FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 28. X. TISAK

GB-YU-RU-HR-IZBORI-Vlada-Politika BBC 28. X. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC28. X. 2000.Pregled tiskaSvi britanski dnevni listovi na svojim naslovnim stranicama donose vijest o hakerskom upadu u Microsoftovu kompjutorsku mrežu. 'The Guardian' piše kako provala upućuje na to da kompanijama, a ne samo Microsoftu, daleko veću prijetnju vjerojatno predstavljaju hakeri s komercijalnim pobudama od onih koji kane samo izazvati probleme i za koje upad u strogo čuvani sustav pitanje izazova. List ne isključuje mogućnost da u Microsoftovom slučaju postojala i krtica. Sigurnost tim kompanije je otkrio kako su lozinke kojim su se hakeri poslužili kako bi upali u sustav, bile poslane iz stožera kompanije u Redmondu u saveznoj državi Washington na jednu e-mail adresu u Sankt Petersburgu u Rusiji. Veza sa Sankt Petersburgom je povod 'The Daily Telegraphu' da se zapita zašto se Rusija ističe baš u cyber zločinu. Ruski hakeri su pokazali da se mogu probiti u mreže stranih vlada, banaka multinacionalnih kompanija i stvoriti kaos. Već ove godina hakeri iz Sankt Petersburga su za desetke tisuća funti prevarili telefonske kompanije, kradući im lozinke i prodajući ih stranim studentima, kako bi sebi mogli smanjiti trošak telefonskih poziva
BRITANSKI RADIO - BBC 28. X. 2000. Pregled tiska Svi britanski dnevni listovi na svojim naslovnim stranicama donose vijest o hakerskom upadu u Microsoftovu kompjutorsku mrežu. 'The Guardian' piše kako provala upućuje na to da kompanijama, a ne samo Microsoftu, daleko veću prijetnju vjerojatno predstavljaju hakeri s komercijalnim pobudama od onih koji kane samo izazvati probleme i za koje upad u strogo čuvani sustav pitanje izazova. List ne isključuje mogućnost da u Microsoftovom slučaju postojala i krtica. Sigurnost tim kompanije je otkrio kako su lozinke kojim su se hakeri poslužili kako bi upali u sustav, bile poslane iz stožera kompanije u Redmondu u saveznoj državi Washington na jednu e-mail adresu u Sankt Petersburgu u Rusiji. Veza sa Sankt Petersburgom je povod 'The Daily Telegraphu' da se zapita zašto se Rusija ističe baš u cyber zločinu. Ruski hakeri su pokazali da se mogu probiti u mreže stranih vlada, banaka multinacionalnih kompanija i stvoriti kaos. Već ove godina hakeri iz Sankt Petersburga su za desetke tisuća funti prevarili telefonske kompanije, kradući im lozinke i prodajući ih stranim studentima, kako bi sebi mogli smanjiti trošak telefonskih poziva kući. Također se vjeruje kako su ruski hakeri odigrali ključnu ulogu u ometanju NATO-ve elektronske pošte tijekom prošlogodišnjih zračnih udara protiv Jugoslavije. 'The Daily Telegraph' u svemu ovome vidi objašnjenje u izuzetno visokoj obrazovanoj razini diplomanata s ruskih prirodoslovnih fakulteta. Čak i prije nego li su osobni kompjuteri došli u Sovjetski Savez, najbistriji su Rusi bolje shvaćali kako oni funkcioniraju od svojih kolega sa Zapada. I 'The Times' vidi objašnjenje uspjeha ruskih cyber razbojnika u preklapanju dviju zajednica: hakerske i zajednice mladih fizičara i matematičara. Prije 'glasnosti' i 'perestrojke' otpor se sovjetskom sustavu pružao kroz slušanje piratskih kazeta sa Zapada. Nakon Gorbačova nije mnogo toga ostalo protiv čega bi se moglo buniti. Današnji ruski hakeri stvorili vlastitu alternativnu kulturu koja sigurno pruža veće uzbuđenje od raspačavanja zabranjene poezije. List dodaje kako u oštrenju hakerskog njuha u Rusiji, a i na istoku Europe, važnu ulogu igraju i ekonomski čimbenici. Komercijalni je softver skup, tako da su se pametni mladi ljudi izvježbali u razbijanju šifri za zaštitu od piratstva. Za razliku od 'The Guardiana', sve naslovne stranice donose rezultate izvješća prema kojemu su mladi Britanci sve gluplji i gluplji. Mladi između 18 i 24 godine, prema ispitivanju, mjerljivo znaju manje od svojih starijih pokoljenja. Manje od trećine ih zna tko je Winston Churchill i tko su bili finalisti ovogodišnjeg europskog nogometnog prvenstva. Samo šest posto zna tko je tvorac sustava socijalne zaštite itd. List pokazuje kako rezultati pokazuju na progresivni lom u prijenosu povijesnih i kulturnih činjenica među pokoljenjima. Jedino u čemu se mladi Britanci ističu su poznavanje pop kulture i interneta. Na vanjskopolitičkim stranicama britanski listovi prate izbore za lokalne vlasti na Kosovu. Svi se redom slažu da je riječ o političkom procesu koji uspostavlja Kosovo ako ne kao državu, a onda Albancima daje osjećaj slobode. Za 'The Guardian', recimo, nema dvojbe kako će Kosovo nakon današnjih izbora biti jedan korak bliže konačnom raskidu s Jugoslavijom. Ključne stranke koje se zalažu za neovisnost odnijet će najveći broj glasova. 'The Financial Times' napominje kako je promjena vlasti u Beogradu izazvala opreznost u Prištini gdje su mnogi vrlo sumnjičavi spram gospodina Koštunice i ne vide neku pretjeranu razliku između njega i Slobodana Miloševića. 'The Independent' ističe kako je dolazak Vojislava Koštunice za predsjednika Jugoslavije raširio bojazan među Albancima da će Zapad biti spreman nagoditi se s njime. Naime, UN-ovi i NATO-vi dužnosnici odjednom rado ističu činjenicu da UN- ova rezolucija 1244, kojom je uspostavljena međunarodna administracija na Kosovu, još uvijek priznaje teritorijalni integritet Jugoslavije. Izgleda da bi Srbija mogla dobiti milijarde dolara u pomoći naravno da izazivaju, blago rečeno, neraspoloženje kod Albanaca. Nije stoga čudno da sve tri stranke na izborima dijele zahtjev za neovisnošću. 'The Independent' ocjenjuje da će najvjerojatnije Ibrahim Rugova najbolje proći na izborima. No isto tako upozorava kako bi u slučaju poraza Hashim Taqi i njegova stranka mogla posegnuti za nasiljem. List dodaje kako su Amerikanci još uvijek skloni Taqiju i neovisnosti Kosova. (...) (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