FINANCIJSKI BILTEN 19. - 26. LISTOPADA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 19. - 26. LISTOPADA 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Redovna sjednica 9. Vlada: Zatvorena sjednica 10. Zastupnički dom: Sjednica 11. Županijski dom: Jače poticati stambenu štednju 12. Odbor za suradnju između HNB-a i Ministarstva financija o nacrtu zakona o HNB-u 13. Misija MMF-a u Zagrebu radi financijskog sporazuma s Hrvatskom 14. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 176,6 tisuća kuna prometa 15. U Zadru X. konferencija Zagrebačke burze 16. Dobit Karlovačke banke 8,5 milijuna kuna 17. RBA: Štednja porasla 60 posto; najavljena dokapitalizacija 18. 50 mlijuna kuna za restrukturiranje poduzetništva 19. Koliko zarađuju banke na kreditiranju građana 20. Ulagači investiraju samo u ozbiljne i pripremljene tvrtke 21. Intercredit: Solventnost ispitanih tvrtki i u rujnu loša 22. U rujnu objavljeno 37 započetih i 6 zaključenih stečajeva 23. Varaždisnko tržište: Javna dražba dionica iz portfelja HFP-a 24. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba u listopadu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 19. X. 18.000.000 17.000.000 3,03 108.295.000 1,98 20. X. 8.900.000 8.900.000 4,24 74.395.000 1,94 23. X. 25.000.000 25.000.000 3,07 45.954.000 2,96 24. X. 11.640.000 11.640.000 3,54 62.095.000 2,51 25. X. 3.200.000 3.200.000 5,13 66.445.000 2,91 26. X. 16.340.000 16.340.000 3,71 - - Dnevni prosjek 13.846.000 13.680.000 3,78 71.436.000 2,46 Dobra ponuda novca, kako u dnevnom tako i noćnom kreditiranju, i ovoga je tjedna glavno obilježje trgovanja na Tržištu novca. Potražnja je pritom, unatoč oscilacijama, bila znatno, najčešće višestruko, manja od ponude. To pak govori u prilog tome da su stanja na računima sudionika dobra. U noćnom se trgovanju potraživalo u prosijeku 71,4 milijun kuna, dok je iznos neplasiranih sredstava iz ponude kretao u rasponu od 100 do 200 milijuna kuna. Pritom se cijena novca zadržala na prošlotjednoj razini, te ovoga tjedna iznosi 2,46 posto. U dnevnom je pak kreditiranju potražnja znatno oscilirala. Naime, kretala se od tri pa do gotovo 17 milijuna kuna. Međutim, ni u jednom slučaju nije premašila, čak se značajnije približila, ponuđenom iznosu sredstava. To je za posljedicu imalo gotovo cjelokupno pokriće, izuzev milijun kuna u petak, ukupne potražnje. Cijena se pak novca uglavnom kretala na uobičajenim razinama. Tako je ona, u dnevnom trgovanju, prosječno iznosila 3,78 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 421 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 206 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od sedam posto, upisani su zapisi u iznosu od 125 milijuna kuna. Također su na rok od 182 dana, uz prosječnu cijenu od 7,70 posto, upisani zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna. Od 25. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,873 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23. do 26. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 256 260 260 296.436 Pliva 441 465,06 465,05 1.069.939 Podravka 127 131 127 413.618 Zagrebačka banka 0 1.388 1.415 1.390 7.032.449 Atlantska plovidba 33 33 33 2.739 Istraturist 40 40 40 14.919 Jadran-turist 39 39,70 39,70 9.851 Karlovačka pivovara 305 305 305 610 Kraš 181 189 186 80.943 Plava laguna 300 300 300 8.700 Riječka banka 118 123,50 123,50 488.891 Riviera 69 75 75 50.218 Varteks 20 20 20 420 Hr.zavod za zdr.osig.* 100,70 101,00 101,00 15.305.248 24.774.988 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 24,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (15,3 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (sedam milijuna) i Plive (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 13 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 30 kuna, zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije je, 29,05 kuna, poskupila dionica Plive. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Riviere. Cijena pak dionice Kraša porasla je sedam, Karlovačke pivovare pet, a Istraturista 4,9 kuna. Dionica Riječke banke ovoga je tjedna skuplja 3,5, a Varteksa tri kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,9 kuna, našla se dionica Jadran- turista. I cijena obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasla je 0,35 postotnih bodova od nominale. Tek dvije dionice ovoga su se tjedna našle na listi gubitnica. Bile su to dionice Plave lagune i Podravke. Naime, cijena je prvoj potonula 50, dok je drugoj niža tek dvije kune. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije čak 30 bodova, te se probio iznad razine od 850 bodova. Tako njegova vrijednost sada iznosi 851 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23. do 26. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 32,50 32,50 32,50 3.412 Chromos Samobor 440 440 440 27.720 Dalmacia-auto 50 50 50 1.250 Ericsson-Tesla 165 172 165 254.890 Jadranski naftovodi 1.500 1.500 1.500 4.500 Kraš 180 181 181 3.253 Ratarstvo ugljara 15,50 15,50 15,50 195.920 Tankerska plovidba 100 110 100 412.980 Varteks 20 20 20 940 PIF Dom 16,01 16,20 16,01 356.457 PIF Expandia 17,76 18,00 17,76 69.235 PIF Pleter 10,63 10,99 10,75 334.740 PIF Slavonski 8,28 8,40 8,40 305.642 PIF Sunce 7,51 7,65 7,58 34.771 PIF Središnji nacionalni 16,76 17,05 16,77 311.579 PIF Velebit 13,51 13,75 13,56 300.636 RHMJ-A-A* 38,70 47,50 38,70 591.686 3.209.624 *pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 3,2 milijuna kuna, a aktivno je bilo 16 dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s padom cijene od 30 kuna ili 37,5 posto, zauzela dionica Dalmacija-auta. Slijedila ju je, s gubitkom od deset kuna, dionica Tankerske plovidbe. Dionica Kraša pojeftinila je devet, a Ericsson-Tesle pet kuna, dok je pak dionica Ratarstvo ugljare jeftinija 4,5, a Atlantske plovidbe 2,5 kuna. I dionice pet PIF-ova također su izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Expandia fonda niža 20, a Dom fonda 19 lipa, dok je cijena dionice fonda Sunce pala 17 lipa, a Velebita 15 lipa. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od tri lipe, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Također je, čak 11,3 postotna boda od nominalne cijene, pala vrijednost pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Tek dvije dionice PIF-ova bile su ovotjedne dobitnice. Naime, cijena dionice Slavonskog fonda porasla je 14, a Pletera pet lipa. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije četiri boda - na 342 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 19. listopada 26. listopada Promjena u % New York/DJIA 10.142,98 10.380,12 2,34 Tokyo/Nikkei 14.811,08 14.858,43 0,31 London/FTSE-100 6.218,90 6.302,30 1,34 Frankfurt/DAX 30 6.619,43 6.767,90 2,24 Krajem prošloga i početkom ovoga tjedna oporavile su se cijene tehnoloških dionica na njujorškoj burzi, omogućivši i rast virijednosti Dow Jonesa. Pozitivno su na njihov oporavak utjecala izvješća o solidnim zaradama ostvarenim u trećem ovogodišnjem tromjesečju proizvođača optičkih kabela SDL i internet kompanije eBay. Pozitivno je na ulagače djelovalo i najavljeno spajanje Honeywell Internationala i General Electrica, vrijednog 46 milijardi dolara. U tom su razdoblju ojačale i cijene financijskog sektora, iako je donekle predstavljalo razočaranje izvješće o poslovnim rezultatima American Expressa, koji je ostvario planiranu zaradu, ali ono nije uspjelo impresionirati ulagače i potaknuti ih na kupovinu njegovih dionica. Ojačale su i cijene dionica farmaceutskih kompanija, posebno nakon što je Mercku povećan kreditni rejting. No, u proteklih sedam dana čini se da je najveći