GB-YU-RU-HR-IZBORI-Vlada-Politika BBC 28. X. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC28. X. 2000.Pregled tiskaSvi britanski dnevni listovi na svojim naslovnim stranicama donose vijest o hakerskom upadu u Microsoftovu kompjutorsku mrežu. 'The
Guardian' piše kako provala upućuje na to da kompanijama, a ne samo Microsoftu, daleko veću prijetnju vjerojatno predstavljaju hakeri s komercijalnim pobudama od onih koji kane samo izazvati probleme i za koje upad u strogo čuvani sustav pitanje izazova. List ne isključuje mogućnost da u Microsoftovom slučaju postojala i krtica. Sigurnost tim kompanije je otkrio kako su lozinke kojim su se hakeri poslužili kako bi upali u sustav, bile poslane iz stožera kompanije u Redmondu u saveznoj državi Washington na jednu e-mail adresu u Sankt Petersburgu u Rusiji. Veza sa Sankt Petersburgom je povod 'The Daily Telegraphu' da se zapita zašto se Rusija ističe baš u cyber zločinu. Ruski hakeri su pokazali da se mogu probiti u mreže stranih vlada, banaka multinacionalnih kompanija i stvoriti kaos. Već ove godina hakeri iz Sankt Petersburga su za desetke tisuća funti prevarili telefonske kompanije, kradući im lozinke i prodajući ih stranim studentima, kako bi sebi mogli smanjiti trošak telefonskih poziva
BRITANSKI RADIO - BBC
28. X. 2000.
Pregled tiska
Svi britanski dnevni listovi na svojim naslovnim stranicama donose
vijest o hakerskom upadu u Microsoftovu kompjutorsku mrežu. 'The
Guardian' piše kako provala upućuje na to da kompanijama, a ne samo
Microsoftu, daleko veću prijetnju vjerojatno predstavljaju hakeri
s komercijalnim pobudama od onih koji kane samo izazvati probleme i
za koje upad u strogo čuvani sustav pitanje izazova. List ne
isključuje mogućnost da u Microsoftovom slučaju postojala i
krtica. Sigurnost tim kompanije je otkrio kako su lozinke kojim su
se hakeri poslužili kako bi upali u sustav, bile poslane iz stožera
kompanije u Redmondu u saveznoj državi Washington na jednu e-mail
adresu u Sankt Petersburgu u Rusiji.
Veza sa Sankt Petersburgom je povod 'The Daily Telegraphu' da se
zapita zašto se Rusija ističe baš u cyber zločinu. Ruski hakeri su
pokazali da se mogu probiti u mreže stranih vlada, banaka
multinacionalnih kompanija i stvoriti kaos. Već ove godina hakeri
iz Sankt Petersburga su za desetke tisuća funti prevarili
telefonske kompanije, kradući im lozinke i prodajući ih stranim
studentima, kako bi sebi mogli smanjiti trošak telefonskih poziva
kući. Također se vjeruje kako su ruski hakeri odigrali ključnu
ulogu u ometanju NATO-ve elektronske pošte tijekom prošlogodišnjih
zračnih udara protiv Jugoslavije. 'The Daily Telegraph' u svemu
ovome vidi objašnjenje u izuzetno visokoj obrazovanoj razini
diplomanata s ruskih prirodoslovnih fakulteta. Čak i prije nego li
su osobni kompjuteri došli u Sovjetski Savez, najbistriji su Rusi
bolje shvaćali kako oni funkcioniraju od svojih kolega sa Zapada.
I 'The Times' vidi objašnjenje uspjeha ruskih cyber razbojnika u
preklapanju dviju zajednica: hakerske i zajednice mladih fizičara
i matematičara. Prije 'glasnosti' i 'perestrojke' otpor se
sovjetskom sustavu pružao kroz slušanje piratskih kazeta sa
Zapada. Nakon Gorbačova nije mnogo toga ostalo protiv čega bi se
moglo buniti. Današnji ruski hakeri stvorili vlastitu alternativnu
kulturu koja sigurno pruža veće uzbuđenje od raspačavanja
zabranjene poezije. List dodaje kako u oštrenju hakerskog njuha u
Rusiji, a i na istoku Europe, važnu ulogu igraju i ekonomski
čimbenici. Komercijalni je softver skup, tako da su se pametni
mladi ljudi izvježbali u razbijanju šifri za zaštitu od piratstva.
Za razliku od 'The Guardiana', sve naslovne stranice donose
rezultate izvješća prema kojemu su mladi Britanci sve gluplji i
gluplji. Mladi između 18 i 24 godine, prema ispitivanju, mjerljivo
znaju manje od svojih starijih pokoljenja. Manje od trećine ih zna
tko je Winston Churchill i tko su bili finalisti ovogodišnjeg
europskog nogometnog prvenstva. Samo šest posto zna tko je tvorac
sustava socijalne zaštite itd. List pokazuje kako rezultati
pokazuju na progresivni lom u prijenosu povijesnih i kulturnih
činjenica među pokoljenjima. Jedino u čemu se mladi Britanci ističu
su poznavanje pop kulture i interneta.
Na vanjskopolitičkim stranicama britanski listovi prate izbore za
lokalne vlasti na Kosovu. Svi se redom slažu da je riječ o
političkom procesu koji uspostavlja Kosovo ako ne kao državu, a
onda Albancima daje osjećaj slobode. Za 'The Guardian', recimo,
nema dvojbe kako će Kosovo nakon današnjih izbora biti jedan korak
bliže konačnom raskidu s Jugoslavijom. Ključne stranke koje se
zalažu za neovisnost odnijet će najveći broj glasova.
'The Financial Times' napominje kako je promjena vlasti u Beogradu
izazvala opreznost u Prištini gdje su mnogi vrlo sumnjičavi spram
gospodina Koštunice i ne vide neku pretjeranu razliku između njega
i Slobodana Miloševića. 'The Independent' ističe kako je dolazak
Vojislava Koštunice za predsjednika Jugoslavije raširio bojazan
među Albancima da će Zapad biti spreman nagoditi se s njime. Naime,
UN-ovi i NATO-vi dužnosnici odjednom rado ističu činjenicu da UN-
ova rezolucija 1244, kojom je uspostavljena međunarodna
administracija na Kosovu, još uvijek priznaje teritorijalni
integritet Jugoslavije. Izgleda da bi Srbija mogla dobiti
milijarde dolara u pomoći naravno da izazivaju, blago rečeno,
neraspoloženje kod Albanaca. Nije stoga čudno da sve tri stranke na
izborima dijele zahtjev za neovisnošću. 'The Independent'
ocjenjuje da će najvjerojatnije Ibrahim Rugova najbolje proći na
izborima. No isto tako upozorava kako bi u slučaju poraza Hashim
Taqi i njegova stranka mogla posegnuti za nasiljem. List dodaje
kako su Amerikanci još uvijek skloni Taqiju i neovisnosti Kosova.
(...)
(BBC)