FR-BL-IT-DE-dužnosnici-Diplomacija-Organizacije/savezi-Centralna (Narodna) banka FRANCUSKA-LE COURRIER INTERNATIONAL OD 3.11.00.PARIZ-BRUXELLES FRANCUSKALE COURRIER INTERNATIONAL3. XI. 2000.Stalna napetost između Pariza i
Bruxellesa"Francuska u ovom času predvodi Europsku uniju i pazi da bez razloga ne ljuti bruxellesko Povjerenstvo. No to ne priječi vladu da stalno odašilje neusklađene tonove. Pariz se ne plaši sukoba s Bruxellesom, bilo da je riječ o reformi ustanova, euru ili o liberalizaciji.Francuzi pokazuju očitu težnju da se bune protiv naloga iz Bruxellesa i da odgađaju njihovu provedbu. Sporost i ograničeno otvaranje francuskog tržišta električne energije, uzrokovali su veliko ogorčenje u Njemačkoj. Odbijanje da se ukine embargo na britansku govedinu prisililo je čak Povjerenstvo da podnese tužbu. Bruxelles je morao trideset pet puta posredovati u 1999., jer Pariz nije vodio računa o europskim smjernicama. Tako je Francuska postala crna ovca EU-a. Čak je Italija bila poslušnija.Sada su na vidiku novi sukobi oko otvaranja konkurenciji poštanskih usluga i željeznice u Francuskoj. Pravac kojim je krenuo Bruxelles ne odgovara lijevoj vladi u Parizu koja želi braniti 'javne usluge na francuski način' od 'liberalnih zakona'. Pierre Moscovici,
FRANCUSKA
LE COURRIER INTERNATIONAL
3. XI. 2000.
Stalna napetost između Pariza i Bruxellesa
"Francuska u ovom času predvodi Europsku uniju i pazi da bez razloga
ne ljuti bruxellesko Povjerenstvo. No to ne priječi vladu da stalno
odašilje neusklađene tonove. Pariz se ne plaši sukoba s
Bruxellesom, bilo da je riječ o reformi ustanova, euru ili o
liberalizaciji.
Francuzi pokazuju očitu težnju da se bune protiv naloga iz
Bruxellesa i da odgađaju njihovu provedbu. Sporost i ograničeno
otvaranje francuskog tržišta električne energije, uzrokovali su
veliko ogorčenje u Njemačkoj. Odbijanje da se ukine embargo na
britansku govedinu prisililo je čak Povjerenstvo da podnese tužbu.
Bruxelles je morao trideset pet puta posredovati u 1999., jer Pariz
nije vodio računa o europskim smjernicama. Tako je Francuska
postala crna ovca EU-a. Čak je Italija bila poslušnija.
Sada su na vidiku novi sukobi oko otvaranja konkurenciji poštanskih
usluga i željeznice u Francuskoj. Pravac kojim je krenuo Bruxelles
ne odgovara lijevoj vladi u Parizu koja želi braniti 'javne usluge
na francuski način' od 'liberalnih zakona'. Pierre Moscovici,
ministar za europska pitanja, htio bi obvezati Povjerenstvo da na
susretu na vrhu u Nici dade neku vrstu jamstva javnim službama.
Pariz također ide prema sukobu oko reforme europskih ustanova. 'Za
razliku od Romana Prodija, predsjednika Povjerenstva, mi ne
mislimo da se u Europi sve mora urediti na europskoj razini. Ne
smijemo zanemariti međuvladinu razinu', potvrdio je g. Moscovici
nedugo nakon europskog susreta na vrhu u Biarritzu.
Postupak 'pojačane suradnje' među vladama osobito se svidio
Francuskoj. Taj sustav koji već postoji u ugovoru iz Amsterdama,
morao bi se znatno proširiti u Nici. Iz njega bi se mogle razviti
glasovite 'pionirske skupine' koje bi pokazale put najsporijim
članovima EU-a, rekao je predsjednik Jacques Chirac u lipnju u
Bundestagu. Zbog tih je izjava Bruxelles osumnjičio Francusku da
želi krišom napustiti europsku razinu. Chiracova zamisao o osnutku
novog 'tajništva' za usklađivanje 'pionirskih skupina' napose je
unijela razdor. Francuski je predsjednik u srpnju već povukao svoj
pobijani prijedlog. 'Nisu nam potrebni dodatni ustroji', ustvrdio
je pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.
No napetost između Pariza i Bruxellesa nije zapravo popustila. Još
uvijek se pitamo je li Chiracova nagla promjena mišljenja u pitanju
'tajništva' samo taktički manevar. Francuska upornost u smanjenju
broja osoblja u Povjerenstvu, mnoge je rasrdila ŠPariz želi
zadržati isti broj povjerenika koliko ima sada, tj. dvadeset,
unatoč ulasku novih zemalja u EUĆ. Pariz pri tome samo želi biti
siguran da će to tijelo moći raditi i kada se Unija proširi. No i
dalje postoji sumnja da Francuzi žele oslabiti Bruxelles.
Sukob oko eura uzrokuje dodatnu napetost. Francuska bi htjela
uspostaviti 'pojačanu suradnju' unutar skupine eura Švijeće
ministara financija jedanaest zemalja koje su uvele zajedničku
valutuĆ i dati joj više političkog ugleda zahvaljujući 'gospodinu
Euru'. Pariz se tu ne sukobljuje samo sa Europskom središnjom
bankom koja ne voli da se miješaju u njezin posao, već i s Romanom
Prodijem, predsjednikom Povjerenstva: Talijan je podsjetio da je
on jedini političar u EU-u koji može govoriti o monetarnoj uniji",
list prenosi napis iz njemačkog 'Handelsblatta'.