AT-YU-IZBORI-Izbori-Politika AT 28./29.X.-DER STANDARD-KOSOVO AUSTRIJADER STANDARD28./29. X. 2000.Embrionalna država glasuje"Kosovo je i dalje duboko raskoljeno, sposobno za život samo kao protektorat Ujedinjenih naroda, njegov je
međunarodno i državno pravni položaj posve nejasan, pa ipak se glasuje - ne svi, ali barem nadmoćna većina stanovništva Albanaca. Tamošnji Srbi bojkotiraju, oko 200 tisuća prognanih ne smije glasovati.Tim izborima ove nedjelje UN kani pomoći rast krhke biljčice demokracije na Kosovu, novi poredak civilnog društva treba doći 'odozdo'.No kosovski će Albanci glasovati zapravo samo o jednom: o svojoj neovisnosti. Na cijeloj stranačkoj paleti Kosova nema ni jedne jedine grupacije koja taj cilj dovodi u pitanje.Upravo tu neovisnost Ujedinjeni narodi nisu planirali. U rezoluciji 1244 UN-ovoga Vijeća sigurnosti iz lipnja 1999. Kosovarima je obećana izgradnja 'supstancijalne autonomije', dakako u okviru jugoslavenske republike.Dakle, ako Vojislav Koštunica želi UN-u zadati velike brige, samo treba ustrajati na strogom pridržavanju UN-ove rezolucije: u tom bi
AUSTRIJA
DER STANDARD
28./29. X. 2000.
Embrionalna država glasuje
"Kosovo je i dalje duboko raskoljeno, sposobno za život samo kao
protektorat Ujedinjenih naroda, njegov je međunarodno i državno
pravni položaj posve nejasan, pa ipak se glasuje - ne svi, ali barem
nadmoćna većina stanovništva Albanaca. Tamošnji Srbi bojkotiraju,
oko 200 tisuća prognanih ne smije glasovati.
Tim izborima ove nedjelje UN kani pomoći rast krhke biljčice
demokracije na Kosovu, novi poredak civilnog društva treba doći
'odozdo'.
No kosovski će Albanci glasovati zapravo samo o jednom: o svojoj
neovisnosti. Na cijeloj stranačkoj paleti Kosova nema ni jedne
jedine grupacije koja taj cilj dovodi u pitanje.
Upravo tu neovisnost Ujedinjeni narodi nisu planirali. U
rezoluciji 1244 UN-ovoga Vijeća sigurnosti iz lipnja 1999.
Kosovarima je obećana izgradnja 'supstancijalne autonomije',
dakako u okviru jugoslavenske republike.
Dakle, ako Vojislav Koštunica želi UN-u zadati velike brige, samo
treba ustrajati na strogom pridržavanju UN-ove rezolucije: u tom bi
se slučaju jugoslavenski izbori planirani za 23. prosinca, morali
održati i na Kosovu. Ispravnost njihova provođenja morali bi
jamčiti OESS i UN, 'mission impossible'.
Osim toga Beograd po točki 4. rezolucije ima pravo na Kosovu
razmjestiti 'stanoviti broj' vojnika i policajaca, što bi u
današnjem stanju u roku od nekoliko sati dovelo do novog albanskog
ustanka.
S Koštunicom dakle međunarodna zajednica mora biti vrlo ljubazna,
inače bi novi čovjek u Beogradu ubrzo mogao ukazati UN-u na njegove
pogrješke u prošlosti i na njegovu sadašnju bespomoćnost.
Pod tim predznakom UN počinje veslati unatrag. Jedno je UN-ovo
povjerenstvo ovih dana zbog normativne snage činjenica predložilo
'uvjetnu neovisnost' Kosova i istodobno priznalo da su NATO-ovi
zračni napadi bili 'nezakoniti', ali 'politički i moralno'
opravdani. No tu 'uvjetnu neovisnost' Beograd nikada neće
prihvatiti, cijela bi pripovijest počela od početka.
Težnja Albanaca za neovisnošću razumljiva je poslije srpskih
divljanja po pokrajini. Tri velike stranke na Kosovu posve su se
usmjerile na to i sliče jedna drugoj kao jaje jajetu. Oni koji ne
vole jaja, na Kosovu sada, eto, baš imaju smolu. U izbornoj borbi
razlikovali su se u najboljem slučaju tek stari frontovski junaci i
pacifisti, koje sada optužuju za izdaju ali su unatoč tomu većina.
Što dakle napraviti s tim Kosovom koje se predstavlja kao
embrionalna država s jakom sklonošću prema mafijaškim
strukturama?
Za nekoliko će godina i zadnji albanski čvrstorukaši morati
uvidjeti da napredak Kosova ovisi o dobrim odnosima sa susjedima, o
otvorenim granicama i državnopravnosti. Možda će se tada i u
Prištini sjetiti da je život u Jugoslaviji prije Miloševićeve ere
bio bolji nego danas. Kad nestane mržnja između Srba i Albanaca,
možda bi mogla nasatati neka vrsta 'paketa južnog Tirola'.
Demokratska bi Tirana mogla predstavljati zaštitnu snagu Albanaca
na Kosovu i s demokratskim Beogradom pregovarati pred UN-om o
prekidu spora.
Italija i Austrija pokazale su kako se takva pitanja mogu riješiti
(s velikim utroškom vremena), ako postoji želja za dogovor. No baš
se takva želja na Kosovu još ne primjećuje" - drži Gerhard Plott.