NEIZVJESNOST OKO NOVOG AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

WASHINGTON, 8. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Proglašenje pobjednika 43. američkih predsjedničkih izbora održanih u utorak morat će pričekati dok se ne završi ponovno službeno prebrojavanje glasova birača na Floridi, objavio je u srijedu u 05.00 sati po mjesnom vremenu (11.00 po srednjoeuropskom) tamošnji državni tužitelj Robert Butterworth.#L# Nedugo prije toga demokratski kandidat Al Gore bio je spreman priznati poraz jer se činilo da je 25 izborničkih glasova na Floridi, a time i potrebna natpolovična većina, pripala republikancu Georgeu W. Bushu. Direktor Goreova izbornog stožera William Daley izjavio je u Nashvilleu da su predviđanja "preuranjena". Prema neslužbenim podacima koje objavljuju američki mediji, Bushova prednost je 987 od oko šest milijuna glasova stanovnika Floride. TV mreža CNN navodi da je razlika još manja - 224 glasa. Republikanski izborni stožer je, unatoč tome, uvjeren u Bushovu pobjedu, izjavio je u Austinu šef republikanske kampanje Don Evans. Do srijede ujutro nisu objavljene ni procjene izbornih rezultata u Oregonu. Oregon je jedina američka savezna država u kojoj se za predsjedničke izbore ne otvaraju birališta nego stanovnici glasuju poštom pa prebrojavanje glasova još traje. Sa sedam izborničkih mjesta ta država nema presudni utjecaj na konačni ishod izbora. Nesporno je, kako se čini, da je Gore ukupno dobio oko 240 tisuća glasova više od Busha - 47,9 milijuna prema 47,64 milijuna. Pobjedio je u 19 saveznih država i na području Distrikta Columbija, odnosno u glavnom gradu Washingtonu. To mu je donijelo 260 od 270 potrebnih izborničkih glasova. Bushu su pobjede u 29 država osigurale 246 izborničkih glasova. Ralph Nader, predsjednički kandidat "zelenih", iako nije ostvario cilj od 5 posto glasova - osigurao je oko 3 posto, za mnoge je glavni krivac Goreovih nevolja. To osobito vrijedi za Floridu. Nadera je tamo podržalo skoro 97 tisuća ljudi a svi su suglasni da je te glasove zapravo "oteo" Goreu. Inače, Republikanska stranka je na izborima u utorak unatoč gubicima vjerojatno zadržala većinu koju u oba doma američkog Kongresa ima od 1994. godine. Prednost koju je imala u Senatu je izgubila jer zasad ima osiguranu polovicu - 50 mjesta dok je demokratima pripalo 49. Hoće li gornji dom Kongresa biti podijeljen ovisi o ishodu glasovanja u saveznoj državi Washington gdje dosadašnjeg senatora, republikanca Sladea Gortona i demokratsku kandidatkinju Mariju Cantwell dijeli oko 2.000 glasova. U dosadašnjem sazivu Senata bila su 54 republikanca i 46 demokrata. Najzanimljivija nova senatorica bit će Hillary Rodham Clinton, prva supruga nekog američkog predsjednika koja je za muževljeva mandata u Bijeloj kući izborila tako visoku dužnost. Na izborima za članove Predstavničkog doma Kongresa republikanci su, prema neslužbenim rezultatima osigurali 218 a demokrati 209 mjesta. Dva mjesta pripala su neovisnim kandidatima a za šest zastupnika još nisu poznati rezultati. U 106. sazivu Predstavničkog doma bilo je 222 republikanaca i 209 demokrata. Nakon što se, vjerojatno tijekom srijede razjasne sve nedoumice i objave službeni izborni rezultati, po izbornim propisima uslijedit će konstituiranje izborničkog kolegija. Tih 538 izbornika zatim će, slijedećeg mjeseca, na svečanim sjednicama u glavnim gradovima svih 50 američkih saveznih država i glavnom gradu SAD Washingtonu formalno dati mandate Bushu i Goreu a u siječnju će na prvoj zajedničkoj sjednici oba doma, Kongres potvrditi izbor 43. predsjednika SAD. On će svečanu prisegu dati na zapadnom stubištu Kongresa u Washingtonu, 20. siječnja. Ovdašnji politički promatrači upozoravaju da slijedećeg američkog predsjednika, ma tko to bio, čeka težak posao. Politički zemlja je očito podijeljena i 43. stanovnik Bijele kuće bit će "nejak". Podjela će se osjećati i u Kongresu, a ako se dogodi da predsjednik bude demokrat Gore a malu ali ogorčenu većinu u Kongresu zadrže republikanci, moglo bi dolaziti do blokade vlasti od čega ni dosad, osobito pri odlučivanju o proračunu Amerika nije bila imuna. (Hina) fp sb