VLADA: REDOVNA SJEDNICA

VLADA: REDOVNA SJEDNICA O uredu za suzbijanje korupcije i općem poreznom zakonu Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila Projekt ustroja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, te među ostalim i Prijedlog općeg poreznog zakona. Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo unutarnjih poslva da najkasnije do kraja godine pripreme Prijedlog zakona o radu i ovlastima Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta. Ističući da postojeće pravosudne institucije nisu u stanju u sadašnjem obliku osigurati brzu i učinkovitu akciju, u suzbijanju korupcije i organiziranoga kriminaliteta, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević napominje kako je potrebno ustrojiti nezavisan ured koji će imati i određen stupanj operativne neovisnosti u odnosu na druga državna tijela. Njime bi se ustrojio i odjel za istraživanje i prikupljanje podataka i koordinaciju, te odjel za vođenje kaznenih postupaka, a po početnoj projekciji zapošljavao bi 25 ljudi. Nakon toga izradio bi se i zakon kojim bi se regulirala ta pitanja, a potrebno će biti izmijeniti i sadašnja zakonska rješenja, koja ne poznaju instituciju pokajnika, zaštićenog svjedoka, pretrage, privremeno oduzimanje imovinske koristi i slično. Projekt se temelji na talijanskim iskustvima. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin ocijenio je da provedba neće proći bez otpora i medijske kampanje. Osvrnuo se na donošenje zakona o policiji, zbog kojega se, kako je rekao, iako su ga podržali saborski odbori i Županijski dom, stvara velika medijska kampanja, pa je na koncu prijedlog odbijen. Ističući potrebu donošenja nacionalnog programa o suzbijanju korupcije, Lučin se zauzeo i za detaljnije reguliranje nadležnosti, te pitanja hitnih intervencija i brzine dobivanja naloga, kako bi policija mogla intervenirati. Govoreći o gospodarskom kriminalu kao posebnom problemu, potpredsjednik Vlade Slavko Linić potrebnim smatra odmah poslati određeni broj ljudi na pripremu u Italiju, kako bi se nakon odluke o ustrojstsvu ureda odmah moglo početi s radom. Za ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, nacionalni program je potreban i zbog činjenice što se u Hrvatskoj razvila korupcijska kultura, s kojom su ljudi naučili živjeti, dok ministar Radimir Čačić ukazuje na problem invalidskih mirovina i smatra da su u tom segmentu najširi lanci kriminalnih radnji. Potpredsjednik Vlade Goran Granić ističe i potrebu istodobnog donošenja mjera svakoga ministarstva, odnosno institucionalne borbe protiv korupcije u vlastitim redovima. Zaključno je premijer Račan rekao da su korupcija i organizirani kriminal ozbiljan problem u Hrvatskoj, te da nas ne može tješiti što je to u drugim državama tranzicije više rašireno. U narednih mjesec dana Vlada bi, rekao je, trebala pripremiti mogući koncept nacionalnog programa ili strategije borbe protiv korupcije. Prijedlogom općeg poreznog zakona uređuju se pravni odnosi i postupanje poreznih obveznika i poreznih tijela u primjeni poreznih propisa. Uz prihvaćene prijedloge zakona, na prošloj sjednici, (porez na dobit, na dohodak i porezno savjetništvo), to je četvrti zakonski tekst koji će u paketu u saborsku proceduru. Predloženi zakoni o lokalnim porezima i prorezu na promet nekretnina trenutačno ne idu u preoceduru, jer se još uvijek o njima raspravlja, a vezani su uz rjeašvanje pitanja decentralizacije. Vlada je prihvatila i Prijedlog zakona o sprečavanju zlouporabe opojnih droga, kojim se uređuje pitanje nadzora nad uzgojem biljaka, iz kojih se mogu dobiti opojne droge, te nadzor nad izradom, posjedovanjem i prometom droga i tvari koje se mogu upotrijebiti za njihovu izradu. Među ostalim, predlaže se osnivanje Hrvatskog zavoda za prevenciju i skrb ovisnika o opojnim drogama, te povjerenstva za sprečavanje neovlaštene uporabe droga. U prvoj godini primjene zakona potrebno je osigurati 19 milijuna kuna. Vlada skinula s dnevnog reda zahtjev Ministarstva financija o javnom natječaju Nakon polemike među ministrima, hrvatska je Vlada danas s dnevnog reda skinula zahtjev Ministarstva financija da se raspiše javni natječaj za 500 službenika za čelna mjesta u tom ministarstvu. Natječaj bi se odnosio na mjesta od pomoćnika glavnog inspektora do načelnika i pročelnika različitih službi, a dobar dio popunio bi se ljudima koji već rade na tim poslovima ili u tim službama, no na natječaj bi se mogle javiti i nove osobe, pojasnio je ministar financija Mato Crkvenac. Pred Vladu treba doći sa prijedlogom racionalizacije, restrukturiranja unutar Ministarstva, riječi su kojima je premijer Ivica Račan zaključio polemiku među dijelom ministara. Objašnjavajući razloge za javni natječaj, Crkvenac je istaknuo nove izazove i potrebu stručnih kadrova u Carinskoj i Poreznoj upravi, Financijskoj policiji, Deviznom inspektoratu. Zahvaljujući javnom natječaju mogli bi izabrati najsposobnije, mišljenja je. Zadršku prema Crkvenčevu prijedlogu izrazio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Glavni je problem javnog natječaja da se kao kandidati mogu javiti i novi ljudi, a to bi moglo značiti i određeno povećanje broja zaposlenih, istaknuo