ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Prijelog općeg poreznog zakona te prijedlozi zakona o porezu na dohodak, dobit i porezno savjetništvo čine paket od četiri 'porezna' zakona koja Vlada upućuje u redovitu saborsku proceduru.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Prijelog općeg poreznog zakona te
prijedlozi zakona o porezu na dohodak, dobit i porezno savjetništvo
čine paket od četiri 'porezna' zakona koja Vlada upućuje u redovitu
saborsku proceduru.#L#
Iako se očekivalo da će u paketu biti šest zakona - uz navedene i
zakon o lokalnim porezima i izmjena zakona o porezu na promet
nekretninama, ta će dva zakonska teksta pričekati završetak
rasprave, dok se ne riješi i pitanje "cijele decentralizacije",
kaže ministar financija Mato Crkvenac.
Svaka država, pa tako i Hrvatska, svoje financijske potrebe
osigurava, najvećim dijelom, ubiranjem poreza. Općim poreznim
zakonom tako se zapravo uređuju svi oni pravni odnosi i postupanje
poreznih obveznika i poreznih tijela u primjeni poreznih propisa.
Izradi Općeg poreznog zakona pristupilo se i zbog činjenice da
trenutačno postoji više posebnih zakona kojima se propisuju
pojedine vrste poreza odnosno potrebe ostvarenja odgovarajućeg
stupnja jedinstva u zakonskom uređenju pojedinog pravnog područja.
Zakon se svojim sadržajem iskazuje kao široka osnovica cjelokupnog
poreznog sustava
U razvijanju porezno-pravnih odnosa polazi se od dva osnovna
pitanja i to uređanja porezno-dužničkog odnosa te postupovnih
pravila po kojima nadležna tijela moraju postupati u provođenju
poreznih propisa. Tako se uređuju prava iz tih odnosa, preduvjeti
nastanka tih prava, položaj dužnika i vjerovnika, prava i obveze
poreznih obveznika, kao i prava i obveze drugih sudionika koji na
temelju pravila o odgovornosti propisanih zakonom postaju
sudionicima porezno-dužničkih odnosa.
Istodobno se jasno utvrđuju 'porezna tijela', odredbe o
utvrđivanju nadležnosti, načela i stvarne odredbe o postupanju,
donošenju akata, sudjelovanja poreznog obveznika, pravni
lijekovi, kaznene i prekršajne odredbe i žalbeni postupci.
Jedna od najznačajnijih izmjena u odnosu na dosadašnju praksu je i
ta da "podnijeta žalba odgađa izvršenje poreznaog akta do donošenja
rješenja o žalbi". Iznimno od te odredbe, žalba ne odgađa izvršenje
ako je porezni akt donijet na temelju podataka koje je porezni
obveznik sam naveo u poreznoj prijavi.
No i dalje je ostalo neriješeno pitanje drugostupanjskog tijela
koje će razmatrati žalbu, što se i ranije postavilo kao prijepor
zbog različitog tumačenja - treba li to biti porezno ili sudsko
tijelo.
Naime, člankom 176. Zakona data je mogućnost nastavka
usuglašavanja pitanja tijela nadležnog za rješavanja o žalbi, jer
je navedeno kako o žalbi protiv akta kojeg je donijelo
prvostupanjsko porezno tijelo "odlučuje nadležno drugostupanjsko
porezno tijelo". No, nije navedeno o kojem se tijelu radi, dok se u
obrazloženjima ističe kako će se to tijelo utvrditi drugim
propisima, ali da su zauzeti stavovi i obveze kako "drugostupanjsko
tijelo mora biti neovisno tijelo i mora biti kadrovski po uvjetima i
sredstvima osposobljeno da bez zaostataka donosi rješenja i time
omogućuje nesmetanu naplatu poreza".
(Hina) db ds