ZASTUPNIČKI DOM: PORTFELJ MIROVINSKOG FONDA OD 1992. GOTOVO

ZASTUPNIČKI DOM: PORTFELJ MIROVINSKOG FONDA OD 1992. GOTOVO PREPOLOVLJEN Portfelj dionica za koje je u 1992. skrbio tadašnji mirovinski fond procijenjen na 4,2 milijarde njemačkih maraka, da bi prošle godine njegova vrijednost iznosila svega 2,8 milijardi, najčešća je zamjerka koja je više puta ponovljena u današnjoj saborskoj raspravi o Izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prošloj godini, te Izvješću o gospodarenju dionicama Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HMO). Danas taj portfelj, smatra Damir Kajin (Klub zastupnika IDS-a), vrijedi 10 puta manje jer je mnogo od tih poduzeća pred stečajem, a najvrijednija su prodana. Umjesto da služi povećanju prihoda mirovinskog fonda, taj je portfelj, tvrdi Kajin, služio za stvaranje "hrvatskog tajkunskog čuda". S time se slaže i Snježana Biga-Friganović (Klub SDP-a) koja smatra da se u HMO-u radilo o ciljanom organiziranom neredu koji je služio bogaćenju pojedinaca. Nema evidencija o tomu kako su i po kojoj cijeni prodavana poduzeća, jesu li otplaćivana i slično. Upozorila je kako je HMO raskinuo 17 ugovora o prodaji dionica zbog toga što kupci nisu plaćali obveze i sada bi još HMO tim ljudima trebao vratiti novce. To znači, kaže Biga-Friganović, da su se "nekakvi Gucići i Kutli" dočepali poduzeća, isisali kapital iz njega, bacili ljude na ulicu, vratili dionice, te da sada još država duguje njima. Takvim ugovorima načinjena je golema šteta i trebalo bi sankcionirati one koji su odgovorni za taj kriminal, zaključila je zastupnica SDP-a. Zlatko Mateša (HDZ) kazao je, pak, kako je razočaran ovakvom raspravom jer nije vezana za bit problema, nego postizanje efektnih političkih poena. Umjesto bespredmetne rasprave o tomu tko je kriv, trebali bi razgovarati o tomu na koji način ostvariti rast mirovina, kaže Mateša. Upozorio je kako će rast mirovina i ubuduće biti usko vezan uz proračun, jer se naplatom od doprinosa još dulje vrijeme mirovinski fond neće moći puniti. Nekoliko zastupnika upozorilo je, pak, na problem "mrtvih duša" jer ne postoji pravodobno izvještavanje Zavoda o smrti korisnika mirovina. Stoga se dešava, kaže Marin Jurjević (SDP), da banke "vrte" novac "mrtvih duša", a pravi vlasnik toga novca - HZMO - uzima kredite od banaka kako bi mogao isplatiti mirovine. Mnogi su zastupnici upozorili na vrlo lošu situaciju u Zavodu. Tako je Damir Kajin (Klub IDS-a) ocijenio kako je stanje u HZMO-u pred stečajno, s obzirom da je gotovo isti broj umirovljenika i onih koji plaćaju doprinose. Stanje se još pogoršava, s obzirom da je broj zaposlenih sve manji, a umirovljenika sve veći. Posebice zabrinjava, istaknuo je, što postotak naplate doprinosa od pravnih osoba iznosi oko 82, a od fizičkih svega 68 posto. Većina zastupnika slaže se s većinom mjera koje Zavod predlaže kako bi se poboljšala situacija - povećati naplatu doprinosa, ubrzati privatizaciju poduzeća u vlasništvu Zavoda, reorganizirati Zavod, te nastaviti s mirovinskom reformom. No, upozoravaju kako neke mjere, kao što je ona o oporezivanju mirovina, neće moći tako skoro zaživjeti jer su mirovine na vrlo niskoj razini. Zastupnički dom zavšio je raspravu o izvješćima o radu HZMO-a i HMO- a, koja je na trenutke bila vrlo burna. Dom bi o izvješćima trebao glasovati na poslijepodnevnoj sjednici, na kojoj će se raspravljati i o Izvješću o stanju zaštite od požara u prvih osam mjeseci ove godine.