ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Visokoškolska nastava arhitekture u Zagrebu počela je pred 80 godina - u akademskoj godini 1919./1920. Tih je osam desetljeća sažeto u iscrpnoj monografiji koju je pripremio Arhitektonski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, a predstavljena je večeras u Muzeju Mimara u Zagrebu.
ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Visokoškolska nastava arhitekture u
Zagrebu počela je pred 80 godina - u akademskoj godini 1919./1920.
Tih je osam desetljeća sažeto u iscrpnoj monografiji koju je
pripremio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a
predstavljena je večeras u Muzeju Mimara u Zagrebu.#L#
Prvi put u svojoj povijesti zagrebački Arhitektonski fakultet u
monografiji predstavlja nastanak, razvoj i ustroj studija
arhitekture na Sveučilištu u Zagrebu.
Monografija je sažetak cjelokupne povijesti Arhitektonskoga
fakulteta koji i danas s ponosom nastavlja tradiciju poznate
zagrebačke škole arhitekture, istaknula je dekanica toga fakulteta
prof. dr. Hildegard Auf Franić.
Na 400 stranica i s više od 750 ilustracija prikupljeni su i
kritički obrađeni svi relavantni podatci o prošlosti i sadašnjosti
Fakulteta.
U prvome dijelu detaljno je obrađen nastanak i razvoj Fakulteta od
prvih poticaja za utemeljenje koncem 19. st. - preko osnutka
Tehničkoga fakulteta 1926. i početka samostalnoga puta
Arhitektonskoga fakulteta u akademskoj godini 1962./63. - pa do
današnjega nastojanja "hvatanja koraka" s Europom.
Drugi veliki blok donosi sažete, ali enciklopedijski cjelovito
obrađene, podatke o svih 407 nastavnika koji su tijekom osam
desetljeća oblikovali i stvarali poznatu zagrebačku školu
arhitekture.
Treći dio je dokumentacija s kronološkim slijedom svih
diplomanata, magistranata i doktoranata Fakulteta i popis
uposlenika te izbor redova predavanja od 1919. do 2000., zaključno
s aktualnim nastavnim programima studija arhitekture i dizajna.
I dok se dičimo s tradicijom i na nju se oslanjamo, dr. Auf Franić
ističe da je pred Arhitektonskim fakultetom oblikovanje novih
modaliteta studija i prilagodba europskim kriterijima.
U kraćemu osvrtu na osam desetljeća nastave arhitekture u Zagrebu
akademik Andre Mohorovičić, koji je i sam bio na čelu te
visokoškolske ustanove u akademskoj godini 1947./1948., istaknuo
je da je monografija i dokument o borbi za opstanak tehnički studija
u Zagrebu. Za Mohorovičića je pak entuzijazam profesora i njihovo
razumijevanje, visoka razina znanja te ljudske plemenitosti i
poštenja, ono na čemu se temelji ponos arhitektonske struke.
Glavni urednik prof. dr. Mladen Obad-Šćitaroci ističe da
monografija nije samo spomenica već joj je svrha bila prikazati i
slijed promjena kroz koje je prolazila visokoškolska nastava
arhitekture u Zagrebu. Ta enciklopedija Arhitektonskoga
fakulteta, rekao je Obad-Šćitaroci, svjedoči i o nedjeljivosti
kreativne zamisli i tehničke racionalnosti arhitektonske struke.
U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu slavljenicima je čestitala
prorektorica za znanost dr. Jasna Helena Mencer.
Uz brojne predstavnike struke, na večerašnjoj svečanosti bili su i
visoki predstavnici države i grada - predsjednik Republike
Hrvatske Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
(Hina) ip mć