ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Miljenku Miljkoviću, autoru knjige "Vukovarski deveti krug", trebalo je sedam godina da odluči objaviti to svoje djelo. Taj potresni roman o životu vukovarskih uznika u nakladi zaprešićkoga Grafičkog
studija, koji je rasprodan za nešto više od dva mjeseca, nagrađen je nedavno kao najbolja knjiga o Domovinskom ratu. Nagrada će autoru biti uručena 3. studenoga u Koprivnici.
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Miljenku Miljkoviću, autoru knjige
"Vukovarski deveti krug", trebalo je sedam godina da odluči
objaviti to svoje djelo. Taj potresni roman o životu vukovarskih
uznika u nakladi zaprešićkoga Grafičkog studija, koji je rasprodan
za nešto više od dva mjeseca, nagrađen je nedavno kao najbolja
knjiga o Domovinskom ratu. Nagrada će autoru biti uručena 3.
studenoga u Koprivnici. #L#
Miljenko Miljković (1947.), vukovarski branitelj, koji je 18.
studenoga 1991. nakon pada Vukovara odveden u Velepromet, a zatim u
mitrovičku kaznionicu, odakle je razmijenjen 14. kolovoza 1992.,
napisao je "Vukovarski deveti krug" tijekom 1993.
"Pisao sam povremeno u bilježnicu. Radni naslov romana bio je
'Početak kraja'. Kako imam dobro pamćenje i mogućnost zapažanja
najsitnijih detalja, nije mi bilo teško sve to staviti na papir.
Bilo je teže odlučiti se i sve to objaviti, veliki dio moje intime.
Tu je moja obitelj - žena i sin, koji je teško ranjen u obrani
Vukovara. U knjizi sam sve izvadio iz sebe, naprosto sam se ogolio,
a takav osjećaj nije ugodan. Godinama sam odgađao objavljivanje. U
trenutku kada sam shvatio da su se neke stvari počele zaboravljati,
odlučio sam u razgovoru sa ženom objaviti 'Vukovarski deveti krug'
- svjedočanstvo o našem holokaustu. Intencija je da se logori ne
zaborave", kaže Miljković, dodajući kako je, prema podacima
Međunarodnoga crvenog križa, kroz srbijanske logore prošlo više od
osam tisuća branitelja, staraca, žena i djece.
"Radni naslov knjige 'Početak kraja' promijenio sam jer sam želio
da se iz naslova vidi da je riječ o Vukovaru. To je najprikladniji
naslov jer - ako postoji pakao, onda su to srbijanski logori, i to
Deveti krug pakla", kaže Miljković.
Kritika je "Vukovarski deveti krug" ocijenila romanom toka
svijesti, romanom ljubavi, dokumentom u romanesknoj formi,
potresnim svjedočanstvom neopterećenim ideologizacijom, izvrsnim
scenarijem za film itd.
Profesor i književnik Pavao Pavličić smatra kako je neobičnost
Miljkovićeva teksta što ne želi biti umjetnička transpozicija
proživljenog iskustva, nego svjedočanstvo, želi govoriti istinu,
želi biti dokument. "Paradoksalno govoreći, on ima oblik romana
upravo zato što ne želi biti umjetničko djelo, nego se želi što više
približiti istini", smatra Pavličić.
"Vukovarski deveti krug" ima 54 poglavlja i svako je poglavlje,
kako kaže autor, moglo biti knjiga za sebe. Miljković u trećem licu
preko glavnog junaka Luke priča svoje doživljaje od trenutka kad je
zarobljen do izlaska na slobodu iz mračne, hladne i krvave
mitrovičke mučionice.
Autor je nakon završena studija, počeo raditi kao nastavnik u
Lovasu, gdje je završio osnovnu školu. Rat je dočekao kao viši
policijski inspektor, zbog čega je kao zatočenik bio izvrgnut još
većim mukama. Sada živi u Zagrebu i ne pomišlja vratiti se u
Vukovar. Prvi put nakon rata u Vukovaru je bio sa svojim logorašima
ovog ljeta. "Sam se ne usudim tamo otići, ne znam kako bih
reagirao...", rekao je.
"Kad su me utrpali u kamion, kroz ceradu sam gledao grad i užasnuo
se. Tada sam doživio šok, nisam vjerovao. Na putu prema Veleprometu
rekao sam - ako ovo preživim, nikad više neću živjeti tu. To je
zavjet koji sam dao sebi i to je poput žene koju volite, pa je
izgubite. Ljubav je duboko zakopana i nikad neće prestati. To je
otvorena rana koja potiho krvari. I onda vam se dogodi da nakon
deset godina sretnete ženu koja neobično sliči onoj koju ste
izgubili. Srce uzdrhti, ali onda spoznate da ona samo sliči onoj
koju ste voljeli. Ljubavi više nema - ona je mrtva. To se dogodilo s
mojim Vukovarom u kojem sam živio do '91. i uživao u njegovoj
ljepoti. Eto, to je moje objašnjenje zašto se toliki nisu vratili u
Vukovar", kaže i napominje kako bi bilo nepravedno pod ovim
uvjetima slati ljude u Vukovar da žive u razrušenom gradu, da
gledaju ljude koji su počinili zlo i da im se otvaraju nove rane.
"Nepravedno je žrtvu tjerati da bude opet žrtva. Trebalo je ljudima
omogućiti dostojanstven povratak", ističe Miljković, koji
zatočenike naziva "emotivno iskidanim osobama koje nemaju prag
kočenja".
Književni kritičari smatraju da je književnost Domovinskoga rata
na rubu pozornosti, a autor "Vukovarskoga devetog kruga" spočitava
HTV-u što je ignorirao promociju prve knjige o srbijanskim
logorima, što je povjerenstvo za otkup knjiga Ministarstva kulture
ostalo na stajalištu da ga takva literatura ne zanima, a na opetovan
zahtjev iz Ministarstava znanosti, prosvjete i kulture nisu ni
odgovorili.
Miljenko Miljković piše novu knjigu, koja neće imati ratno
obilježje. Bit će to knjiga o životu i ljubavi.
(Hina) mc sšh