BAKU, 4. studenoga (Hina/Reuters) - Stanovnici Azerbajdžana birat će u nedjelju novi parlament, u izborima na kojima se vladajuća stranka nada dobiti dovoljno mandata kako bi sin predsjednika Gajdara Alijeva postao novi predsjednik
parlamenta, a time i predsjednikov nasljednik.
BAKU, 4. studenoga (Hina/Reuters) - Stanovnici Azerbajdžana birat
će u nedjelju novi parlament, u izborima na kojima se vladajuća
stranka nada dobiti dovoljno mandata kako bi sin predsjednika
Gajdara Alijeva postao novi predsjednik parlamenta, a time i
predsjednikov nasljednik.#L#
Dužnosnici vladajuće stranke Yeni Azerbajdžan (Novi Azerbajdžan)
rekli su da se nadaju kako će osvojiti tri četvrtine zastupničkih
mjesta, što bi im bilo dovoljno da na čelno mjesto parlamenta dođe
Ilham Alijev.
Njegov otac Gajdar vlada naftom bogatom zemljom od 1993. godine, a u
vrijeme Sovjetskog Saveza također je bio čelnik Komunističke
stranke Azerbajdžana.
Kao predsjednik parlamenta Ilham bi naslijedio 77-godišnjeg
predsjednika u slučaju bolesti ili smrti, a time bi postao prvi
čelnik u državama bivšeg Sovjetskog Saveza koji je naslijedio svog
oca.
Vladajuća stranka tvrdi da su njena najveća dosadašnja postignuća
privlačenje milijardi dolara stranih ulaganja u naftni sektor,
očuvanje političke stabilnosti, te provođenje prozapadne vanjske
politike koja je osigurala azerbajdžansku neovisnost.
Obraćajući se ovog tjedna svojim pristašama na predizbornom skupu u
glavnom gradu Bakuu, predsjednik Alijev je pozvao birače da
"podupru stabilnost i neovisnost Azerbajdžana, gospodarski razvoj
i prosperitet".
"Predizborna kampanja je pokazala da većina građana Azerbajdžana
podupire rezultate koje je postigla vlast", rekao je Alijev.
Oporbene stranke međutim tvrde da su prihodi od naftne industrije
neracionalno potrošeni, životni uvjeti stanovništva i dalje su
loši, korupcija je raširena, a demokratska prava ne štite se u
dovoljnoj mjeri.
Od ukupno 125 parlamentarnih zastupnika azerbajdžanskog
parlamenta (Milli Mejlis), 100 mandata se dijeli u izbornim
jedinicama. Oporbene stranke žale se da su lokalni izborni
dužnosnici isključili brojne oporbene kandidate iz izbornog
natjecanja.
Preostalih 25 mjesta dijeli se proporcionalno na razini cijele
zemlje - izborni prag je 6 posto. Velikom broju oporbenih stranaka
ranije je zabranjeno sudjelovanje na izborima, ali je nakon kritika
sa Zapada vlast ipak dopustila sudjelovanje tim strankama.
Analitičari ocjenjuju da su najsnažnije oporbene grupacije
reformističko krilo Narodnog fronta, stranke koja je vladala
zemljom 1992. godine, zatim stranka Musavat (Jednakost) koja se
smatra nasljednicom azerskog nacionalističkog pokreta s početka
20. stoljeća, te Stranka nacionalne neovisnosti, relativno nova
oporbena stranka koju predvodi karizmatični političar Etibar
Mamedov.
Međunarodna zajednica će, kako se očekuje, pažljivo promatrati
provedbu izbora, nakon što su svi dosadašnji postsovjetski izbori u
Azerbajdžanu ocijenjeni nepoštenim. Slobodni i pošteni izbori su
isto tako jedan od uvjeta za ulazak zemlje u Vijeće Europe.
Azerbajdžan je u međuvremenu napravio neke promjene u svojim
izbornim zakonima, za što je dobio opreznu potporu Zapada.
Međutim, međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human
Rights Watch ponovno je upozorila na brojne izborne zloporabe,
uključujući zabranu isticanja kandidature nekih oporbenih
kandidata.
Izbore će, kako je najavljeno, promatrati predstavnici
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
(Hina) dv rb