BBC 28. X. MARACEK O HRVATSKOM GOSPODARSTVU

BRITANSKI RADIO - BBC 28. X. 2000. 'The Economist Intelligence Unit' sa sjedištem u Londonu je objavio istraživanje o gospodarskim prilikama na Balkanu, u kojem se kaže da je odlazak Slobodana Miloševića cijeloj regiji otvorio najbolje gospodarske perspektive u posljednjih deset godina. Kaže se kako se očekuje porast gospodarstva u tamošnjim zemljama iduće godine i po stopi od 4 posto. To istraživanje je bilo povod Zvonku Tomiću da za kraći razgovor zamoli njegova autora Gerarda Maraceka. "Gospodina Maraceka prvo sam zapitao jesu li utemeljena strahovanja koja se u posljednje vrijeme mogu uočiti u Hrvatskoj da bi se nedavne promjene u Jugoslaviji mogle negativno odraziti na Hrvatsku kada je riječ o inozemnoj financijskoj pomoći i stranim ulaganjima. = Odgovor na to pitanje je apsolutno ne. Pred Jugoslavijom je dug i težak put, dok je Hrvatska nakon smrti Franje Tuđmana i siječanjskih izbora ostvarila začuđujući napredak. Mislim da je riječ o nečemu što se ne smije podcijeniti. Hrvatska je sada na putu prema Europskoj uniji, počela se baviti svojom prošlošću i rješavati probleme koje je ona nametnula i to će, nedvojbeno, pridonijeti stvaranju boljega ozračja za strana ulaganja. - Rekli ste da je Hrvatska na putu prema Europskoj uniji. Ali za razliku od Rumunjske i Bugarske koje u svom izvješću često svrstavate u istu skupinu balkanskih zemalja kao i Hrvatsku, Hrvatska nije od Europske unije dobila poziv za pregovore o pristupanju uniji. Kako to tumačite? = Mislim da su na redu razgovori o tzv. sporazumu o stabilnosti i pridruživanju koji će početi u studenome. Po mom sudu, ti će se razgovori, kada je o Hrvatskoj riječ, odvijati relativno brzo, mnogo brže nego na pr. s Makedonijom, kojoj su također ponuđeni. Hrvatska ima najveći bruto proizvod po stanovniku od svih balkanskih zemalja. Ima jedno od najnaprednijih gospodarstava i nema dvojbe da je za članstvo u Europskoj uniji bolje pripremljena i od Bugarske i od Rumunjske. Mislim da je glavni razlog zbog kojega su pregovori o pridruživanju ponuđeni Rumunjskoj i Bugarskoj bila njihova potpora NATO-u tijekom kosovske krize. Jest da je i Hrvatska podupirala NATO, ali razlika je bila u tome da je u slučaju Hrvatske NATO podupirala ona ista Vlada koja je nekoliko godina prije toga i sama ratovala protiv Jugoslavije. To je glavna razlika kojoj još treba dodati i to da režim Franje Tuđmana nije bio demokratski. Kada je riječ o tempu približavanja Hrvatske Europskoj uniji, ne smije se zaboraviti da ona za članstvo u uniji nije tako dobro pripremljena kao što su to, na pr., Poljska ili Mađarska. Hrvatska je tijekom posljednjih deset godina bila izolirana, ne doduše koliko Jugoslavija, ali ipak je bila u svojevrsnoj izolaciji. Osim toga još se dosta treba učiniti na poboljšanju političkih i regulativnih uvjeta prije nego što se Hrvatska može uzeti u obzir za primanje u članstvo unije. Gospodina Maraceka potom sam zapitao koje su, po njegovom mišljenju, najbolje prilike za Hrvatsku da privuče strani kapital i što bi u tom cilju trebalo poduzeti. = Hrvatska je u pomalo čudnom stanju. Riječ je o maloj zemlji, što znači da ne može privući ulagače koji bi tvornice u Hrvatskoj koristili za proizvodnju robe koju bi potom Hrvatskoj prodavali i tako zarađivali. Hrvatska mora pokušati privući ulagače koji bi njezine kapacitete koristili za proizvodnju robe koju bi potom izvozili na druga tržišta. To je nešto što je na dulji rok vrlo dobro, što pogoduje dugoročnom rastu. Ako pogledate zemlje kao što je Poljska, koja je do sada nedvojbeno privukla najviše stranog kapitala, vidjet ćete da se one sada počinju sučeljavati s problemima jer su privukle samo one investitore koji su željeli svoje proizvode prodavati Poljacima. Hrvatska je, po mom mišljenju, u mnogo boljem položaju, ali problem je u visokoj cijeni radne snage, koja je najviša od svih europskih tržišta u razvoju i to je nešto čime se treba pozabaviti, a jedan od načina je davanje boljih uvjeta stranim ulagačima." (BBC)