gubitnik bio kanadski Nortel Network, 2. po veličini svjetski proizvođač optičkih kabela, koji iako je ostvario zaradu do u cent u skladu s očekivanjima tržišta, u trećem tromjesečju nije ostvario planiranu prodaju. Njegove su dionice samo u jednom danu izgubile 28,9 posto na vrijednosti. To je u srijedu potaknulo ulagače na prodaju dionica cijelog sektora. Ni švedski proizvođač telekom opreme Ericsson nije bolje prošao. Naime, objavio je da ne očekuje zaradu u idućoj godini, zbog čega je značajno spustila cijena njegovih dionica. Dow Jones j u tom razdoblju ojačao 2,34 posto, na 10.380 bodova. Na Tokijskoj burzi ulagači se nalaze, po ocjeni analitičara, u procjepu između nade da će napokon uslijediti oporavak cijena dionica, posebno tehnoloških, i strepnje da će uslijediti još jedan krug njihove prodaje i pada cijena. Negativno je na tržištu odjeknula vijest o prodaji Nortela, pa su cijene japanskih proizvođača optičkih kablova također pale. No, sredinom ovoga tjedna počela je kupovina tehnoloških dionica, ponajprije Sonyjevih, jer su ulagači zaključili da je nastupilo vrijeme za povoljnu kupovinu po prilično niskim cijenama. Ipak, i najmanji znak koji će upućivati na lošije zarade tih kompanija, ponovno će oboriti cijene njihovih dionica. Indeks Nikkei ojačao je u proteklih sedam dana 0,31 posto, na 14.858 bodova. Na europskim burzama ponešto su se oporavile u tom razdoblju cijene telekom dionica, nakon što je završila aukcija za dobivanje licence za izgradnju mreže mobilnih telefona treće generacije. Naime, jedan od ponuđača na aukciji, kompanija Blu, iza koje su stajali British Telecom i Autostrade, povukao je svoju ponudu, pa je aukcija ubrzo završila s cijenom dobivanja licence upola manjom od očekivanja tržišta. To je probudilo nade ulagača da će troškovi izgradnje te mreže biti mnogo niži nego što su se ranije pribojavali. I na tim burzama je negativno odjeknula vijest o padu prodaje Nortona, ali i najava švedskog Ericssona da iduće godine neće ostvariti zaradu. Stoga su cijene tehnoloških dionica bile pod pritiskom, a naravno, najviše se ulagalo, kao i uvijek u takvoj situaciji, u farmaceustke dionice. Ulagači se na europskim burzama i nadalje pribojavaju jačanja inflacije u euro zoni. Na to upućuje i najnoviji podatak o rastu proizvođačkih cijena u Njemačkoj tijekom rujna za 0,9 posto prema kolovozu. Indeks Londonske burze Ftse je dobio 1,34 posto na vrijednosti, pa iznosi 6.302 boda, a Frankfurtske Dax 2,24 posto, pa vrijedi 6.767 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 19. listopada 26. listopada Promjena u % Euro/USD 0,8430 0,8294 -1,61 Euro/JPY 91,35 89,95 -1,53 USD/JPY 108,60 108,35 -0,23 Na deviznim tržištima ovoga je tjedna, točnije u četvrtak, euro ponovno zabilježio rekordno nisku razinu tečaja prema američkom dolaru, tek 0,8244 dolara. Tako je od siječnja 1999., odnosno svog uvođenja, na vrijednosti izgubio ukupno 30 posto na vrijednosti. Oslabio je i prema jenu, spustivši se ispod 90 jena za euro, nakon što su ulagači izgubili nade u intervenciju europske središnje banke. Kaznili su tako i članice skupine G 20, koje su na ovotjednom sastanku u Montrealu ignorirale osjetljivo pitanje tečaja jedinstvene europske valute. Iz Europske središnje banke u četrvtak se moglo čuti kako ona radi sve što je u mogućnosti kako bi ubrzala ozdravljenje europskih gospodarstva, no da dio odgovornosi za to leži i na vladama samih država euro zone. Predsjednik ECB-a najnoviji pad tečaja eura na rekordno nisku razinu prema dolaru objasnio je tek kratkoročnim ekonomskim faktorima, nadodavši kako su izgledi za rast europskih gospodarstava pozitivni, odnosno najbolji u zadnjih 10 godina. Pozvao je vlade zemalja euro zone na daljnje provođenje strukturalnih i fiskalnih reformi, te sidnikate i radnike da ne traže više plaće nakon najnovijeg poskupljenja goriva, jer bi to moglo povećati stopu inflacije. Američki je dolar oslabio prema jenu ovoga tjedna 0,23 posto, na 108,35 jena. No, treba istaknuti da je u četvrtak zabilježio najvišu razinu tečaja prema švicarskom franku u posljednjih 14 godina, 1,8284 švicarska franka. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 13. - 20. listopada 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 20. listopada 27. listopada u % Euro 1 7,5216 7,5347 0,17 DEM 1 3,8457 3,8524 0,17 USD 1 8,9267 9,1054 2,00 GBP 1 12,8972 12,9708 0,57 JPY 100 8,2783 8,4290 1,82 ATS 1 0,5466 0,5475 0,16 ITL 100 0,3884 0,3891 0,18 CHF 1 4,9981 4,9862 -0,23 SIT 100 3,5829 3,5881 0,14 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke nastavila je rasti treći tjedan, ukupno ojačavši u tom razdoblju 0,31 posto. Američki je dolar prema kuni u četiri tjedna dobio čak 7,09 posto. U istom je razdoblju britanska funta poskupila 4,18 posto. Tečaj japanskog jena raste već tri tjedna. Ukupno je porastao 6,82 posto. Švicarski je franak oslabio ovoga tjedna 0,23 posto, dok je slovenski tolar prekinuo prekinuo silazni trend koji je trajao čak 21 tjedan, tijekom kojih je pojeftinio 4,59 posto. Ovoga je tjedna ojačao 0,14 posto. Cijene njemačke marke, eura, talijanske lire i austrijskog šilinga su porasle u tri tjedna otprilike 0,31 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna. Pritom je ukupno pristiglo 347,5 milijuna kuna ponuda, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,286 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,25 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 26,62 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 94,6 milijuna kuna. Pritom je ukupan iznos pristiglih ponuda, kao i ostvareni iznos emisije, iznosio 94,6 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,213 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 4,23 posto. Na današnjoj su pak aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 41 milijun kuna. Pritom je ukupan iznos pristiglih ponuda, kao i ostvareni iznos emisije, iznosio 41 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od osam posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,760 milijardi kuna. Od toga je 1,532 milijarde kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 993,2 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 243,5 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 31. listopada. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada: Redovna sjednica O uredu za suzbijanje korupcije i općem poreznom zakonu Hrvatska je Vlada na svojoj sjednici održanoj u četvrtak, prihvatila Projekt ustroja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, te među ostalim i Prijedlog općeg poreznog zakona. Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo unutarnjih poslva da najkasnije do kraja godine pripreme Prijedlog zakona o radu i ovlastima Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta. Ističući da postojeće pravosudne institucije nisu u stanju u sadašnjem obliku osigurati brzu i učinkovitu akciju, u suzbijanju korupcije i organiziranoga kriminaliteta, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević napominje kako je potrebno ustrojiti nezavisan ured koji će imati i određen stupanj operativne neovisnosti u odnosu na druga državna tijela. Njime bi se ustrojio i odjel za istraživanje i prikupljanje podataka i koordinaciju, te odjel za vođenje kaznenih postupaka, a po početnoj projekciji zapošljavao bi 25 ljudi. Nakon toga izradio bi se i zakon kojim bi se regulirala ta pitanja, a potrebno će biti izmijeniti i sadašnja zakonska rješenja, koja ne poznaju instituciju pokajnika, zaštićenog svjedoka, pretrage, privremeno oduzimanje imovinske koristi i slično. Projekt se temelji na talijanskim iskustvima. