AU 6.XI.-DIE PRESSE-BUSH I GORE

AUSTRIJA DIE PRESSE 6. XI. 2000. Gore, Bush i uloga SAD-a u svijetu "'Strategijska smjernost' lebdi pred očima demokratskoga predsjedničkog kandidata Ala Gorea. 'Smjeran ali jak' morao bi biti SAD, jer svijet odbija arogantnu naciju, pojašnjava njegov protivnik George W. Bush. Iza formulacija koje na prvi pogled zvuče slično, kriju se ipak različiti vanjskopolitički koncepti koje su ta dva glavna kandidata predstavili u američkoj izbornoj borbi. To dakako nimalo ne mijenja činjenicu da Amerikanci svojega predsjednika obično biraju zbog unutarnjopolitičkih obećanja a za vanjsku se politiku zanimaju tek rubno. Osobe, njihove pozadine najrazličitije su, a isto tako i prioriteti i naglasci koje bi postavili kao predsjednici. Gore je u vijetnamskom ratu služio samo kao vojni izvjestitelj dok je Bush kao pilot nacionalne garde ostao u SAD-u. Gore ima dugogodišnje vanjskopolitičko iskustvo kao senator i dopredsjednik. Za Busha je međutim jedino težište u inozemstvu Meksiko koji ima dugačku granicu s Teksasom. Prema ispitivanjima mišljenja oko polovice Amerikanaca dvoji u Bushovu vanjskopolitičku kompetenciju. On sam računa na niz sposobnih savjetnika kao što su Condolezza Rice ili general Colin Powell o kojemu se nagađa kao o vjerojatnom ministru vanjskih poslova Bushove vlade. Dok Gore, koji bi možda za ministra vanjskih poslova imenovao veleposlanika u UN-u Richarda Holbrookea, naglašava američke vrijednosti i angažmane, za Busha su strategijski interesi u prvom planu. Samo ako su oni ugroženi, SAD po njegovu mišljenju treba intervenirati i u inozemstvu. Bush pokušava premostiti razlike između izolacionističkoga i intervencionističkog krila u svojoj stranci. Kritizira Clintonovu vladu jer je američke postrojbe uporabila na širokom temelju u inozemstvu i zastupa ne pobliže definirani 'posebni američki internacionalizam'. Republikanac bi ipak želio ojačati vojsku, ali istodobno smanjiti sudjelovanje SAD-a u međunarodnim mirovnim akcijama. 'Američka je vojska tu da bi vodila ratove a ne stvarala mir i pomagala u izgradnji novih država', izjavljuje Bush. Njegova najava da će povući postrojbe s Balkana, u Europi je izazvala zlovolju i Bushu donijela oštre kritike od strane Gorea koji ne isključuje američke akcije u humanitarne svrhe. Po Goreovu bi mišljenju prijetnjom sigurnosti trebalo držati bolesti poput AIDS-a i na njih odgovarajuće reagirati. Dopredsjednik u svojoj viziji ide dalje od međunarodne uloge SAD-a. Time je demokratska filozofija od vijetnamskoga rata temeljno prevladana. SAD bi se, kaže Gore, kao gospodarska i vojna sila u doba globalizacije morao postaviti kao vodeća sila, slično kao poslije Drugoga svjetskoga rata. Gore je sudjelovao u svim bitnim vanjskopolitičkim odlukama Clintonove ere, počevši od vojnih intervencija na Balkanu preko financijske potpore Rusiji do bombardiranja Iraka. Amerika mora biti opremljena za sprječavanje strahota a također i gospodarska stabilnost mora u vanjskopolitičkoj agendi imati središnju ulogu, drži Gore. Različita su stajališta obojice kandidata i u pogledu planirane izgradnje nacionalnog proturaketnog obrambenog sustava (Nacional Missile Defense, NMD). Kod pokusa američka je vojska morala prihvatiti više promašaja tako da je Clinton odlučio odgoditi izgradnju toga sustava dok tehnički ne sazrije. Gore podupire to stajalište. Bush naprotiv želi ubrzati izgradnju proturaketne obrane, iako bi to značilo raskid ABM sporazuma s Rusijom o ograničavanju proturaketnih sustava" - piše Eva Male.