RDW 26. X. PAKT STABILNOSTI I JUGOSLAVIJA

NJEMAČKI RADIO - RDW 26. X. 2000. Jugoslavija i pakt stabilnosti, komentar Verice Spasovske. Uvođenje demokracije u Srbiju mora biti nagrađeno. Povratak u međunarodnu zajednicu treba biti ostvaren što prije na svim razinama. U to spada i službeni prijam Jugoslavije u Pakt stabilnosti za jugoistočnu Europu, kao i mogućnost da uskoro ponovno postane punopravni član Ujedinjenih naroda. Da li je sada pravi trenutak za sve te ponude? Ne bi li nova srpska Vlada možda prvo trebala ispuniti neke uvjete, primjerice da izrazi spremnost na suradnju s međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu? Pitanja koja su na sastanku na vrhu balkanskih zemalja u Skoplju postavili susjedi Srbije kao što su Bosanci, Hrvati i Albanci, koji su deset godina u vrijeme Miloševića režima bili u sukobu sa Srbijom. Komentar Verice Spasovske. "Sada, svega dvadeset dana nakon mirnog narodnog ustanka u Beogradu ožigosana zemlja Jugoslavija trebala bi se vratiti u međunarodnu zajednicu. Rezerviranost susjednih država prema Srbiji razumljiva je s obzirom na još slabe demokratske snage. Susjedne zemlje se pribojavaju da će međunarodna pomoć za novog miljenika Europljana ići na njihov teret. To se ne odnosi samo na financijsku pomoć nego i na inozemne investitore koji bi sada mogli usmjeriti svoju pozornost na dugo zapostavljanu Srbiju. Kritička pitanja susjeda Srbije nesumnjivo se mogu razumjeti. No ipak, s Vojislavom Koštunicom kao novim predsjednikom u Beogradu države jugoistočne Europe prvi puta nakon deset godina dobivaju realnu šansu da izgrade dobrosusjedske odnose. A to može uspjeti samo onda ako još slaba demokracija u Srbiji dobije potpunu potporu međunarodne zajednice. Jer stare reakcionarne snage u Srbiji još nisu potpuno nestale s političke scene. Najmanje do novih izbora, 23. prosinca, one će pokušavati sprečavati Koštunicu i njegove pristaše. Mnogima možda više i nije stalo do povratka bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića nego isključivo da osiguraju vlastite privilegije. Stoga su za Koštunicu sljedeći tjedni vrlo važni: spram stanovništva on mora dokazati znatna poboljšanja životnog standarda, a za to mu je potrebna financijska pomoć Zapada. Istodobno on mora za sebe pridobiti radikalne snage koje ga zbog ustupaka u teritorijalnim pitanjima, kao u pitanju neovisnosti Crne Gore i Kosova, optužuju za rasprodaju srpskih interesa. Priznanje krivnje, kako je to Koštunica u međuvremenu izrazio, s obzirom na srpske zločine na Kosovu, njegovi politički protivnici s užitkom koriste protiv njega. I to je bio jedan od razloga da je Koštunica na sastanku na vrhu u Skoplju molio za strpljenje. Taj sastanak u svakom slučaju markira povijesnu prekretnicu u odnosima između balkanskih zemalja. Konferencija je prvi puta održana bez onih aktera koji su godinama mjerodavno bili suodgovorni za krize i sukobe u bivšoj Jugoslaviji: bez Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića. Bila je to prva prigoda nakon dugog vremena da se bilateralni problemi rješavaju za okruglim stolom. Međutim, ostaje pitanje kako će na taj proces konsolidacije utjecati centrifugalne snage na Kosovu i u Crnoj Gori. (RDW)