ODNOSI SRBIJE I CRNE GORE

BEOGRAD, 30. listopada (Hina) - Predstavnici vladajuće koalicije u Crnoj Gori i Demokratske oporbe Srbije (DOS) postigli su prošlog tjedna dogovor da učine sve kako bi se smanjila napetost koju je izazvala neizvjesnost budućih odnosa Srbije i Crne Gore a dogovoreno je također da se obustavi medijska kampanja koja podiže tu napetost i otežava demokratski dijalog.#L# Ni jedan od dogovora se, međutim, ne poštuje. Nastavljeno je međusobno optuživanje i obje strane povlače poteze koje čine sve težim postizanje demokratskog dogovora o budućim odnosima. SRJ je službeno zatražila prejam u UN. Visoki predstavnici crnogorske vlasti izrazili su, navodno, na sastanku u Beogradu, razumijevanje za tu odluku, jer se Beogradu žuri da što prije SRJ postane članicom UN i drugih međunarodnih, posebno financijskih organizacija. Crna Gora je, međutim, istog dana uputila pismo Vijeću sigurnosti u kojem zahtijeva da se prijem SRJ u UN odgodi dok se ne postigne dogovor o odnosima Srbije i Crne Gore, ističući pri tom stajalište da je prije dogovora poželjno da obje države dobiju međunarodno priznanje, te da i Crna Gora bude predstavljena u UN. Jedan od čelnika DOS-a Zoran Đinđić izjavio je poslije sastanka s crnogorskim predstavnicima da nema ništa loše u tome da uz predstavnike SRJ i Crna Gora šalje svoje predstavnike u međunarodne forume, ukoliko budu pozvani. Oni bi, po Đinđićevim riječima, zajednički radili na zajedničkim ciljevima, prvenstveno na uključivanju i Srbije i Crne Gore u međunarodne organizacije. Od tog sastanka u Beogradu, tijekom subote i nedjelje, ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac, visoki dužnosnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković, pravni stručnjaci, pa i sam predsjednik Miloi Đukanović nedvosmisleno su potvrdili da Crna Gora želi s pozicije suverene i samostalne države pregovarati sa Srbijom o nekim zajedničkim funkcijama u svojevrsnoj uniji. U crnogorskim primjedbama se ističe, uz ostalo, da SRJ ne može postati članicom UN jer njena vlast ne kontrolira cjelokupan teritorij, s obzirom na to da crnogorske vlasti imaju potpunu kontrolu u Crnoj Gori, te da je jedina spona sa saveznom državom nazočnost Vojske Jugoslavije i kontrola leta. Iz Crne Gore stižu i primjedbe i sumnje u demokratski karakter nove vlasti. Postavlja se pitanje kako jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica može pomiriti nacionalno i demokratsko u svojoj politici, što sa strankama u DOS-u koje imaju istu nacionalističku i hegemonostičku politiku kao i prethodna vlast i na kraju što će biti kada i ako jednog dana na vlast u Srbiji dođu stranke poput Šešeljevih radikala. Crnogorski se žele osigurati jednom za uvijek i rješenje vide u neovisnosti. Političari i pravni stručnjaci koji se oglašavaju u Beogradu, nastoje zadržati demokratsku formu u svojim odgovorima, ali je jasno da teško mogu pristati na odvajanje Crne Gore iz zajedničke države. Crnogorcima se poručuje da dobro razmisle, jer Srbija bi navodno lakše bila samostalna država od Crne Gore, koja i onako živi od međunarodnih donacija i nije u stanju funkcionirati kao sve normalne države. Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica je sinoć izjavio da SRJ postoji, da je to međunarodno-pravna činjenica i da će zemlja uskoro regulirati svoj međunarodni status. Kao argument za opstanak zajedničke države, Koštunica nudi činjenicu da je upravo sadašnja vlast u Crnoj Gori sudjelovala u stvaranju SRJ i njenog Ustava, i da bi se odnosi mogli mijenjati demokratskim dijalogom, uz volju naroda, uz koju bi zajednička država mogla i prestati da postoji. U Srbiji je raširena teza da se Milo Đukanović boji volje naroda izražene na referendumu, jer navodno većina građana Crne Gore želi ostanak u zajedničkoj državi. Na tome naročito inzistiraju sljedbenici Slobodana Miloševića okupljeni u Socijalističkoj narodnoj partiji Crne Gore, koji Đukanovića proglašavaju "remetilačkim čimbenikom" u odnosima Srbije i Crne Gore. Unatoč demokratskim ponudama Beograda da se o bućnosti zajednice ili o njenom prestanku može postići demokratski dogovor, jasno je da će otpor odvajanju Crne Gore biti sve veći. To potvrđuje i vijest da je "srpska pravoslavna omladina" u Cetinju osnovala pokret "Otpor" koji će se boriti protiv autoritarnog režima, za demokraciju i ljudska prava. (Hina) bs sb