je. Ivanišević je upozorio da je, ne računaju li se MORH i MUP, u Ministarstvu financija zaposleno više od polovice svih državnih službenika. Od 15.282 službenika, u tom Ministarstvu radi njih 52 posto, ili 7.930 ljudi. Postoje velike rezerve u Ministarstvu, posebice u Poreznoj i Carinskoj upravi u kojima je zaposleno 3.950 odnsono 2.891 zaposlenik, a njihova je efiksanost vrlo niska, poručuje Ivanišević. Ministar financija branio se tvrdnjama da se efikasnost službi tog Ministarstva bitno ne razlikuje od drugih službi, da su određene službe nasljeđene, da je Ministarstvo po broju uposlenih u Zagrebu pri dnu ljestvice. Ivanišević je na to uzvratio podatkom da u centrali u Zagrebu radi 36 posto namještenika (računovodstvo, daktilografi, vozači i sl), a da je prosjek kod ostalih 19 posto. "Ovom odlukom pravimo ozbiljan presedan u odnosu na čitavu državnu upravu", ustvrdio je Ivanišević. Tomu se pridružio i ministar javnih radova Radimir Čačić upitavši zašto bi takvo pravo vrijedilo samo za jedno ministarstvo. Nezadovoljan je i zbog raskoraka između Vladinih ureda i ministarstava. Iste tajnice u Vladi za isti posao su 20 posto više plaćene nego one u ministarstvima, ustvrdio je Čačić, napominjući da je zbog takve situacije teško dobiti kvalitetne ljude u ministarstva. Zaključujući raspravu, premijer Račan opetovao je potrebu da se u državnoj upravi osigura "provjetravanje". Primjetio je da je rasprava pokazala da je potreban i novi zakon o državnim službenicima i namještenicima. Ministar Ivanišević najavio je da bi se takav prijedlog Vladi trebao uputiti do sredine studenoga, a prije toga ga treba raspraviti sa sindikatima javnih službenika. Prijedlog Ministarstva financija prvotno je bio planiran za zatvoreni dio Vladine sjednice, no, premijer Račan odlučio je da se i o tome ipak raspravlja na otvorenom dijelu sjdnice. Prodaja Challengera, privatizacija HT-a, HEP-a i INE Vladin zrakoplov Challenger 601 prodat će se za 15.025.000 dolara američkoj tvrtki DDH Aviation iz Texasa. Prodajna je cijena veća od one po kojoj je zrakoplov prije nekoliko godina kupljen, kazao je na današnjoj sjednici Vlade zamjenik premijera Goran Granić. Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluke o pokretanju postupka restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju HEP-a i INE, te izabrala pravne savjetnike za drugu fazu privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Vlada je na sjednici koncem svibnja u Vukovaru odlučila da će novac od prodaje Challengera biti namijenjen obnovi Vukovara. Kada se od dobivenog novca oduzmu troškovi generalnog remonta Challengera, za obnovu Vukovara bit će uplaćeno oko 14,2 milijuna dolara, izvijestio je zamjenik premijera Goran Granić. Podsjetio je da je na prvi javni natječaj za prodaju pristiglo pet ponuda, a ponuđene cijene bile su od 11,4 do 14,2 milijuna dolara. No, Vlada je ponovila natječaj sa zahtjevom da ponude budu iznad 15 milijuna dolara. Odlukama Vlade započinje postupak restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju dvaju velikih javnih poduzeća - INE i HEP-a. Vlada je dala suglasnost Povjerenstvu za privatizaciju javnih poduzeća za provedbom javnog natječaja za odabir savjetnika za restrukturiranje tih dviju tvrtki i određivanje pravnog okvira dereguliranog energetskog tržišta. Sukladno tome, Povjerenstvo je dobilo rok od tri mjeseca u kojem treba obaviti postupak izbora savjetnika, izraditi koncept načina privatizacije i za to potrebnu zakonsku regulativu. Vlada je za pravnog savjetnika Republike Hrvatske u postupku druge faze privatizacije HT-a odabrala odvjetničku tvrtku Backer & McKenzie. Za taj je posao ugovorena fiksna naknada od 690.000 dolara u što su uključeni i poslovi domaćih pravnih savjetnika, a za pregovore sa strateškim partnerom HT-a, ostane li on isti, spremni su ugovoriti fiksnu naknadu od 220.000 dolara. Vlada je ujedno odobrila investicijskoj banci Schroeder Salomon Smith Barney (koja je nedavno izabrana za savjetnika u drugoj fazi privatizacije HT-a), da za svog pravnog savjetnika odabere odvjetničku tvrtku Allen & Overy, koja bi taj posao obavila za najviše 125.000 dolara. Ujedno Vlada je odlukom odobrila strukturu sindikata banaka pokrovitelja javne ponude dionica HT-a, a čine je investicijske banke Schroeder Salomon Smith Barney iz Londonda i Credit Anstalt IB A.G. iz Beča. Odlukom Vlade pristupit će se postupku sklapanja ugovora sa Svjetskom bankom, koja je za financiranje projekta izgradnje učinkovite društvene i gospodarske komunikacije, odobrila Hrvatskoj darovnicu od 400 tisuća dolara. Vlada je danas prihvatila i izvješće o problemima u povratu imovine i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, ispunjavajući tako zaključak saborskog Odbora za predstavke i pritužbe, a u raspravi je upozoreno na niz problema vezanih za zakonodavnu regulativu, te probleme na pojedinim lokalnim razinama. Tako je ministar javnih radova Radimir Čačić upozorio je da se radi o zakonodavnom kaosu, da postoje "općinske gazde i bogovi koji misle da su iznad zakona". Zbog ovogodišnje suše smanjeni su prinosi kukuruza, pa je Vlada odlučila privremeno ukinuti 20-posotnu carinsku zaštitu za uvoz kukuruza.