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin ocijenio je da provedba neće proći bez otpora i medijske kampanje. Osvrnuo se na donošenje zakona o policiji, zbog kojega se, kako je rekao, iako su ga podržali saborski odbori i Županijski dom, stvara velika medijska kampanja, pa je na koncu prijedlog odbijen. Ističući potrebu donošenja nacionalnog programa o suzbijanju korupcije, Lučin se zauzeo i za detaljnije reguliranje nadležnosti, te pitanja hitnih intervencija i brzine dobivanja naloga, kako bi policija mogla intervenirati. Govoreći o gospodarskom kriminalu kao posebnom problemu, potpredsjednik Vlade Slavko Linić potrebnim smatra odmah poslati određeni broj ljudi na pripremu u Italiju, kako bi se nakon odluke o ustrojstsvu ureda odmah moglo početi s radom. Za ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, nacionalni program je potreban i zbog činjenice što se u Hrvatskoj razvila korupcijska kultura, s kojom su ljudi naučili živjeti, dok ministar Radimir Čačić ukazuje na problem invalidskih mirovina i smatra da su u tom segmentu najširi lanci kriminalnih radnji. Potpredsjednik Vlade Goran Granić ističe i potrebu istodobnog donošenja mjera svakoga ministarstva, odnosno institucionalne borbe protiv korupcije u vlastitim redovima. Zaključno je premijer Račan rekao da su korupcija i organizirani kriminal ozbiljan problem u Hrvatskoj, te da nas ne može tješiti što je to u drugim državama tranzicije više rašireno. U narednih mjesec dana Vlada bi, rekao je, trebala pripremiti mogući koncept nacionalnog programa ili strategije borbe protiv korupcije. Prijedlogom općeg poreznog zakona uređuju se pravni odnosi i postupanje poreznih obveznika i poreznih tijela u primjeni poreznih propisa. Uz prihvaćene prijedloge zakona, na prošloj sjednici, (porez na dobit, na dohodak i porezno savjetništvo), to je četvrti zakonski tekst koji će u paketu u saborsku proceduru. Predloženi zakoni o lokalnim porezima i prorezu na promet nekretnina trenutačno ne idu u preoceduru, jer se još uvijek o njima raspravlja, a vezani su uz rjeašvanje pitanja decentralizacije. Vlada skinula s dnevnog reda zahtjev Ministarstva financija o javnom natječaju Nakon polemike među ministrima, hrvatska je Vlada s dnevnog reda skinula zahtjev Ministarstva financija da se raspiše javni natječaj za 500 službenika za čelna mjesta u tom ministarstvu. Natječaj bi se odnosio na mjesta od pomoćnika glavnog inspektora do načelnika i pročelnika različitih službi, a dobar dio popunio bi se ljudima koji već rade na tim poslovima ili u tim službama, no na natječaj bi se mogle javiti i nove osobe, pojasnio je ministar financija Mato Crkvenac. Pred Vladu treba doći sa prijedlogom racionalizacije, restrukturiranja unutar Ministarstva, riječi su kojima je premijer Ivica Račan zaključio polemiku među dijelom ministara. Objašnjavajući razloge za javni natječaj, Crkvenac je istaknuo nove izazove i potrebu stručnih kadrova u Carinskoj i Poreznoj upravi, Financijskoj policiji, Deviznom inspektoratu. Zahvaljujući javnom natječaju mogli bi izabrati najsposobnije, mišljenja je. Zadršku prema Crkvenčevu prijedlogu izrazio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Glavni je problem javnog natječaja da se kao kandidati mogu javiti i novi ljudi, a to bi moglo značiti i određeno povećanje broja zaposlenih, istaknuo je. Ivanišević je upozorio da je, ne računaju li se MORH i MUP, u Ministarstvu financija zaposleno više od polovice svih državnih službenika. Od 15.282 službenika, u tom Ministarstvu radi njih 52 posto, ili 7.930 ljudi. Postoje velike rezerve u Ministarstvu, posebice u Poreznoj i Carinskoj upravi u kojima je zaposleno 3.950 odnsono 2.891 zaposlenik, a njihova je efiksanost vrlo niska, poručuje Ivanišević. Ministar financija branio se tvrdnjama da se efikasnost službi tog Ministarstva bitno ne razlikuje od drugih službi, da su određene službe nasljeđene, da je Ministarstvo po broju uposlenih u Zagrebu pri dnu ljestvice. Ivanišević je na to uzvratio podatkom da u centrali u Zagrebu radi 36 posto namještenika (računovodstvo, daktilografi, vozači i sl), a da je prosjek kod ostalih 19 posto. "Ovom odlukom pravimo ozbiljan presedan u odnosu na čitavu državnu upravu", ustvrdio je Ivanišević. Tomu se pridružio i ministar javnih radova Radimir Čačić upitavši zašto bi takvo pravo vrijedilo samo za jedno ministarstvo. Nezadovoljan je i zbog raskoraka između Vladinih ureda i ministarstava. Iste tajnice u Vladi za isti posao su 20 posto više plaćene nego one u ministarstvima, ustvrdio je Čačić, napominjući da je zbog takve situacije teško dobiti kvalitetne ljude u ministarstva. Zaključujući raspravu, premijer Račan opetovao je potrebu da se u državnoj upravi osigura "provjetravanje". Primjetio je da je rasprava pokazala da je potreban i novi zakon o državnim službenicima i namještenicima. Ministar Ivanišević najavio je da bi se takav prijedlog Vladi trebao uputiti do sredine studenoga, a prije toga ga treba raspraviti sa sindikatima javnih službenika. Prijedlog Ministarstva financija prvotno je bio planiran za zatvoreni dio Vladine sjednice, no, premijer Račan odlučio je da se i o tome ipak raspravlja na otvorenom dijelu sjdnice. Prodaja Challengera, privatizacija HT-a, HEP-a i INE Vladin zrakoplov Challenger 601 prodat će se za 15.025.000 dolara američkoj tvrtki DDH Aviation iz Texasa. Prodajna je cijena veća od one po kojoj je zrakoplov prije nekoliko godina kupljen, kazao je u četvrtak na sjednici Vlade zamjenik premijera Goran Granić. Vlada je na svojoj sjednici donijela i odluke o pokretanju postupka restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju HEP-a i INE, te izabrala pravne savjetnike za drugu fazu privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Vlada je na sjednici koncem svibnja u Vukovaru odlučila da će novac od prodaje Challengera biti namijenjen obnovi Vukovara. Kada se od dobivenog novca oduzmu troškovi generalnog remonta Challengera, za obnovu Vukovara bit će uplaćeno oko 14,2 milijuna dolara, izvijestio je zamjenik premijera Goran Granić. Podsjetio je da je na prvi javni natječaj za prodaju pristiglo pet ponuda, a ponuđene cijene bile su od 11,4 do 14,2 milijuna dolara. No, Vlada je ponovila natječaj sa zahtjevom da ponude budu iznad 15 milijuna dolara. Odlukama Vlade započinje postupak restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju dvaju velikih javnih poduzeća - INE i HEP-a. Vlada je dala suglasnost Povjerenstvu za privatizaciju javnih poduzeća za provedbom javnog natječaja za odabir savjetnika za restrukturiranje tih dviju tvrtki i određivanje pravnog okvira dereguliranog energetskog tržišta. Sukladno tome, Povjerenstvo je dobilo rok od tri mjeseca u kojem treba obaviti postupak izbora savjetnika, izraditi koncept načina privatizacije i za to potrebnu zakonsku regulativu. Vlada je za pravnog savjetnika Republike Hrvatske u postupku druge faze privatizacije HT-a odabrala odvjetničku tvrtku Backer & McKenzie. Za taj je posao ugovorena fiksna naknada od 690.000 dolara u što su uključeni i poslovi domaćih pravnih savjetnika, a za pregovore sa strateškim partnerom HT-a, ostane li on isti, spremni su ugovoriti fiksnu naknadu od 220.000 dolara. Vlada je ujedno odobrila investicijskoj banci Schroeder Salomon Smith Barney (koja je nedavno izabrana za savjetnika u drugoj fazi privatizacije HT-a), da za svog pravnog savjetnika odabere odvjetničku tvrtku Allen & Overy, koja bi taj posao obavila za najviše 125.000 dolara. Ujedno Vlada je odlukom odobrila strukturu sindikata banaka pokrovitelja javne ponude dionica HT-a, a čine je investicijske banke Schroeder Salomon Smith Barney iz Londonda i Credit Anstalt IB A.G. iz Beča. Odlukom Vlade pristupit će se postupku sklapanja ugovora sa Svjetskom bankom, koja je za financiranje projekta izgradnje učinkovite društvene i gospodarske komunikacije, odobrila Hrvatskoj darovnicu od 400 tisuća dolara. Vlada je prihvatila i izvješće o problemima u povratu imovine i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, ispunjavajući tako zaključak saborskog Odbora za predstavke i pritužbe, a u raspravi je upozoreno na niz problema vezanih za zakonodavnu regulativu, te probleme na pojedinim lokalnim razinama. Tako je ministar javnih radova Radimir Čačić upozorio je da se radi o zakonodavnom kaosu, da postoje "općinske gazde i bogovi koji misle da su iznad zakona". Zbog ovogodišnje suše smanjeni su prinosi kukuruza, pa je Vlada odlučila privremeno ukinuti 20-posotnu carinsku zaštitu za uvoz kukuruza. 