TROJICA KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA LS-A O SVOJIM PROGRAMIMA

ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Članovi Liberalne stranke (LS) na svom će drugom saboru, koji će se održati 28. i 29. listopada u Zagrebu, izabrati novog predsjednika stranke između trojice kandidata - Bože Kovačevića, Zlatka Kramarića i Mladena Vilfana. U razgovoru za Hinu trojica kandidata istaknuli su da im se izborni programi bitno ne razlikuju, te da bi predsjednik stranačku politiku trebao kreirati zajedno s Predsjedništvom i Središnjim odborom stranke.#L# Suglasni su da demokratičnost izbora za čelno mjesto LS-a, pokazuje i činjenica, da se za to natječe trojica kandidata. Podsjećamo, prvi predsjednik LS-a Vlado Gotovac povukao se s te dužnosti u lipnju ove godine (zbog zdravstvenih razloga). BOŽO KOVAČEVIĆ temeljnom odrednicom svoga izbornog programa smatra "osnaživanje LS-a radi osposobljavanja za samostalni nastup na svim izborima". Međutim, "to ne znači da nećemo ulaziti u predizborne dogovore sa drugim strankama, ali sigurno znači da ćemo postati samostalna stranka koja neće nužno ovisiti o sklapanju dogovora s drugima", rekao je, dodajući da je LS dosada bila "slaba" stranka, koju su drugi ucjenjivali. O pojedinostima programa Kovačević nije htio detaljnije govoriti, smatrajući da je bitno rekao, dometnuvši kako se ostale stvari u programu odnose na "tehnike upravljanja". Upitan očekuje li pobjedu, odgovorio je, "da kada to ne bi mislio, ne bih se niti natjecao"! Ali, dodao je, i ostali kandidati svojim programima zaslužuju povjerenje biračkog tijela LS-a. Govoreći o svojim prednostima i kvalitetama, za koje misli da su pobjedničke, a ostala ih dvojica nemaju, Kovačević je rekao: "iskazao sam se u stvaranju stranke, u upravljanju strankom i u upravljanju Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja. To što su se za predsjednika (LS) kandidirala čak trojica kandidata, kaže da to samo pokazuje da "u LS-u ima toliko samouvjerenih i samosvjesnih političara koji misle da mogu voditi stranku". I drugo to je dokaz, visokog stupnja demokratičnosti stranke, rekao je dodajući da su programi predsjedničkih kandidata LS-a vrlo slični, što je po njegovoj ocjeni, uvjetovano činjenicom da je pred njima istovjetna zadaća i zadane okolnosti. Božo Kovačević rođen je 1955. u Daruvaru završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od osnivača Liberalne stranke (LS) stvorene u siječnju 1998. nakon raskola u HSLS-u. Na konstituirajućoj sjednici izabran je za prvog potpredsjednika Središnjeg odbora LS- a, obnašao je i dužnost glasnogovornika LS-a. Na izbornoj listi LS- izabran je u Zastupnički dom, a potom je imenovan ministrom za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. ZLATKO KRAMARIĆ govoreći o kandidaturi za čelno mjesto Liberalne stranke istaknuo je da svoju ulogu vidi kao prvog među jednakima te da su njegova stajališta razlikuju u odnosu na njegove protukandidate tek u nijansama. Najavio je da će se zalagati za autonomno djelovanju LS-a, izgradnju stranačke infrastrukture te bolju komunikaciju između središnjice i ogranaka. Nastojat će se izboriti i za veću medijsku zastupljenost LS-a i promicanje liberalno-demokratskih ideja u javnosti. Od izbora za mjesto predsjednika LS-a očekuje uspjeh, ali napominje, da isto tako, ne bude li izabran, neće biti previše razočaran. Kandidat za predsjednika LS-a Zlatko Kramarić, rođen 1956. u Osijeku, doktor je makedonistike, na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. izabran je u Zastupnički dom kao zastupnik LS-a, a od lipnja iste godine obnaša dužnost v.d. predsjednika LS-a. Zlatko Kramarić 1990. i 1993. izabran je za osječkog gradonačelnika. Do raskola i on je bio član HSLS-a. U toj je stranci bio na više funkcija. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske, autor je više knjiga i zbornika radova. MLADEN VILFAN smatra da bi gospodarske i socijalnih teme trebale imati prioritet za razliku od rasprava o ustavnim promjenama kojima se odvlači pozornost hrvatske javnosti i politike od stvarnih problema. Naglasio je da će se koncentrirati na rješavanje gospodarskih i socijalnih problema, te da će kao predsjednik LS-a ta pitanja staviti u prvi plan, jer drži da za to ima najviše znanja, kvalifikacija i mogućnosti. Vilfan ističe da se mora jačati snaga i samostalnost LS-a u odnosu na druge koalicijske partnere i općenito na hrvatskoj političkoj sceni i da LS gdje god je to moguće, osobito na lokalnoj razini treba provjeravati svoju snagu i mogućnosti. Također najavljuje da će se boriti protiv stranačke podobnosti za imenovanje na dužnosnička mjesta i "malih dvorova" i inzistirati da se hrvatska pamet, koja je po njegovom mišljenju više razasuta izvan, nego unutar političkih stranaka, dođe u prvi plan. Od izbora očekuje uspjeh, odnosno da će ući u drugi krug, a u kojem drži da će biti bliži pobjedi. Mladen Vilfan rođen je 1942. u Sarajevu, diplomirao je na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu. Sada obnaša dužnost zamjenika zagrebačkog gradonačelnika. Bio je također član HSLS-a, a nakon sedmog sabora (1996.) na kojem je ponovno izabran za potpredsjednika HSLS-a napušta tu stranku. Jedan je od utemeljitelja LS-a, a na osnivačkom saboru te stranke izabran je u Predsjedništvo. (Hina) dm/bma sšh