SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 27. listopada (Hina) BERLIN - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić najavio je u petak u Berlinu mogućnost ulaganja njemačkih automobilskih tvrtki BMW i Daimler-Benz u Hrvatsku. U razgovorima s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom bilo je riječi o ulaganju njemačke industrije u hrvatsko gospodarstvo, pri čemu su spomenuti BMW i Daimler-Benz, rekao je Mesić na konferenciji za novinare u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu. Upitan, znači li to da će te tvrtke ulagati u proizvodnju u Hrvatskoj, Mesić je rekao: "To ne bi moglo biti ulaganje samo u servisne službe, nego i u proizvodnju". Predsjednik Mesić boravi u dvodnevnom službenom posjetu Njemačkoj. U četvrtak je u Berlinu razgovarao s njemačkim predsjednikom Johannesom Rauom i Hannoveru s kancelarom Gerhardom Schroederom. U petak ujutro sastao se i s predsjednikom njemačkog saveznog parlamenta (Bundestag) Wolfgangom Thierseom. SARAJEVO) - Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima (UN) Richard Holbrooke izjavio je u petak kako Daytonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini ne treba mijenjati ali je dopustio mogućnost dogovora kojima bi se potaknula njegova cjelovita provedba. "Takvih dogovora bilo je do sada i treba ih očekivati i ubuduće", izjavio je Holbrooke novinarima u Sarajevu podsjetivši kako su novi razgovori pomogli rješavanju brojnih prijepornih pitanja poput raspodjele veleposlaničkih mjesta ili uvođenja jedinstvene putne isprave za sve građane BiH. LJUBLJANA - Slovenija treba kompetentnu, stabilnu i učinkovitu vladu koja će biti okrenuta prema budućnosti", izjavio je predsjednik Slovenije Milan Kučan u svom obraćanju zastupnicima novog saziva Državnog zbora koji su se u petak sastali na konstituirajućoj sjednici, pozvavši ih da omoguće postupak da do formiranja takve vlade dođe što prije. Kao glavne zadaće novog parlamenta i vlade Kučan je naveo dovršenje procesa uključivanja države u Europsku uniju i NATO, rekavši da će se to dogoditi u vrijeme njihova mandata. U razgovoru za slovenske elektronske medije nakon obraćanja parlamentu Kučan je rekao da očekuje da će sastav buduće vlade odražavati rezultate koje su stranke postigle na izborima. Najavio je da će mandatara vlade formalno predložiti do 15. idućeg mjeseca. LJUBLJANA - Slovenski parlament novog saziva prekinuo je nakon dva sata svoju konstitutivnu sjednicu koja će se nastaviti 7. studenog. Prekid zasjedanja predložili su liberalni demokrati (LDS) kao najjača stranka u parlamentu, kako bi se dalo vremena za nastavak koalicijskih pregovora o formiranju nove vlade. Predsjednik liberalnih demokrata Janez Drnovšek izrazio je očekivanje da će koalicijski razgovori biti završeni idućeg tjedna. RIM - Židovsko-katolička komisija koja istražuje držanje Vatikana i posebno pape Pia XII. prema nacističkim zločinima, traži i pojašnjenje "uloge hrvatskog kardinala Stepinca" u vrijeme Drugog svjetskog rata, piše danas talijanski list Repubblica. Osim 8 ključnih pitanja, među kojima je i odnos Vatikana prema ustaškom poglavaru Anti Paveliću, sada se popis proširio na ukupno 47 pitanja radi dodatnih pojašnjenja, pričemu se traži dodatan uvid u vatikansku dokumentaciju iz koje bi mogli dati odgovore na dvojbe. Komisija koja istražuje taj dio povijesti osnovana je u ožujku 1999. a sastavljena je od tri židovska i troje katoličkih povjesničara. NEW YORK - Američki državni tajnik želio je 1944. da Vatikan upozori naciste da će Heinrich Himmler i drugi nacistički zločinci koji su planirali ubiti oko 65.000 Židova u tri koncentracijska logora, biti smatrani krivima za ta ubojstva nakon rata, prema objavljenim američkim dokumentima koji su dosada bili tajni. Jedna je židovska skupina u četvrtak objavila jednu stranicu uputa koje je američki državni tajnik Cordell Hull poslao Vatikanu 12. listopada 1944. Predstavnici Rimokatoličke crkve i židovskih organizacija u četvrtak su u Rimu postavili nekoliko desetaka pitanja Vatikanu o njegovoj ulozi tijekom Holokausta. Oni su istovremeno pozvali Svetu stolicu da otvori sve svoje arhive iz Drugog svjetskog rata. ZAGREB - Rasprava o proračunu EU za iduću godinu, koji bi trebao biti usvojen u prosincu, ovotjednom sjednicom Europskog parlamenta ušla je u završnu fazu, no još je ostalo otvorenih pitanja oko kojih će se Europska komisija i Vijeće ministara EU morati dogovoriti, među kojima