U SUBOTU SE ODRŽAVAJU TREĆI POSLIJERATNI IZBORI U BIH

piše: Ranko Mavrak, stalni dopisnik HINE iz Sarajeva SARAJEVO, 9. studenog (Hina) - Nešto više od dva i pol milijuna građana Bosne i Hercegovine s pravom glasa 11. studenog imat će priliku po treći puta nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma i završetka rata sudjelovati na općim izborima.#L# Tri tisuće i 220 biračkih mjesta bit će otvoreno u subotu od 7 do 19 sati a cijeli postupak glasovanja kao i prebrojavanja listića nadzirat će osoblje misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH, uključujući tu i 735 međunarodnih supervizora koji će samo zbog izbora stići u tu zemlju. Ove godine 44 političke stranke, jedna koalicija, šest neovisnih kandidata i tri liste neovisnih kandidata natjecat će se se za mjesta u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i Federacije BiH, za novi sastav Narodne skupštine Republike Srpske, za predsjednika i dopredsjednika Republike Srpske, te za županijske skupštine u Federaciji BiH. Također će se birati novi sastav općinskog vijeća Srebrenice. U odnosu na protekle izbore, privremena izborna pravila i propisi ove su godine ponešto izmijenjena. Tako je uveden tzv. preferencijalni sustav glasovanja za predsjednika i dopredsjednika srpskog entiteta, što je zapravo izmijenjena verzija drugog izbornog kruga za dva najbolje plasirana kandidatska para. Od ove godine na snazi je i novi sustav višečlanih izbornih jedinica koje prelaze postojeće administrativne granice unutar zemlje i daju više šanse strankama sa snažnim regionalnim uporištima. Odlukom Privremenog izbornog povjerenstva također je izmijenjen i način izbora zastupnika u domove naroda federalnog i državnog parlamenta i oni će od sada biti imenovani glasovima svih zastupnika u županijskim skupštinama a ne isključivo po etničkom načelu. Rezultati izbora koje službeno proglašava isključivo OESS vjerojatno neće biti poznati danima po zatvaranju biračkih mjesta no očekuje se kako će političke stranke već u nedjelju u ranim jutarnjim satima imati razmjerno pouzdane pokazatelje o uspjehu kojega su postigle. Misija OESS-a ove je godine uložila velike napore kako bi i političke stranke i glasače usmjerila na razmišljanje o tome kako rješiti ključne gospodarske probleme koji sve više opterećuju BiH. Analize koje je proveo OESS tako su pokazale da većina građana BiH upravo gospodarske probleme postavlja na prvo mjesto i želi da se novoizabrani političari pozabave prije svega otvaranjem novih radnih mjesta. Prema aktualnim pokazateljima, stopa nezaposlenosti u BiH trenutačno dostiže 40 posto. Ispitivanja su također pokazala kako gotovo 70 posto građana BiH drži da su "svi ili gotovo svi" političari u toj zemlji korumpirani. Jedan od temeljnih predizbornih slogana na kojemu inzistira OESS stoga je bio "nadglasajte korupciju". Predizborna kampanja u svojoj je završnici ipak usmjerena na politička pitanja. Atmosfera se posebice "zagrijala" nakon odluke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) da istoga dana kada se održavaju izbori, provede i referednum na kojemu bi se Hrvati izjašnjavali o svom budućem statusu u ovoj zemlji. OESS je ovakvu nakanu ocijenio pokušajem kršenja izborne šutnje zbog čega će se HDZ vjerojatno suočiti s kaznenim mjerama poput brisanja članova ove stranke s kandidatskih popisa. Predsjednik HDZ-a Ante Jelavić u posljednjem tjednu predizborne kampanje oštro je kritizirao postupke međunarodne zajednice, proglasio je "smrt Federacije" kao "muslimanskog entiteta" te najavio "početak borbe za slobodu hrvatskog naroda". U HDZ-u očekuju kako će dobiti potporu najmanje 70 posto Hrvata u BiH, no istraživanja koja je proveo američki Nacionalni demokratski institu (NDI) ukazuju kako će na federalnoj razini to biti jedna od manjih stranaka jer neće imati iza sebe više od 10 posto ukupnog biračkog tijela. Stranka demokratske akcije (SDA) svoju je kampanju koncentrirala na plašenje bošnjačkog biračkog tijela "povratkom komunista". Temeljne poruke ove stranke biračima bile su da jedino ona može zaštititi eutentične interese Bošnjaka te da je sve vrijedno potignuto u proteklom razdoblju zasluga njenih kadrova. Izborne prognoze govore kako bi se SDA ovoga puta mogla suočiti s teškim porazom jer je malo vjerojatno kako će dobiti potporu više od 20 posto biračkog tijela unutar Federacije BiH. Pretpostavlja se kako će SDA izgubiti vlast u dvije gospodarski najsnažnije županije - Sarajevskoj i Tuzlanskoj gdje se očekuje apsolutna pobjeda Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatka Lagumdžije. SDP bi na području Federacije mogao dobiti i više od 30 posto glasova dok bi u državnom Parlamentu to mogla biti stranka s 20 posto mandata. Predizborne prognoze ukazuju kako bi se Stranka za BiH Harisa Silajdžića mogla osloniti na potporu oko 10 posto biračkog tijela. Među bosanskim Srbima primjetan je sve jači utjecaj Srpske demokratske stranke (SDS) koja će vjerojatno ostati pojedinačno najjačom strankom u Skupštini Republike Srpske. Hoće li SDS uspjeti formirati vladu ovisi o tome hoće li biti postizborne suradnje između Partije demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. PDP i SNSD imaju stabilnu potporu po 15 do 17 posto biračkog tijela i jedino u koaliciji mogu nadjačati SDS. Utrka za predsjednika srpskog entiteta bit će krajnje neizvjesna. Kandidat SDS-a Mirko Šarović trenutačno računa na uvjerljivu pobjedu, no zahvaljujući preferencijalnom sustavu glasovanja Milorad Dodik također nije bez izgleda da premijersku fotelju zamijeni predsjedničkom. (Hina) rm sb