9. Vlada: Zatvorena sjednica Na svom zatvorenom dijelu sjednice održanom u četvrtak, kojom je predsjedavao premijer Ivica Račan, Vlada je prihvatila izvješće o realizaciji kredita koje su međunarodne financijske institucije odobrile Republici Hrvatskoj, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske. Vlada je odobrila jednokratne financijske potpore za programe civilnih udruga iz sredstava državnog proračuna za 2000. godinu. U odnosu na prijedlog članova mirovnog vijeća Nezavisnog sindikata zaposlenika u srednjim školama, Vlada je donijela zaključak kako će se već za sljedeću sjednicu ponuditi cjelovit prijedlog usklađivanja i uravnoteženja plaća zaposlenih u javnom sektoru, stoji u priopćenju. 10. Zastupnički dom: Sjednica Osigurana štednja u propalim bankama u iznosu 8,7 milijardi kuna mogla bi biti isplaćena do kraja godine, rekao je u srijedu ministar financija Mato Crkvenac na 'aktulnom prijepodnevu' Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Ogovarajući na zastupnička pitanja ministar je rekao da je razvijen model kako bi se ta štednja isplatila do kraja godine. Osigurana štednja bila je dio naslijeđenih dugova od bivše Vlade u iznosu od 9,5 milijardi kuna. Do kraja ove godine bit će podmireno ukupno 8,7 milijardi kuna od tih dugova, najavio je Crkvenac. Ministar financija Mato Crkvenac najavio je danas da će Vlada početkom studenoga Hrvatskom državnom saboru dostaviti prijedlog rebalansa ovogodišnjega proračuna. Početkom studenoga Saboru će, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu i fiskalnom projekcijom za iduće tri godine, biti dostavljen prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kazao je novinarima u Saboru Mato Crkvenac. Radi se kaže, samo o tehničkom rebalansu, odnosno unutarnjoj preraspodjeli proračunskih sredstava, a povećanje tekućih rashoda predlaže se u iznosu od svega 173 milijuna kuna, zaključio je ministar financija. Odgovarajući na pitanje zašto Vlada još nema strategiju, cjelovit program razvitka gospodarstva, potpredsjednik Vlade Slavko Linić je podsjetio da je Vlada izradila program rada koji je prihvaćen u Saboru, a da potrebe za posebnom strategijom nema. Premijer Ivica Račan dodao je kako Vlada radi na izradi strategije razvoja Hrvatske u što su uključeni mnogi stručnjaci iz različitih područja. Zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, Vlada će ponuditi strateški okvir za razvoj gospodarstva, zaključio je Račan. Linić drži da su ubrzana privatizacija, rješavanje problema državnog portfelja, fiskalna politika usmjerena na rasterećenje gospodarstva i poticaji za investitore, mjere kojima Vlada operacionalizira svoj program, a kojemu je osnovni cilj da se država više ne miješa u gospodarstvo. Vlada ne zapostavlja socijalna pitanja. Upravo suprotno, stabilizacija gospodarstva i raščišćavanje gospodarskih ruševina primarna su pitanja na koja Vlada troši više od 90 posto svoga vremena, kazao je u srijedu u Zastupničkom domu Sabora premijer Ivica Račan. Odgovarajući na pitanje Ante Kovačevića (HKDU) za "aktualnog prijepodneva" zašto je Vlada socijalno neosjetljiva i kada će se promijeniti trend rasta nezaposlenosti, premijer je kazao kako nije točna ocjena kako je Vlada socijalno neosjetljiva. No, nova je Vlada, uz veliki broj nezaposlenih, zatekla i mnogo poduzeća bez proizvoda i tržišta u kojima je bilo zaposleno više od 150 tisuća ljudi, a koji nisu dobivali plaću. To stanje nominalne zaposlenosti trebalo je raščistiti i taj je proces pri kraju, kazao je Račan, istaknuvši kako zaokret u trendu nezaposlenosti očekuje iduće godine. Na pitanje postavljeno tijekom aktualnog prijepodneva što je sa zakonom o HRT-u i zašto su promjene na televiziji tako spore, potpredsjednica Vlade kazala je i to da Vlada ubrzano radi na izradi tog zakona, ali da postojeći zakon nije smetnja za brže promjene na HRT-u. Vlada nije zadovoljna brzinom promjena na HRT-u, a to što još nije donesen novi zakon o televiziji nije opravdanje za sporost promjena, kazala je danas u Zastupničkom domu Sabora potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Portfelj dionica za koje je u 1992. skrbio tadašnji mirovinski fond procijenjen na 4,2 milijarde njemačkih maraka, da bi prošle godine njegova vrijednost iznosila svega 2,8 milijardi, najčešća je zamjerka koja je više puta ponovljena u saborskoj raspravi održanoj u četvrtak, o Izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prošloj godini, te Izvješću o gospodarenju dionicama Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HMO). 11. Županijski dom: Jače poticati stambenu štednju Zastupnici Županijskog doma zauzeli su se u srijedu za još snažnije poticanje stambene štednje i snažniju državnu potporu takvoj štednji. Raspravljajući o zakonskom prijedlogu koji uređuje ta pitanja, zastupnici HDZ-a predložili su da u poticanju stambene štednje 'država više odriješi kesu', te da se bankama sugerira da odnos depozita i odobrenih kredita bude veći od sadašnjega, odnosno barem 1:5. Sredstva za to, drži Jure Burić (HDZ), mogla bi se naći u oporezivanju duhana i alkohola. Promjene Zakona o stambenoj štednji, trebale bi uz ostalo obuhvatiti i postupak odobravanja stambenih kredita uz mogućnost restrukturiranja postojećih stambenih zaduženja. Time bi se zajmoprimcu omogućilo da stambene kredite kod poslovnih banaka prebace u stambene štedionice te ih nastave otplaćivati pod povoljnijim uvjetima. 12. Odbor za suradnju između HNB-a i Ministarstva financija o nacrtu zakona o HNB-u Odbor za suradnju između Hrvatske narodne banke (HNB) i Ministarstva financija razmotrio je u srijedu nacrt zakona o HNB- u. Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, tom je prigodom posebno naglašeno kako je nacrt tog zakona usuglašen s rješenjima kakva postoje u praksi središnjih banaka zemalja Europske unije i preporukama Europske središnje banke, ali i s prijedlozima MMF-a. Nacrtom se predlaže da cilj HNB-a bude održavanje stabilnosti cijena, dok je do sada kao osnovni cilj navedeno održavanje stabilnosti tečaja nacionalne valute. Time bi se, pojašnjeno je iz HNB-a, omogućilo da tečaj bude sredstvo za ostvarenje stabilnosti cijena, a ne obrnuto. 13. Misija MMF-a u Zagrebu radi financijskog sporazuma s Hrvatskom Misija Međunarodnog monetarnog fonda doputovala je četvrtak u Zagreb, gdje će sljedeća dva i pol tjedna voditi razgovore oko zaključenja novog financijskog sporazuma s Hrvatskom, priopćila je Hrvatska narodna banka. Misija, koju vodi Hans Flickenschield zadužen u MMF-u za Hrvatsku, u petak će razgovarati s predstavnicima Hrvatske narodne banke, a zatim i Ministarstva financija. Misija MMF-a susrest će se i s predstavnicima Vlade RH, relevantnih saborskih odbora, Ministarstva gospodarstva, Državne agencije za osiguranje štednih uloga, fondova zdravstva i mirovinskog osiguranja, Ministarstva zdravstva i Ministarstva za socijalna pitanja, značajnijih banaka, kao i drugih institucija koje mogu kompletirati sliku o aktualnim i očekivanim gospodarskim i socijalnim zbivanjima u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju. Pri kraju boravka predviđen je i susret s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. 14. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 176,6 tisuća kuna prometa Na javnoj dražbi Zagrebačke burze održanoj u četvrtak, ostvareno je 176,6 tisuća kuna prometa ili 45,9 tisuća njemačkih maraka, objavila je Burza. Iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za gotovinu prodane su dionice i udjeli u sedam trgovačkih društava. Paket od 99 dionica zagrebačke tvrtke Nova ortopedija d.d. prodan je za 38,1 tisuću kuna, a transakciju je obavila brokerska tvrtka Prva generacija. Ista brokerska kuća kupila je paket od 1,38 posto udjela Veterinarske Stanice Virovitica d.o.o. po cijeni od 11,2 tisuće kuna. Vrijednost paketa od jedne dionice zagrebačkog Inženjerskog biroa d.d. iznosila je 1,8 tisuća kuna, a posao je obavila brokerska tvrtka Dalbank vrijednosnice. Za 23,2 tisuće kuna prodan je paket od 232 dionice Veterinarske stanice Benkovac d.d.,a transakciju je obavila također brokerska tvrtka Dalbank vrijednosnice. Paket od 1,92 posto udjela bjelovarske Veterinarske stanice B.Špalj d.o.o. kupila je brokerska kuća PBZ Kapital po cijeni od 71,9 tisuća kuna, dok je paket od 48 dionica tvrtke Jedinstvo d.d. iz Labina kupila brokerska kuća Investco vrijednosnice po cijeni od 18,5 tisuća kuna. Vrijednost paketa od 40 dionica tvrtke Vitis d.d. iz Virovitice iznosila je 12 tisuća kuna, a transakciju je obavila brokerska tvrtka Raiffeisen vrijednosnice d.o.o. Za 1,92 posto udjela u Veterinarskoj stanici Branko Špalj iz Bjelovara bilo je više zainteresiranih kupaca pa je otvoreno dražbovno nadmetanje. Tijekom nadmetanja cijena ponuđenog udjela porasla je sa početnih 51.323 kuna na 71.859 kuna (korak podizanja cijene bio je pet posto), ističu na Burzi. 15. U Zadru X. konferencija Zagrebačke burze Ovogodišnja jubilarna, deseta godišnja konferencija Zagrebačke burze bavit će se temama vezanim za najanovija događanja i trendove na europskoj financijskoj sceni, mogućnostima i ekonomiji "cross-border" trgovine, otvorenim pitanjima hrvatskog tržišta kapitala i cjelokupnog financijskog sustava. Deseta konferencija Zagrebačke burze održava se od 26. do 29. listopada u Zadru, a organizatori očekuju između 100 i 150 sudionika. U radu konferencije sudjelovat će i ugledni financijski stručnjaci iz inozemstva, među kojima i bivši glavni tajnik Federacije Europskih burzi Jean-Pierre Paelinck, a očekuje se i dolazak hrvatskog ministra financija Mate Crkvenca, uglednih domaćih financijskih stručnjaka, direktora banaka, brokera i pravnika. U petak, 27. listopada govorit će se o dvije tematske cjeline - promjenama što ih donose internacionalizacija i globalizacija, te Hrvatskoj i predstojećim izazovima. Posebno će pritom biti riječi o promjenama na europskoj financijskoj mapi, problemima i ekonomiji "cross-border" trgovine vrijednosnim papirima, cybermoney financijskim prijevarama i pranju novca, regionalnim perspektivama i ulozi Southeast Europe Equity Fund-a, mogućnostima i preprekama ulaganja u Hrvatsku, pitanjima hrvatskog financijskog sustava povezano sa članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i drugim asocijacijama. Dvodnevna će konferencija završiti u subotu, 28. listopada, okruglim stolom "Kako pokrenuti rast i razvoj hrvatskog financijskog sustava". Odgovore na to pitanje trebali bi uz ostalo ponuditi i ministar financija Mato Crkvenac, predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Jadranko Mijalić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smilja, te predstavnci Finatradea, Raiffeisenbanke, Privredne banke Zagreb, Dalmatinske banke i drugi. 16. Dobit Karlovačke banke 8,5 milijuna kuna Karlovačka banka u devet je ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit od 8,5 milijuna kuna, izvijestila je u utorak na konferenciji za novinare predsjednica Uprave te banke Sanda Cvitešić, ističući da Karlovačka banka nastavlja sa konsolidacijom poslovanja i likvidnosti. Kad se zna da je tijekom 1997. i 1998. Karlovačka banka imala ozbiljnih problema s likvidnošću i da je u prošloj godini zabilježila manjak 12 milijuna kuna, onda se može reći da banka vraća svoj prijeratni kredibilitet i povjerenje građana i komitenata, rekla je Cvitešić. Govoreći o poslovnoj politici istaknula je da se Karlovačka banka sve više okreće kreditiranju malih poduzetnika i obrtnika te štednji građana, dodajući da se stabilizirala razina štednje koja čini 51 posto bilance banke. Također je rečeno da je za devet ovogodišnjih mjeseci razina depozita povećana za 100 milijuna kuna. Izražena je nada da će Karlovačka banka biti ponovno respektabilna regionalna banka koja želi otvaranje i prema susjednim županijama. Govorilo se i o aktivnostima oko izbora strateškog partnera za, kako je rečeno, neophodnu dokapitalizaciju banke u visini 21 milijun njemačkih maraka. Cvitešić je izjavila da postoji zanimanje banaka iz Italije, Austrije i Njemačke, te da će se o strateškom partneru za dokapitalizaciju odlučiti do polovice 2001. Demantirala je glasine da će Karlovačka banka biti pripojena Zagrebačkoj banci ili da je za njezinu dokapitalizaciju zainteresirana Lukšić Grupa, odnosno Androniko Lukšić, većinski vlasnik Karlovačke pivovare. 17. RBA: Štednja porasla 60 posto; najavljena dokapitalizacija Štednja građana u Raiffeisenbank Austria dd Zagreb (RBA) povećana je od početka godine do sredine listopada 60 posto i sada iznosi 263 milijuna DEM. Do sredine studenoga kapital banke bit će udvostručen na 610-620 milijuna kuna, što je potrebno za daljnji nastavak snažne ekspanzije na hrvatskom tržištu, izjavio je u utorak predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović na konferenciji za novinare. Snažan rast štednje, broja računa za više od 37.000 od početka godine, isplaćenih kredita na 15.500, platnog prometa s inozemstvom koji je premašio 3,1 milijardu DEM, odnosno uzlazni trend po svim segmentima bančina poslovanja, karakteristike su poslovanja RBA u prvih devet mjeseci, rekao je Adrović. Napomenuo je kako i matična banka Raiffeisen Zentralbank u Austriji bilježi najveći porast od svih banaka te da je Hrvatska jedna od šest zemalja koje su glavno, može se reći, domaće tržište za RZB. Sukladno takvom trendu poslovanju aktiva banke, procjenjuje predsjednik Uprave, do kraja godine dosegnut će 4,5 milijarde kuna, što je rast od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Adrović do kraja godine najavljuje širenje poslovne mreže otvaranjem poslovnica u Rijeci i Osijeku te u prvom dijelu iduće godine u Bjelovaru i Dubrovniku. Savjetnik, odnosno uskoro četvrti član Uprave RBA Velimir Šonje napominje kako je Banka u devet mjeseci ostvarila prihod od 234,5 milijuna kuna, što je 24 postotno povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvarena dobit od 84,6 milijuna kuna već je premašila ukupnu dobit prošle godine. Od niza novih proizvoda, poslovodstvo RBA najavilo je mogućnost otvaranja tekućih računa svim zainteresiranim građanima, a do kraja godine početak Internet bankarstva. Prema riječima izvršnog direktora Sektora za poslovanje sa stanovništvom Ivana Vidakovića, među 15.500 kredita odobrenih od početka godine, ukupne vrijednosti 150 milijuna DEM, prednjače autokrediti. Njih je odobreno 5500, u vrijednosti 62 milijuna DEM. Predsjednica Uprave Raiffeisen stambene štedionice Mandica Zulić istaknula je kako ta štedionica danas drži 42 posto hrvatskog tržišta stambene štednje, sa potpisanih više od 26.000 ugovora, s ukupno ugovorenim iznosom većim od 410 milijuna njemačkih maraka. 