RIM, 4. studenoga (Hina/AR) - Potpisom dokumenta o općoj zabrani diskriminacije u subotu je u Rimu zaključen dvodnevni europski ministarski sastanak izaslanstava 41 zemlje Vijeća Europe na kojem je obilježena 50-obljetnica Konvencije
o ljudskim pravima.
RIM, 4. studenoga (Hina/AR) - Potpisom dokumenta o općoj zabrani
diskriminacije u subotu je u Rimu zaključen dvodnevni europski
ministarski sastanak izaslanstava 41 zemlje Vijeća Europe na kojem
je obilježena 50-obljetnica Konvencije o ljudskim pravima. #L#
Na svečanosti u rimskoj gradskoj vijećnici na Campidogliu, jednome
od sedam rimskih brežuljaka, sudjelovalo je i hrvatsko izaslanstvo
predvođeno ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.
Hrvatska je na sastanku predala dva ratificirana instrumenta, od 12
protokola koliko ih s današnjima ima Vijeće Europe.
"Obilježavanje 50-te obljetnice bilo kojeg dokumenta kojim se
reguliraju odnosi među državama je važno, a pogotovu kada je to
Konvencija o zaštiti ljudskih prava", rekao je Picula u razgovoru s
hrvatskim novinarima u Rimu.
Ta prva Konvencija bila je potpisana u Rimu, gdje je danas, kada se
obilježava njezinih pola stoljeća prigoda da se ocijeni ostvaren
napredak u zaštiti ljudskih prava i potvrdi odanost povelji kojom
se mjeri i demokratičnost zemalja.
U zemljama članicama Vijeća Europe živi ukupno 800 milijuna ljudi.
Svi oni mogu putem te instutucije, a poglavito nakon što je 1998.
ustanovljen i Europski sud, tražiti zaštitu svojih prava, prava
pojedinca.
Picula je podsjetio da je Hrvatska, posebice tijekom 2000. učinila
važan napredak u zaštiti ljudskih prava usvajanjem dva zakona.
Zaštitom ljudskih prava jamči se i razina sigurnosti među zemljama
i u pojedinim zemljama, kazao je.
U sklopu priprema Zagrebačkog summita Picula se u Rimu sastao s
nekim kolegama iz susjednih zemalja s kojima je razgovarao i o
drugim pitanja.
Razgovarao je i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Walterom
Schwimmerom, koji je pak istaknuo da je Hrvatska, poslije
ovogodišnjih izbora, potaknula promjene u pravcu demokratizacije i
u ostalim zemljama jugoistoka Europe.
"Hrvatska ne bi trebala popustiti u ritmu provedbe promjena",
poručio je Schwimmer.
U razgovoru s danskim ministrom vanjskih poslova Nielsom Helvegom
Peterssenom istaknuta je želja te zemlje za većom gospodarskom
suradnjom s Republikom Hrvatskom.
Hrvatski šef diplomacije posebno je istaknuo da je pri sastanku sa
svojim kolegama po dužnosti zatražio da se Hrvatsku procjenjuje po
njezinim individualnim naporima i uspjesima.
"Mi smo država koja pokušava i kroz promjene Ustava utemeljiti novi
politički entitet i to su sve poruke koje mogu uvažavati i naši
susjedi", rekao je Picula.
Upozorio je i neka se ne potcjenjuju predstojeći izbori u Bosni i
Hercegovini, odnosno da ne bi trebali proteći u sjeni onih u SRJ.
S bugarskim izaslanstvom hrvatska je strana dogovorila tješnju
suradnju unutar Pakta o stabilnosti, a s albanskim izaslanstvom
(pritom je rečeno da bi albanski ministar vanjskih poslova Paskal
Milo trebao posjetiti Zagreb prije summita 24. studenoga) o prilici
da se preko summita u Zagrebua omogući Tirani da bude bliže
Europskoj uniji.
Picula je obavijestio hrvatske novinare o razgovorima koje je za
sastanka u Rimu, ali i za susreta koji su prethodili tome skupu, s
kolegama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te u okviru
UN-a, vodio i prije izbora u SRJ o primitku te zemlje u međunarodnu
zajednicu.
I tada je rečeno da se primitak SRJ u UN treba obaviti upravo ovako
kako se to danas čini - precizinije, ne kao izravnog nasljednika
SFRJ, već kao novu zemlju, jednu od sljednica bivše Jugoslavije.
SRJ je primljena u UN kao nova država što pokazuje i zastava nove
Jugoslavije koja ne stoji na stijegu bivše SFRJ-a, pojasnio je
Picula.
Hrvatska će, ako se to od nje zatraži, pružiti humanitarnu pomoć
žiteljima Srbije kojima predstoji teška zima, rekao je Picula a na
pitanje hoće li predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica u
Zagrebu zatražiti oprost, odgovorio je da se tako nešto - istina ne
zna se još na koji način - može očekivati.
(Hina) st rt