KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE U ZADRU

KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE U ZADRU Hrvatskoj je nužna reforma financijskog sustava, promjena regulativnog okvira, usklađivanje i harminiziranje zakona, istaknuto je na današnjoj 10. godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze. Dvodnevna konferencija koja se održava u Zadru, okupila je brojne domaće i inozemne financijske stručnjake, bankare, brokere i pravnike. Glavne teme konferencije su internacionalizacija i globalizacija, trendovi na europskoj financijskoj sceni, te otvorena pitanja i izazovi pred kojima stoji hrvatsko tržište kapitala. Direktor Direkcije skrbništva nad vrijednosnim papirima Privredne banke Zagreb Dubravko Štimac i predsjednik Uprave Raiffaisen Bank Austria d.d. Zagreb Zdenko Adrović upozorili su na niz problema u Hrvatskoj, na niz hrvatskih paradoksa. Zašto na ovako malom tržištu postoje dva tržišta vrijednosnica, upitao je uz ostalo Štimac, dok Adrović primjerice upozorava na raskorak u kamatnim stopama koje su za najbolja poduzeća 6 do 7 posto, ali se i penju do 20, pa i 40 posto. Upozorio je i na restriktivnu bankarsku regulaciju, ističući da je Hrvatska danas jedna od rijetkih zemalja u kojoj klijenti ne mogu držati svoj novac u banci već ga moraju držati u ZAP-u. Adrović je ocijenio da danas postoji prenapučenost banaka, ali ne u smislu njihova broja, nego prenapučenost sredstava. Ponuda kredita od strane banaka je jaka, međutim, Hrvatskoj nedostaje kapitala, ali ne kreditnog, nego drugih kvalitetnih instrumenata. Potražnja za dužničko-vrijednosnim papirima je dosta dobra, ali ponuda je loša, ističe Adrović. Dajući pak analizu post-trade instrumenata, Štimac je ocijenio da se u kratkom roku i bez puno ulaganja stvari u Hrvatskoj mogu dovesti na europsku razinu. Potrebno je skratiti ciklus namire, odrediti settlement banke, prebaciti registre kratkoročnih vrijednosnica Ministarstva financija i središnje banke u središnju depozitarnu agenciju, neki su od njegovih prijedloga. Upozoreno je na neusklađenosti zakona, jer se na primjer jednim nešto dopušta, a drugim zabranjuje, pri čemu je posebno kritiziran Zakon o deviznom poslovanju. Sudionici 10. konferencije bavili su se i pitanjem globalizacije i njegova utjecaja na financijsko tržište. Bivši glavni tajnik Federacije europskih burzi Jean-Pierre Paelnick očekuje dva trenda kretanja - koncentraciju burzi i pojavljivanje novih sustava trgovanja i konkurencije. Izvršni potpredsjednik istambulske burze Hueseyin Erkan predstavio je i projekt SECI-a (Inicijative jugoistočne Europe za suradnju) o zajedničkoj platformi trgovanja u regiji, o čemu se razgovara već dvije godine, tehnička je specifikacija spremna, a još treba razriješiti neka pitanja. Objasnio je da je riječ o modelu decentralizirane platforme trgovanja, u kojem bi se narudžbe koje dolaze s raznih burzi usmjeravale na relevantnu burzu. Kao probleme koje još treba riješiti posebno je naveo pitanje namjere i uspostave veza između središnjih depozitarnih agencija za provođenje namire. Danas poslijepodne sudionici 10. konferencije Zagrebačke burze razgovarat će o predstojećim izazovima pred kojima stoji Hrvatska, a konferencija završava sutra okruglim stolom "Kako pokrenuti rast i razvoj hrvatskog financijskog sektora".