je i pitanje projekata pomoći za inozemstvo. Europski je parlament na glasovanju u četvrtak izglasao u prvom čitanju nacrt proračuna za 2001. u kojemu nisu predviđena sredstva za pomoć novim vlastima u Srbiji u obnovi gospodarstva poharanog dugogodišnjom vladavinom Slobodana Miloševića. Točnije, zastupnici su izglasali povećanje pomoći namijenjenih demokratizaciji Srbije u visini od 60 milijuna eura, no pritom nisu predvidjeli sredstva za obnovu tamošnjeg gospodarstva. Taj je potez, prema riječima predsjednika Odbora za proračun Europskog parlamenta Terrya Wynna, zamišljen da vlade zemalja članica, prije konačnog donošenja proračuna, potakne na pronalaženje novih sredstava namijenjenih programima inozemne pomoći. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je pohvalio jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu jer nije dopustio da njegova zemlja potone u nasilje u vrijeme kad je s vlasti svrgnut Slobodan Milošević. "Vi ste uspjeli izbjeći tešku situaciju i krvoproliće te izvući svoju zemlju iz međunarodne izolacije", kazao je Putin Koštunici. Koštunica je ranije tijekom razgovora s ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom kazao kako Beograd i dalje vidi Rusiju kao ključnog partnera. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u petak su u zajedničkoj izjavi nakon susreta u Moskvi izrazili želju da Kosovo "ostane unutar Jugoslavije". Dvojica predsjednika "izjasnila su se za što skoriji početak političkih pregovora i donošenje sporazuma o statusu Kosova unutar Jugoslavije", kaže se u zajedničkom priopćenju. Oni inzistiraju na "potpunom i bezuvjetnom poštivanju rezolucije 1244 UN-a o Kosovu", kaže se u priopćenju. BEOGRAD - U Beogradu, u sjedištu Demokratske oporbe Srbije (DOS), danas će se održati razgovori s predstavnicima vladajuće koalicije u Crnoj Gori o uređivanju odnosa između Srbije i Crne Gore.#L# S crnogorske strane, u razgovoru će sudjelovati potpredsjednici Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i Svetozar Marović, kao i predsjednik Narodne stranke Dragan Šoć. Treća članica koalicije "Da živimo bolje", Socijaldemokratska partija, neće sudjelovati u današnjim razgovorima, jer je njeno stajalište- samostalna i nezavisna Crna Gora. MOSKVA - Jedna od glavnih tema summita EU-Rusija koji će se u ponedjeljak održati u Parizu bit će suradnja na energetskom području, a Moskva je najavila spremnost u pogledu povećanja isporuke EU-u, ali pod određenim uvjetima, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Ivan Ivanov. "Rusija se nada da će imati razumijevanja za prijedloge EU-a" u vezi s tom strateškom suradnjom, koju je potaknuo predsjednik Europske komisije Romano Prodi te namjerava "iznijeti svoje mišljenje o načinu i uvjetima pod kojima bi se ona trebala razvijati", rekao je Ivanov. Očekuje se da Rusi na summitu u Parizu obznane da su "spremni povećati svoju proizvodnju i omogućiti opskrbu i električnom energijom", ali pod određenim uvjetima. JERUZALEM - Izrael se u petak suočava s opasnošću od novih bombaških napada, a militantne palestinske skupine upozorile su da planiraju nove samoubilačke napade u izraelskim gradovima. Vojni zapovjednik general Shaul Mofaz kazao je da su mogući novi napadi te ocjenio da će se val nasilja, koji je počelo 28. rujna, nastaviti još nekoliko mjeseci. "Ne možemo točno kazati koliko će ovi sukobi trajati, ali sigurno se ne radi o danima. Moja je procjena da se radi o mjesecima", kazao je Mofaz za izraelski radio, te dodao kako smatra da su moguće i samoubilačke akcije Palestinaca. Strah od novog vala samoubilačkih napada pojačao se nakon što se u četvrtak jedan mladi Palestinac-samoubojica biciklom na kojem se nalazila bomba zaletio u položaj izraelske vojske u pojasu Gaza. U tom napadu atentator je poginuo a jedan je izraelski vojnik lakše ranjen. WASHINGTON/ZAGREB - Pentagon je odlučio zaposliti 450 novih kontraobavještajaca kako bi zaštitio svoje vojne tajne, prenosi u petak Washington Post pozivajući se na visoke dužnosnike u Ministarstvu obrane. List navodi da je odluka donesena nakon što su Sjedinjene Države utvrdile da je Kina došla do podataka o tajnoj američkoj raketnoj tehnologiji uključujući i podatke o toplinskom obrambenom štitu koji spriječava izgaranje najsofisticiranijih raketa u trenutku dok se vraćaju u atmosferu. Američki kongresmeni pozdravili su plan o zapošljavanju novih eksperata no prigovorili su da se to trebalo dogoditi mnogo prije, obzirom