18. 50 mlijuna kuna za restrukturiranje poduzetništva Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Raiffeisenbank Austria dd Zagreb (RBA) potpisali su u utorak Ugovor o realizaciji Programa restrukturiranja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva. Njime se osigurava 50 milijuna kuna koje se mogu koristiti za restrukturiranje malih i srednjih trgovačkih društava u kojima državni portfelj iznosi više od 25 posto. Najniži iznos kredita je 30.000 njemačkih maraka, dok najviši nije određen, kamatna stopa je 7,5 posto godišnje (promjenjiva), uz rok otplate od sedam godina i poček od dvije godine. Ministar Željko Pecek je istaknuo da je riječ o prvom takvom ugovoru kojim se želi pomoći restrukturiranje poduzeća u kojem država ima više od 25 posto vlasništva, koja imaju tržište i šansu na tržištu. Istodobno je taj ugovor, kao i ostalom svi dosadašnji ugovori koje s poslovnim bankama sklapa Ministarstvo, usmjeren očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Uz to se, istaknuo je, njime želi kroz restrukturiranje omogućiti i promjena poslovne vizije razvoja trgovačkih društava uz promjenu poslovne strategije. Po Pecekovoj procjeni, u Hrvatskoj ima oko 500 malih i srednjih trgovačkih društava u kojima država ima više od 25 posto udjela, a koja bi se mogla uklopiti u kriterije programa za restrukturiranje. Krediti bi se koristili za financiranje ulaganja u osnovna sredstva radi kupnje, rekonstrukcije, izgradnje, opremanja, proširenja ili modernizacije proizvodnih ili uslužnih kapaciteta te za obrtna sredstava u funkciji investicija i unapređenja poslovanja. Banka će odobravati kredite na prijedlog Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata, u kojem su predstavnici Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog fonda za privatizaciju i RBA. Natječaj-poziv bit će, kako je najavljeno, uskoro objavljen u tisku. 19. Koliko zarađuju banke na kreditiranju građana Za razliku od većine ostalih kamatnih stopa poslovnih banaka koje u posljednje vrijeme bilježe osjetna smanjenja, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu (a 97 posto novoodobrenih su tzv. dozvoljeni minusi po tekućim računima) još je uvijek na razini oko 20,7 posto. Ako se to usporedi s prosječnim kamatnom stopom na tekuće i žiro račune koja je u kolovozu bila na razini od 1,8 posto, vidljivo je koliko banke zarađuju na kreditiranju građana, primjećuje se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Kamatne stope poslovnih banaka i po podacima za kolovoz, nastavljaju padati. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u odnosu na početak godine spuštena za 5,4 postotna boda, dok je prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom smanjena za 1,5 postotnih bodova. Dugoročna kamatna stopa je prilično stabilna na razini od 10,8 posto. Iz središnje banke napominju kako je najvažnije zabilježiti veliki pad kamatnih stopa na kratkoročne kredite poduzećima. Prosječna je kamatna stopa u kolovozu iznosila 6,0 posto, što je do sada uvjerljivo najniža zabilježena razina i potpuno je u skladu s najavama iz banaka od prije nekoliko mjeseci, ističe se u Biltenu HNB-a. Pasivne se pak kamatne stope u kolovozu nisu spuštale na niže razine od srpanjskih, čak su i malo povećane, što, kako zabiljučuju u središnjoj banci, može biti i posljedica povećanja udjela oročenih depozita s višim kamatnim stopama. Kao rezultat takvih kretanja kamatna marža banaka se smanjuje i pada ispod 7 postotnih bodova. Međutim, kako primjećuju iz središnje banke, jedna pojava kod aktivnih stopa poslovnih banaka ipak nije u skladu s ostalim kretanjima. Usprkos padu svih ostalih aktivnih kamatnih stopa i stalnom smanjivanju pasivnih kamatnih stopa, a pogotovo na transakcijske i depozite po viđenju, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovnišvu, a to su u velikoj većini dozvoljeni minusi po tekući računima, ne bilježi takve promjene i dalje je na razini većoj od 20 posto. Kraditni plasmani banaka pak, usprkos visokoj likvidnosti bankarskog sektora i opadajućim kamatnim stopama, i dalje stagniraju. Bilježi se, doduše, blagi rast kredita stanovništvu, ali je on u ukupnom zbroju poništen jedanko intenzivnim smanjenjem kredita poduzećima. Takva stagnacija plasmana prisutna je već više od godine dana. Plasmani banaka privatnom sektoru krajem ovogodišnjeg kolovoza iznosili su 57,9 milijardi kuna. 20. Ulagači investiraju samo u ozbiljne i pripremljene tvrtke Investicijski kapital ulazi samo u poduzeća koja prije njegova dolaska obave organizacijske, tehničke i kadrovske pripreme za njegov prihvat, opći je zaključak stručnog skupa "Investicijsko - kooperacijski forum" održanog u srijedu u organizaciji Croatia banke. Prilikom plasiranja svojih sredstava, ulagač procjenjuje je li za to povoljan trenutak, pita se za koju je svrhu potreban kapital i koji su konkretni planovi za njegovo trošenje, rekao je uz ostalo Nenad Bakić iz tvrtke Konzalting Tau. On posebno ističe da ulagač provjerava je li potencijalni korisnik njegovih sredstava napravio "domaću zadaću" za prijem kapitala, odnosno je li izradio ostvariv poslovni i financijski plan i ima li jasnu predodžbu o načinu partnerstva s ulagačem. Prilikom pregovora s ulagačem, mišljenja je Bakić, potencijalni primatelj sredstva mora ga uvjeriti da je upravo on prava "meta" za njegov novac, te shvatiti da ulagač prije svega ulaže u dobar poslovni plan i dobar management. Važnosti postojanja poslovnog plana za prihvat investicijskog kapitala istaknuo je i Željko Kovač, vlasnik poduzeća za organizacijske i savjetodavne usluge. On smatra da je poslovni plan temeljni dokument komunikacije s investitorima. "Nitko neće investirati u vaš posao ako nemate razrađen poslovni plan. On je temeljna informacija i vaša realna pregovaračka sposobnost", naglašava Kovač. Katarina Jagić, predsjednica Udruge malih i srednjih poduzeća smatra da banke moraju preuzeti odlučujuću ulogu u financiranju u restrukturiranju industrijskog sektora, no dodaje da bi se prije toga trebale i same restrukturirati. Banke bi, smatra ona, poduzećima trebale odobravati povoljne kredite uz niže kamatne stope i duže rokove otplate. 21. Intercredit: Solventnost ispitanih tvrtki i u rujnu loša Prosječna ocjena solventnosti (financijske situacije) ispitanih hrvatskih tvrtki i u rujnu i dalje je loša i iznosila je 413,8272 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Ocjena solventnosti u rujnu lošija je za 8,0534 boda od one za kolovoz. Samo je jedna kategorija prešla zadovoljavajući prag (399 bodova i manje) i to uslužne tvrtke sa ocjenom 394,7619 bodova, dok su državna poduzeća i dalje najslabija, sa 470,0000 bodova. Dijeleći poduzeća prema veličini, najbolju ocjenu dobila su mala poduzeća 407,4648 bodova, a slijede srednja sa 409,5652 boda, a nalošije su velike tvrtke sa 410,5128 bodova. Promatrajući pak tvrtke po vlasničkoj strukturi najbolje su ocijenjena privatna poduzeća i to sa 409,7802 bodova. Na drugom mjestu su tvrtke u mješovitom vlasništvu sa 430,8235 bodova, a najlošija su državna poduzeća s 470,0000 bodova. Dijeleći tvrtke prema djelatnosti, najbolje su u rujnu, po Intercreditovom izvješću, ocijenjena uslužna poduzeća (sa 394,7619 bodova). Slijede ih trgovačka poduzeća sa 412,0930 bodova, dok su najlošiju ocijenu za prošli mjesec dobile proizvodne trtke sa 418,8235 bodova. Najviše je narudžbi za izradu boniteta u rujnu Intercredit zaprimio iz Njemačke, 27,4 posto. Slijede francuski naručitelji na koje otpada 22,7 posto, na austrijske naručitelje odnosi se 22,2 posto, dok su hrvatski naručitelji znatno poboljšali prošlomjesčni nivo, tj. na nih se odnosi 15,4 posto. Što se tiče naplate dugovanja putem Intercredita Zagreb, u rujnu su se, nakon sezone godišnjih odmora, aktivnosti intenzivirale. Uz "zamrznuta" ljetna nepodmirena dugovanja, javila su se nova, dodatno otežavajući likvidnost većine dužnika. Dijeleći dužnike prema djelatnosti, u Intercreditu najviše predmeta vode protiv poduzeća trgovačke djelatnosti, 51,15 posto. Nakon njih slijede proizvodne tvrtke protiv kojih se vodi 34,63 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpada 14,22 posto slučajeva. Prema ukupnom iznosu dugovanja na tvrtke iz trgovačke djelatnosti odnosi se 53,11 posto ukupnog iznosa, na proizvodne tvrtke 40,67 posto, a na uslužne tvrtke 5,22 posto ukupnog iznosa. 