FR-RU-posjeti-Diplomacija-Vlada-Makrogospodarstvo-Glasila/mediji FRANCUSKA-LES ECHOS OD 30.10.00.RUSIJA-EU FRANCUSKALES ECHOS30. X. 2000.Očekivanja na susretu na vrhu između Rusije i Europske unije u Parizu"Današnji susret na vrhu
između Rusije i Europske unije u Parizu trebao bi omogućiti nastavak razvitka suradnje između Rusije i Europske unije koji se već nazirao na susretu na vrhu u Moskvi u svibnju ove godine. Razdoblje koje je prethodilo ovom susretu obilježilo je pogoršanje odnosa između Rusije i Unije. Pogoršanje je izazvala financijska kriza iz kolovoza 1998. u Rusiji, a zaoštrili događaji u Čečeniji u jesen 1999. Početak 2000. obilježila su velika očekivanja od predsjedničkih izbora u Rusiji, što ipak nije pokrenulo konkretne inicijative koje bi mogle pojačati tu suradnju. Napetost je došla do vrhunca koncem 1999. i početkom 2000: kao odgovor na antiterorističku operaciju u Čečeniji, Europska je unija uvela sankcije protiv Rusije, premda su one bile više simbolične naravi.Susret na vrhu između Rusije i EU-a u svibnju ove godine bio je novi početak u tim odnosima. Uostalom, tako su ga ocijenili mnogi političari na Zapadu i glasila. Dva su čimbenika imala važnu ulogu.
FRANCUSKA
LES ECHOS
30. X. 2000.
Očekivanja na susretu na vrhu između Rusije i Europske unije u
Parizu
"Današnji susret na vrhu između Rusije i Europske unije u Parizu
trebao bi omogućiti nastavak razvitka suradnje između Rusije i
Europske unije koji se već nazirao na susretu na vrhu u Moskvi u
svibnju ove godine. Razdoblje koje je prethodilo ovom susretu
obilježilo je pogoršanje odnosa između Rusije i Unije. Pogoršanje
je izazvala financijska kriza iz kolovoza 1998. u Rusiji, a
zaoštrili događaji u Čečeniji u jesen 1999. Početak 2000.
obilježila su velika očekivanja od predsjedničkih izbora u Rusiji,
što ipak nije pokrenulo konkretne inicijative koje bi mogle
pojačati tu suradnju. Napetost je došla do vrhunca koncem 1999. i
početkom 2000: kao odgovor na antiterorističku operaciju u
Čečeniji, Europska je unija uvela sankcije protiv Rusije, premda su
one bile više simbolične naravi.
Susret na vrhu između Rusije i EU-a u svibnju ove godine bio je novi
početak u tim odnosima. Uostalom, tako su ga ocijenili mnogi
političari na Zapadu i glasila. Dva su čimbenika imala važnu ulogu.
Prvo, dolazak na vlast novog, odlučnog predsjednika, predstavnika
novog naraštaja političara i istodobna težnja ka političkoj
stabilizaciji u zemlji. EU je pozdravio pobjedu Vladimira Putina na
predsjedničkim izborima i izrazio nadu da se odnosi razvijaju
pozitivno. Drugo, poboljšanje gospodarskih prilika u Rusiji. Na
iznenađenje Zapada, Rusija je izišla iz financijske krize brže i
lakše nego se predviđalo.
Nakon svibanjskog susreta na vrhu ukinute su sankcije Unije prema
Rusiji i obnovljeni neki programi suradnje. Danas bi trebalo
poduprijeti tu težnju. Mislim da bi glavna zadaća pariškog susreta
na vrhu trebala biti nastavak politike koja će potaknuti konkretne
inicijative i prevladati nesuglasice između Rusije i Unije. Te su
nesuglasice uglavnom vezane uz trgovinske prijepore. Obje strane
imaju pritužbi i o tome će se svakako opširno razgovarati. Vrlo je
vjerojatno da će važno mjesto također zauzeti traženje novih
pravaca suradnje na području europske sigurnosti. Kako god bilo,
Rusija je izrazila želju za djelatnijom suradnjom s EU-om na polju
politike obrane i sigurnosti, vodeći računa o težnji EU-a da bude
samostalnija kada je riječ o miru u Europi, napose na Balkanu. Treba
se također raspravljati o čitavom nizu drugih problema, među kojima
je i stanje na Kavkazu.
Odnosi između Rusije i EU-a zahtijevaju nove inicijative većih
razmjera i gotovo je sigurno da će se o tome razgovarati u Parizu.
Riječ je ponajprije o najnovijoj inicijativi EU-a kojom bi se
znatno trebale povećati isporuke plina, nafte i naftnih proizvoda
iz Rusije. Ova potonja je zainteresirana za to, uz uvjet da Europa
pomogne u modernizaciji njezine opreme za proizvodnju i prijevoz
nafte i plina. Rusija ima zastarjelu opremu, a plinovode i
naftovode treba modernizirati. Ona treba proširiti svoje trase za
dopremu nafte i plina Zapadu, kako bi smanjila ovisnost o nekim
čimbenicima kao što je nezakonito uzimanje plina iz plinovoda.
Rusija bi htjela raspolagati barem četirima cjevovodima za dopremu
plina u Europu. Prvi za sada prolazi kroz Ukrajinu. Drugi je u
izgradnji, djelomice je pušten u pogon i ide kroz Bjelorusiju.
Treći, prema Turskoj, je u izgradnji, a bit će položen na dno Crnog
mora. Četvrti će prolaziti kroz zemlje sjeverne Europe. Druga se
važna inicijativa sastoji u razvoju ulaganja u zamjenu za ruske
isporuke. Sadašnja preinaka programa Tacis koji su važan čimbenik u
pomoći ruskim reformama, također je vrlo aktualno pitanje.
Napokon, predviđa se obiman program suradnje na području borbe
protiv međunarodnog terorizma, trgovine oružjem i narkoticima,
pranja novca i drugih oblika organiziranog kriminala. Na osobitost
ovog susreta zacijelo će ostaviti traga i samo mjesto održavanja.
Nije tajna: među svim zemljama Unije, najnapetije odnose u zadnje
vrijeme Rusija je imala s Francuskom. U prosudbi stanja u Čečeniji,
Francuska je zauzela vrlo oštro stajalište. U tom su se pogledu u
ruskom tisku čak pojavila pesimistična predviđanja o
šestomjesečnom zamrzavanju odnosa između Rusije i EU-a, budući da
od srpnja Francuska predsjeda EU-om. Ipak, upravo je Francuska
potaknula izradu programa razvoja suradnje s Rusijom koji je Moskva
vrlo dobro prihvatila. Francuska vlada očito traži način kako da
prevlada zahladnjenje bilateralnih odnosa i mislim da će ovaj
susret na tom planu biti koristan", piše Jurij Borko, profesor
ekonomije, voditelj odjela za integralna europska istraživanja
Europskog instituta Ruske akademije znanosti.