da su prve informacije o kineskoj špijunaži stare pet godina. TOKIO - Jedan od najbližih suradnika japanskog premijera Yoshira Morija podnio je u petak ostavku zbog skandala koji uključuje njegovu ljubavnicu, drogu i ultradesničare. "Iako se radi o nečemu od prije nekoliko godina - izazvalo je veliku konfuziju i vjerujem da ne bi trebao izazivati daljnje probleme", rekao je glavni tajnik Morijeva kabineta Hidenao Nakagawa odstupajući s dužnosti nakon što su ga tjednima razvlačili japanski tabloidi. Iako je Nakagawa (56) neprestano nijekao odnose s japanskom ultradesnicom i konzumaciju opojnih droga te izbjegavao odgovore o mogućoj vanbračnoj vezi, jedan je tabloid prošlog tjedna objavio njegovu sliku s japanskim ultradesničarem koji ga je optužio za drogiranje i vanbračnu vezu pije pet godina, a drugi tabloid objavio je pet godina staru sliku jedne mlade žene koja sjedi na krevetu u njegovu domu, a koja je u tekstu opisana kao njegova bivša ljubavnica. NEW YORK - Softverski gigant Microsoft priopćio je u četvrtak da su hakeri provalili u neke od kompjutorskih sustava tvrke, što je glasnogovornik nazvao "žaljenjem vrijednim činom industrijske špijunaže". Glasnogovornik Microsofta Rick Miller odbio je komentirati u koja područja komjutorske mreže je provaljeno, koji su bili ciljevi hakera ili mogući motivi. Microsoft je izvjestio FBI o provali i radi s vlastima na zaštiti svoje intelektualne imovine, rekao je Miller za Reuters. Citirajući izvore bliske situaciji, Wall Street Journal je izvjestio kako se vjeruje da su hakeri ukrali nacrt posljednjih verzija Windowsa i softverski paket Office. MOSKVA - Izvlačenje tijela poginulih članova posade ruske podmornice Kursk u petak ujutro i dalje nije moguće nastaviti zbog vrlo lošeg vremena, priopćili su ruski mediji. Operacija na Barentsovu moru prekinuta je u četvrtak navečer zbog oluje, a meteorolozi predviđaju daljnje pogoršanje vremenskih uvjeta tijekom petka. Vjetar koji puše 90 km na sat, snijeg i valovi koji dosežu visinu od pet metara onemogućuju nastavak akcije. Glasnogovornik Sjevernomorske flote Vladimir Navrotski u petak je izjavio da je u podmornici Kursk u trenutku nesreće izbio požar, jer su tijela nekih mornara izvučena na površinu "pougljenjena i izobličena" te su "na njima vidljivi tragovi šoka", kazao je glasnogovornik. KATMANDU - Mirovni pregovori između predstavnika nepalske vlade i maoističkih pobunjenika počeli su u petak u Katmanduu, a svrha im je okončati četverogodišnje sukobe u kojima je do sada poginulo više od 1.400 osoba. "Pregovori su održani u vrlo srdačnoj atmosferi", kazao je čelnik Marksističko- lenjinističke komunističke partije Nepala, Padma Ratna Tuladhar, koji je posrednik u pregovorima. "Svrha pregovora je prekinuti ili bar ublažiti nasilje i beskorisne žrtve sukoba u zemlji", rekao je Tuladhar. PEKING - Deseci članova zabranjenog vjerskog pokreta Falun Gong prosvjedovali su u petak na Trgu Tiananmen, godinu dana nakon što ih je Komunistička partija proglasila "đavoljim kultom".#L# Policija ih je rastjerivala, udarala, a neke je i uhitila. Mjere sigurnosti pojačane su u Pekingu budući da se očekuje da će članovi Falun Gonga obilježiti godišnjicu statusa kulta peticijom, priopćio je u četvrtak Informativni centar za ljudska prava i demokraciju sa sjedištem u Hong Kongu. Sljedbenici Falun Gonga, mješavine Daoizma, Budizma i tradicionalnih kineskih tjelovježbi, gotovo svakodnvno prosvjeduju na Tiananmenu otkad su zakonom zabranjeni prošle godine. BIŠKEK - Kirgistanski predsjednik Askar Akajev uvjeren je da će na predsjedničkim izborima u nedjelju ovojiti i treći mandat pošto je glavnog protukandidata eliminirao iz utrke koja je bacila ozbiljne sumnje u demokratsko lice njegove zemlje. Bivši potpredsjednik i ministar sigurnosti Feliks Kulov eliminiran je prošlog mjeseca jer je odbio polagati sporni ispit iz poznavanja kirgiskog jezika tvrdeći da se time krše prava etničkih manjina. Taj ispit, slažu se međunarodni promatrači, omogućio je Akajevu da ukloni potencijalne rivale, a i sam ga je položio s nešto pravopisnih i gramatičkih grešaka. Zapad je Kirgistan, zemlju od 4,8 milijuna stanovnika, držao najdemokratskijom od pet država središnje Azije. Takvu je reputaciju, međutim, nagrizla Akajeva upornost da ostane na vlasti, iako ga ovisnost njegove planinske, siromašne poljoprivredne zemlje o inozemnoj pomoći čini otvorenijim za kritike od ostalih vođa u regiji. (Hina) dh dh