22. U rujnu objavljeno 37 započetih i 6 zaključenih stečajeva Tijekom rujna u Hrvatskoj je započeto 37 stečajnih postupaka trgovačkih društava a šest ih je zaključeno. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašen 31 prvi poziv za likvidaciju trgovačkih društava, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Promatrano prema djelatnostima, najviše je pokrenutih stečajeva, njih 12, u tvrtkama koje se bave trgovinom, među kojim su zagrebački Naprijed d.o.o. te varaždinska VAMA tekstil d.o.o. Ukupno šest stečajnih postupaka započeto je u rujnu u prehrambenoj industriji, a pet u ostalim proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima (proizvodnja građevne stolarije i materijala, piljene građe, strojeva za posebne namjene, metalnih konstrukcija, i dr.) Pokrenute stečajeve u Narodnim su novinama u rujnu objavile i tri trvrtke koje se bave financijskim uslugama: Štedno-kreditna zadruga Asteroid iz Županje, splitska Trgovačko-turistička banka te zagrebački Globus holding d.o.o., registriran za pružanje ostalih financijskih usluga. Pokretnaje jedanaest stečajnih postupaka objavljeno je u tvrtkama koje se bave ostalim djelatnostima, poput pripreme i predenja vlakana (zadarski TIZ d.d.), reciklaža metalnih otpadaka, slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci (Ribarstvo d.o.o iz Osijeka), skupljanje, pročišćavanje i distribucija voda (velikogorički Velkom d.o.o.) i drugi. Od šest objavljenih već zaključenih stečajnih postupaka, dva se odnose na trgovačke tvrtke, a tu su i stečajevi Tvornice plinskih armatura Bagat d.d. iz Nina te vinkovačke transportne tvrtke Bosut trans d.d. 23. Varaždisnko tržište: Javna dražba dionica iz portfelja HFP-a U petak je na Varaždinskom tržištu vrijednosnica održana prva u nizu Javnih dražbi za prodaju dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Od 39 društava čiji su paketi dionica ponuđeni na prodaju, prodano ih je 17, dok se dražba za dionice društva Rijeka kolor d.d. iz Rijeke nastavlja danas. Na dražbi je ostvaren ukupan promet u iznosu od 11,8 milijuna kuna. Za dionice 21 društva nije pristigla niti jedna ponuda za kupnju, stoga su te dionice u 13 sati povučene sa dražbe. Kako je za dionice devet društava pristigla samo po jedna ponuda za kupnju te su transakcije zaključene do 13 sati, dok su brokeri nastavili nadmetanje za preostale dionice iz portfelja. Najviše je kupaca bilo zainteresirano za kupnju dionice društva Istraturiste d.d. iz Umaga, dok su se za ostale dionice iz portfelja natjecala najviše po dva kupca. Najviše je, 33 nadjačavanja, bilo za dionice Istraturista. Slijedile su ih, s 26 nadjačavanja, dionice Panturista iz Osijeka, Autoprometa (16), Marimirna d.d. Rovinj (15), te Zrinski d.d. Čakovec (14 nadjačavanja). Najveći rast cijene, od 156 posto, ostvarile su dionce Istraturista, a slijedile su je dionice Panturista čije su dionice u odnosu na početnu cijenu poskupile 144 posto. Brokerska tvrtka Raiffeisen vrijednosnice d.o.o. ostvarila je pak najveći promet na dražbi - 2,6 milijuna kuna. Slijedile su je brokerska tvrtka Faktor d.o.o. (dva), te Ceufin brokers d.o.o. (1,7 milijuna kuna). Inače, dražba se odvijala putem on-line sustava trgovanja Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Društvod.d. Oznaka Brokerska kućakupca d.o.o Početna cijena kn Zaključna cijena kn Promjena% Količina Promet Autopromet - Slunj ATPR-R-A Vrijednosnice Osijek 25 42 68,00 8.974 376.908 Autotransport Karlovac Ka. ATSK-R-A ZB brokeri 50 50 0,00 3.251 162.550 Belišće - Belišće BLSC-R-A PBZ-Kapital 75 75 0,00 10.160 762.000 Ciglana - Sladojevci CGLS-R-A Fima-vrijednosnice 75 93 24,00 4.294 399.342 Elektroda - Zagreb ELTR-R-A Aucor 100 128 28,00 3.526 451.328 Ghetaldus - Zagreb GHTN-R-A Ilirika vrijednosni papiri 25 25 0,00 5.767 144.175 GP Dubrovnik - Dubrovnik GPDU-R-A Faktor 75 75 0,00 27.784 2.083.800 Graditelj - Sisak GRDS-R-A ZB brokeri 25 25 0,00 181 4.525 IGM - Lepoglava IGML-R-A Ceufin brokers 100 100 0,00 665 66.500 Istra-auto - Umag ISAU-R-A Zadravec 75 75 0,00 20.182 1.513.650 Istraturist - Umag ISTT-R-A ZB brokeri 25 64 156,00 659 42.176 Marimirna - Rovinj MRMR-R-A Ilirika vrijednosni papiri 925 1.480 60,00 620 917.600 Panturist - Osijek PNTU-R-A Fima-vrijednosnice 100 244 144,00 281 68.564 Polj. poduzeće-Šidski Banovci SDBN-R-A Ceufin brokers 25 25 0,00 26.757 668.925 Slavonija IGM - Vinkovci SIGM-R-A Raiffeisen vrijednosnice 450 450 0,00 5.851 2.632.950 Transport - Vinkovci TRNV-R-A Zb brokeri 875 1.200 28,00 454 508.480 Zrinski - Čakovec ZRNS-R-A Ceufin brokers 100 160 60,00 6.237 997.920 UKUPNO 125.643 11.801.393 24. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba u listopadu Gotovinski nenamjenski krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5.000 DEM 1-5 god. - 1/3 14 Bank Austria 20.000 DEM 5 god. - 1/3 11-16 - " - 5 god. - 1/5 11-16 - " - 5 god. - - 11-16 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 15 Centar banka 5.000 DEM 3 god. - - 13-15 Cibalae banka 20.000 DEM 3 god. - 1/3 15* ** Croatia banka 10.000 DEM 1-5 god. 1/3 15-16 Dalmatinska banka 20.000 DEM 3-5 god. - 20% 13,5* Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-5 god. - da 6-15* Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 10% 12 Istarska banka 6.000 DEM 1-3 god. - 10-20% 15 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 15% 18 1:3 12,5 Jadranska banka 10.000.00 DEM 5 god. - - 10 Karlovačka banka 40.000 kn 15* Kreditna banka Zagreb 20.000 DEM - - 1:3 11 - - 1:5 13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% 14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% 8,5-15 Partner banka 20.000 DEM 1-5 god. - 1:3 12 - " - - 1:4 15 - " - - 1:5 18 Podravska banka do 5 god. 1:3/1:5 14-17 Privredna banka 30.000 DEM do 5 god. - 20% 14ili14,5 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1:5 12 Riadria banka - 1:4 13-13,5 Riječka banka 2.000 DEM do 10 mj. - - 16 20.000 DEM do 5 god. - 25% 13 20.000 DEM - 1:3 13 Sisačka banka 20.000 DEM 2-5 god. - da 14-17,5 Slavonska banka 5.000 DEM 2 god. - 10% 15 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 13,5-13,9 Varaždinska banka 20.000 DEM 5 god. - 20% 12 Volksbank 10.000 EUR 1-5 god. - 20-25% 10-13 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 13,99* 20.000 DEM do 5 god. - 15% 13,49* - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt, * kamata uz valutnu klauzulu na EURO Cibalae banka, * promjenjiva kamatna stopa Dalmatinska banka,* promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka,* kamata uz valutnu klauzulu Privredna banka,* promjenjiva kamatna stopa Zagrebačka banka,* promjenjiva kamatna stopa ** kamatne stope od rujna 2000. Potrošački krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1/3 11-16* Creditanstalt - " - - 1/5 11-16* - " - - - 11-16* Centar banka 10.000 DEM do 2 god. - - 13-15 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s prodavateljem Dubrovačka banka 10.000 DEM 1-3 god. - da 5-14,5* Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 15 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - - 15 25.000 DEM do 4 god. - - 15 Karlovačka banka 15* Međimurska banka 2.500 DEM 2 god. - - 10* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - 20% 8,5-15 Podravska banka 2 god. - 18/18,8 Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - 13ili14 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM 3-5 god. - - 13 Riadria banka 13,5 Riječka banka 2.000 DEM do 2 god. - - 14 10.000 DEM do 3 god. - 20% 13,5 Sisačka banka 5.000 DEM do 1 god. - - 20 10.000 DEM do 2 god. - - 13 Slavonska banka 15.000 DEM do 5 god. 10% 14 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 9,9-10,9 Volksbank 13.000 EUR do 5 god. - 0-20% 7,99-13 Zagrebačka banka - korisnicima EC/MC kartice na rok do 24 mj, uz fiksnu kamatu od 1,5 posto mjesečno, na iznose od 2.000 do 40.000 kuna - turistički krediti Generalturist na 6 mjeseci uz 1,0 posto mjesečne kamate - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka* valutna klauzula Stambeni krediti građanima - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u% kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 200.000 DEM do 15 god. - 20% 9,0* Dalmatinska banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% 9,5* Dubrovačka banka 200.000 DEM 1-15 god. - da 8,5-13 Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10 god. - 20% 8,50 15 god. - 20% 8,75 bez depozita 11,00 Istarska banka 50.000 DEM 5-10 god. - 20% 10 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 15% 9,85 Karlovačka banka 11 i 10,5* Međimurska banka 100.000 DEM - - 15% 14* Nava banka 150.000 DEM 15 god. 20% - 8,5-12 Požeška banka 200.000 DEM 10 god. - 30% 11,35 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/1:10 10/12/14 Privredna banka 200.000 DEM 15 god. - 20% 8,88ili9,88 Raiffeisenbank Austria 150.000 DEM do 15 god. - 1:5 8,5 1:10 9,0 Riadria banka - 1:5 8,88 Riječka banka 100.000 DEM do 15 god. - 20% 10 Sisačka banka 100.000 DEM 10 god. - - 10-11 Slavonska banka 150.000 DEM 10 i 15 god.- 20% 10,9 i 8,5 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 9,5* Varaždinska banka 150.000 DEM 5-15 god. - - 12 Volksbank 50.000 EURA 15 god. - 0-20% 9-11 Zagrebačka banka - za različite namjene 1.200.000 kn do 15 god. - 10/20/30% 8,99* - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka * uz valutnu klauzulu Splitska banka * promjenjiva kamatna stopa Zagrebačka banka * promjenjiva kamatna stopa, Krediti za kupnju vozila za građane - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 30.000 DEM 5 god. - - 11,95 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s 13,9* prodavateljem Dubrovačka banka 60.000 DEM 1-5 god. - da 6,9-15 Istarska kred.b. Umag 45.000 DEM do 5 god. - - 11 i 13 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 14 Karlovačka banka 12* Međimurska banka 30.000 DEM 1-3 god. - 20% 14* Privredna banka 100.000 DEM do 5 god. - - 12,99 Raiffeisenbank Austria 40.000 DEM 5 god. - - 11,5-13 Riadria banka - - 12 Riječka banka 40.000 DEM do 5 god. - - 12 Splitska banka 30.000 DEM 1-3 god. 10% - 10,9 4-5 god. 10% - 11,9 Varaždinska banka* - 5 god. - - 14 Volksbank 20.000 EUR do 5 god. - - 11-12 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 12,49* - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit.* kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, * kamata uz zaštitnu klauzulu Splitska banka, * promjenjiva kamatna stopa Varaždinska banka, * pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke Zagrebačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Kratkoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ kamatna kredita učešće stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisi o komitentu, zatraženom iznosu, 15-18 instrumentu osiguranja ... Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka - 12-22 Centar banka - 12-18 Cibalae banka - 17** Convest banka - 12-17 Credo banka - 12,6-15,8 Croatia banka - 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru - 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke 14-19 Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - 14- banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu stranke dogovor 12-14 Istarska kred. banka Umag - 14-15 Jadranska banka nije određen - 8,0-18 Kaptol banka 500.000 DEM 5-10% učešće 15-21 Karlovačka banka - 15-22 Kreditna banka Zagreb - 15-24 Međimurska banka visina mjesečne 18-22 realizacije Nava banka nema limita - 10-18 Partner banka ovisi o bonitetu i - 13-19 kred. sposobnosti klijenta Podravska banka - 13-24 Požeška banka - 12* i 19 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - financiranje izvoza i investicijski kredit devizni i s valutnom klauzulom 9-11 - za ostale namjene: kunski 14-17 valutna klauzula 10-13 Riadria banka - krediti u kunama do 20% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% devizni 11-15 Riječka banka ovisi o zahtjevu - 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i projektu 16-24 Slavonska banka - s valutnom kaluzulom A1 12-14, ostali 14-16 - bez valutne klauzule 15-18 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti 14-18 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa 14 Volksbank - 9,50-15** Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 13 - devizni (DEM) 11,5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu ** kamatnse stope od rujna 2000. Dugoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max. iznos učešće depozit kamatna kredita stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisno o komitentu, ovisno o komitentu, 14 kategoriji rizičnosti, iznosu, instrumentima instrumentima osiguranja osiguranja, rizicima Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12-15 Cibalae banka po dogovoru Convest banka - - 9-12 Croatia banka 13-19 Dalmatinska banka prema ugovoru 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 13,5-18,5 i instrumentima osiguranja Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 14- banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu 10-12 stranke Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 13-14 - u kunama - 30% 8,0 - u devizama - 1:3 9,0 Jadranska banka nije određen - - 8-18 Kaptol banka 500.000 DEM 10-20% - 14 Karlovačka banka - - 10-16 Kreditna banka Zagreb - - 10-18 Međimurska banka - - 15-25% 14% Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni Partner banka prema programu Podravska banka 8-16 Požeška banka - - 8-12* Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - financiranje izvoza i investicijski kredit devizni i s valutnom klauzulom 9-11 - za ostale namjene: kunski krediti 14-17 valutna klauzula 10-13 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 11,25-16,25 Riječka banka ovisno o zahtjevu 0/25% - 9-12 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu i projektu 14-20 Slavonska banka - valutna klauzula A 10-12, ostali 12-14 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Varaždinska banka ovisno o kriteriju - prema 9-12 rangiranja komitenta ugovoru Volksbank 30% - 9-14** Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 15-15,5 - devizni (DEM) 13,5-14 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Međimurska banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Požeška banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu ** kamatne stope od rujna 2000.