjelovanja privatnog sektora
- pomoć u razvoju nebankarskih institucija i konsolidaciji
bankarskog sektora
- nastavljanje napora za povećanjem financijskih izvora za malo i
srednje poduzetništvo
- promicanje prekogranične suradnje u svim sektorima koji
produbljuju regionalnu integraciju
- širenje razvojnih fondova.
Opseg ulaganja EBRD-a ovisit će, napominje se, o razini poboljšanja
ozračja za ulaganja i provedbi reformi.
U makroekonomskoj procjeni napretka Hrvatske u procesu tranzicije,
u dokumentu o novoj stretegiji govori se o snažnim znakovima
gospodarskog oporavka u 2000. U prvoj polovici te godine u
Hrvatskoj je boravilo 44 posto više turista nego godinu dana prije,
kad je na Kosovu izbio rat. Industrijska proizvodnja u prvom je
polugodištu porasla za 3 posto, uz jačanje izvoza. Do kraja godine
mogao bi biti zabilježen rast od 3,5 posto.
Ipak preostaju i određeni rizici i to u slučaju da Vlada ne uspije
riješiti preostale fiskalne probleme poput previsoke javne
potrošnje uzrokovane prevelikim javnim sektorom i neplaćenih
poreznih dugovanja.
Na mikroekonomskom planu se utvrđuje kako je napredak Hrvatske
prema tržišnom gospodarstvu bio skroman i upozorava se da ona i
dalje zaostaje za drugim tranzicijskim gospodarstvima. Napominje
se da privatni sektor čini oko 60 posto BDP-a, što ostavlja još
mnogo prostora za napredak te da bi promjene u zakonodavstvu i
administraciji stvorile ozračje pogodno za rast poduzetništva.
EBRD očekuje prije kraja godine potpisivanje nekoliko novih
projekata s Hrvatskom. Upravni odbor banke odobrio je zajam u
vrijednosti od 150 milijuna eura najvećoj hrvatskoj prehrambenoj
tvrtki Agrokoru. Dugoročni cilj tog zajma je jačanje tvrtke na
domaćem tržištu i olakšavanje njezina pristupa međunarodnim
tržištima kapitala, što će osnažiti profil hrvatskog
korporacijskog sektora.
EBRD također želi dalji razvoj odnosa s Plivom pa će s 40,6 milijuna
eura sudjelovati u izgradnji njezinog novog supremodernog
instituta za istraživanja u Zagrebu koji će značajno povećati
Plivinu sposobnost razvoja novih proizvoda i proširiti njezin udio
na farmacetskom tržištu, navodi EBRD u svom dokumentu.
(Hina) dam db