STRASBOURG, 2. studenoga (Hina/AFP) - Europska konvencija o ljudskim pravima Vijeća Europe u petak i subotu će u Rimu, gdje je i nastala, svečano obilježiti 50 godina postojanja.
STRASBOURG, 2. studenoga (Hina/AFP) - Europska konvencija o
ljudskim pravima Vijeća Europe u petak i subotu će u Rimu, gdje je i
nastala, svečano obilježiti 50 godina postojanja.#L#
U glavnom gradu Italije za tu je priliku organiziran ministarski
sastanak u cilju "jačanja zaštite ljudskih prava u Europi" na koji
je dolazak najavila većina ministara unutarnjih poslova, pravosuđa
ili vanjskih poslova 41 zemlje članice Vijeća Europe, kao
potpisnica konvencije, ali i Kanade i Meksika.
Sastanak će također biti i prilika da sve zemlje članice potpišu
Protokol broj 12 Konvencije, koji zabranjuje svaku
diskriminaciju.
Europska konvencija o ljudskim pravima, proglašena u Rimu 4.
studenoga 1950., a na snazi od 3. rujna 1953., jedan je od
najvažnijih dokumenata Vijeća Europe kojim se određuju i štite
neotuđiva temeljna ljudska prava poput prava na život, na slobodu,
na sigurnost, na poštovanje privatnog i obiteljskog života, na
slobodu izričaja (uključujući i medijsku), misli, savjesti i
vjeroispovijesti te slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Njezini se protokoli bave specifičnim područjima, pa tako jedan -
Protokol 6 - zabranjuje smrtnu kaznu, a jedan drugi kloniranje.
Konvencija putem Europskog suda za ljudska prava obvezuje 41 zemlju
članicu VE da ta prava jamči svakom građaninu u svojoj
nadležnosti.
Europski sud za ljudska prava, koji ima 220 zaposlenih i proračun od
25 milijuna eura, a od 1998. stalno zasjeda u Strasbourgu,
zahtijeva strukturnu reformu i dodatna novčana sredstva kako bi se
uspio nositi s tužbama koje upućuje sve veći broj između 800
milijuna stanovnika europskog kontinenta.
Taj sud omogućuje građanima da podnesu tužbu protiv svoje zemlje
ako smatraju da su im narušena prava i, u slučaju pozitivnog ishoda
tužbe, osuđenim zemljama nalaže da oštećenom građaninu isplate
odštetu i promijene sporne zakone.
Zbog toga 41 sudac (po jedan iz svake zemlje potpisnice konvencije)
obrađuje predmete koji su po svojoj prirodi krajnje različiti, od
statusa samohranih majki i izvanbračne djece, preko zakona koji
kažnjavaju homoseksualnost, narušavaju tajnost osobne prepiske
ili omogućuju telefonsko prisluškivanje, pa sve do zagađivanja
okoliša ili protjerivanja u zemlje gdje se mogu dogoditi teška
kršenja ljudskih prava.
Sud se također bavi trajanjem i pravednošću sudskih postupaka,
pravom novinara da kritiziraju političke dužnosnike, zabranama
knjiga, videomaterijalima opscenog ili bogohulnog sadržaja,
raspuštanjem političkih stranaka, pravom da se ne bude član
sindikata i pravom Jehovinih svjedoka na prakticiranje svoje
vjere.
Posljednjih mjeseci pomoć Suda za ljudska prava potražili su, među
ostalima, Jean-Marie Le Pen, predsjednik francuske stranke krajnje
desnice, vođa pobunjenih turskih Kurda Abdulah Ocalan i visoki
dužnosnik bivše višijevske vlade Maurice Papon, koji je osuđen na
10 godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinima protiv
čovječnosti.
Od nastanka 1960. sud je izdao više od 1500 naloga: 837 u razdoblju
od 1960. do 1998. (20-ak na godinu), 177 u 1999., dok se za 200.
predviđa između 600 i 700.
Do kraja ove godine sud će zaprimiti 10 tisuća novih zahtjeva, od
kojih će se 90 posto proglasiti neprihvatljivima. U 8 tisuća
zahtjeva donijet će se odluka, a preostale dvije tisuće pridodat će
se brojci od 15 tisuća neriješenih zahtjeva, koja se iz godine u
godinu povećava.
"U posljednjih 20-30 godina opća je tendencija da ljudi žele ići do
kraja", ustvrdio je francuski sudac Jean-Pierre Costa. "Ne
promijenimo li mehanizme, sustav će eksplodirati".
No ni on ni njegovi kolege "od rimske konferencije ne očekuju
nikakvo čudo, sve da nas primi i Papa...", naglasio je francuski
sudac.
(Hina) dam sd