ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatska narodna banka nema namjeru tjerati banke na ulaganje u rizične plasmane, no isto tako nema namjeru omogućavati bankama ostvarivanje dobiti bez rizika, kazao je danas za Hinu guverner HNB-a Željko
Rohatinski.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatska narodna banka nema namjeru
tjerati banke na ulaganje u rizične plasmane, no isto tako nema
namjeru omogućavati bankama ostvarivanje dobiti bez rizika, kazao
je danas za Hinu guverner HNB-a Željko Rohatinski. #L#
Zamoljen da komentira zamjerke nekih stručnjaka kako poslovne
banke sve manje kredita odobravaju domaćim poduzećima i građanima,
a novac plasiraju ili u inozemstvo, ili u vrijednosne papire
središnje banke i države, Rohatinski je kazao kako je to stvar
poslovnih odnosa između banaka i njihovih komintenata. Sve dok ne
postoje kvalitetni programi, banke će se suzdržavati od
kreditiranja jer se one, sa svog aspekta, ponašaju racionalno, pa
izbjegavaju plasmane s visokim rizikom, pojašnjava Rohatinski.
S druge strane, poboljšana likvidnost banaka izazvala je pad
kamatnih stopa, pa bolja poduzeća sada mogu dobiti kredite po
cijeni nižoj od 10 posto. Stoga su domaći krediti postali
konkurentniji inozemnima, kaže guverner HNB-a. Dodaje, također,
kako HNB na različite načine daje impuls poslovnim bankama da u
većoj mjeri svoj novac plasiraju na tržište.
Tako je, među ostalim, središnja banka smanjila stopu izdvajanja
obvezne rezerve i kamate koje plaća poslovnim bankama na te
rezerve. Uz to, smanjila je i kamatne stope na blagajničke zapise.
Na taj način HNB nastoji smanjiti mogućnost poslovnim bankama da
ostvaruju dobit kroz tzv. "sterilizaciju novca", odnosno plasmane
u blagajničke zapise središnje banke, kaže Rohatinski.
U skladu s tim, kamata na te zapise potonula je ispod razine od 7
posto, dok se još početkom godine kretala iznad 11 posto. To je,
pak, izazvalo pad kamata na državne vrijednosne papire - trezorske
zapise Ministarstva financija. Također, s 11 na 7 posto.
Zahvaljujući tomu, povećani su plasmani banaka u državne
obveznice, pa je za državu sada znatno isplativije zaduživanje na
domaćem nego inozemnom tržištu, pojašnjava Rohatinski.
To je, pak, omogućilo državi da se više koristi obveznicama u
rješavanju naslijeđenih državnih dugova. Tako su nedavno izdane
obveznice za sanaciju dugova u zdravstvenom sustavu, a najavljeno
je da će na sličan način do konca godine riješiti i problem isplate
osigurane štednje građana u propalim bankama.
Zamoljen da komentira zamjerke nekih stručnjaka koji smatraju da
tečaj kune nije realan, guverner HNB-a kaže kako je tečaj, s aspekta
domaćeg deviznog tržišta, uravnotežen. Istaknuo je, pritom, kako
je tečaj kune stabilan, premda središnja banka u posljednjih pet,
šest mjeseci, osim u jednom slučaju, nije intervenirala na
tržištu.
(Hina) nb sšh