FRANCUSKA-LE MONDE OD 20.10.00.AMERIČKA NADMOĆ

FRANCUSKA LE MONDE 20. X. 2000. Četiri stupa američke svemoći "Nije važan pridjev - super, hiper ili izvanredan. Svi se slažu u jednome: Amerika je danas sila kojoj nema premca. 'Nijedna se sila ne može natjecati sa Sjedinjenim Državama u četirima ključnim područjima - vojnom, gospodarskom, tehnološkom i kulturnom - koje su svjetska sila', piše Zbigniew Brzezinski ('Velika šahovnica: Amerika i ostatak svijeta', Bayard, 1997.). S mrvom žaljenja, Hubert Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova, tvrdi: 'Jedina i jedinstvena velesila', Amerika je 'u prigodama nikad viđenoga carstva koje je pokorilo ŠčakĆ i svoje protivnike' ('Francuski aduti u doba globalizacije', razgovor s Dominique Moisi, Fayard, 2000.). Njezina se strateška nadmoć tumači slomom SSSR-a, svršetkom Hladnoga rata i nepostojanjem europske ili azijske protuteže. Govori se o jedinstvenom spoju sastojaka kojima za sada raspolaže samo SAD: vojna moć, kulturni utjecaj, Pentagon i Hollywood; dolar i novo gospodarstvo, Wall Street i Silicon Valley; jezik i ideologija po modi, engleski i gospodarski liberalizam. 43. predsjednik Sjedinjenih Država povest će zemlju od 275 milijuna stanovnika koja već devet godina ima neprekidan rast. Ona ima najveći BDP na svijetu (7.500 milijarda dolara), nadziranu inflaciju, punu zaposlenost. U brojkama, Europska unija nije tako daleko od tih rezultata. Prava američka nadmoć je drugdje. SAD je stvorio okružje u kojemu je rođen budući industrijski krajolik (spoj računala, telefona i televizije). Zamršen ekosustav koji ne postoji nigdje drugdje i iz kojeg će vjerojatno nastati sljedeće 'novo gospodarstvo': zamisli, znanstvenici, kapital, napokon i poduzetnici. I još neobičnija filozofija, ili moral, kako hoćete: valorizacija neuspjeha, kao ili gotovo kao uspjeha, jer je prvi često obvezatan inicijacijski obred za drugi. Taj američki spoj sveučilište - istraživanje - poduzetništvo - burza privlači najbolje studente u svijetu; njime se tumači to što SAD imaju monopol nad više od polovice Nobelovih nagrada koje se dodjeljuju svake godine. Monetarni odraz te sprege snaga je jak dolar koji je više no ikad valuta svjetskih pričuva. On štiti od inflacijskog rizika. On privlači strani kapital koji će financirati američke deficite. On svjedoči o povjerenju ulagača u budućnost američkog gospodarstva i, naprotiv, očituje, s razlogom ili bez razloga, njihovu neodlučnost kada je riječ o budućnosti europskoga gospodarstva i sumnjičavost glede razvoja europskog projekta kojeg proširenje Unije čini sve nejasnijim. 43. američki predsjednik bit će vođa najmoćnije, ali i najsuvremenije vojske na svijetu (1.400.000 muškaraca i žena u odori). Sjedinjene Države godišnji proračun od 270 milijarda dolara namjenjuje obrani; Europa 170 milijarda. Zbog nasljeđa Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, SAD je, zahvaljujući savezima, azijska i europska vojna sila, premda se taj položaj pobija. Kina upozorava na njegovu vojnu nazočnost u Aziji; Europa u NATO-u želi veću samostalnost. Skup vrijednosti na kojima se temelje ti vojni savezi dio su promidžbe američke ideologije. Prijeti li mu završetak Hladnog rata? Mnogi američki socijalni patolozi sve više ističu osobitost SAD-a prema njegovim saveznicima: od smrtne kazne do rekordno velikog broja zatvorenika (dva milijuna ljudi), ili slobodne prodaje vatrenog oružja. Hoće li američku prevlast u zapadnom taboru ugroziti nedostatak moralnog ugleda? Možda. Bogatstvo, moć - vojna i diplomatska - i, napokon, privlačnost. Od Interneta do kina, od televizijskih serija do glazbe, od mode do športa, od dječjih videoigrica do high-tech naprava za odrasle, američka narodna kultura nije nikada bila tako moćna. Europa (ali i Bliski istok, Azija i Afrika) ju slavi. I istodobno se brine. Osim dviju ili triju filmskih industrija koje se još opiru (Indija i Francuska, primjerice), Hollywood ima bezuvjetnu vlast nad svjetskim filmom - dakle, 'nad našim snovima i u našim glavama', kako kažu u Europi. Hubert Vedrine primjećuje: 'Amerikanci se brinu zbog monopola koji ugrožava konkurenciju na njihovu vlastitom tržištu: poput Microsofta! No, SAD je na putu da u masovnoj industriji kulture postane Microsoft na svjetskoj razini.' Europska unija sumnjiči čudovište rođeno iz veze Time Warnera i AOL-a, da želi nadzirati Internet, distribuciju glazbe i dio zabavne industrije na Starom Kontinentu. Je li ta svemoć trajna? Brzezinski misli da je privremena. Vratimo se malo unatrag. O Americi se prije dvanaest godina u najboljim listovima govorilo da je 'na zalazu'. Tresla se u deficitima. Imala je veliku stopu nezaposlenosti, slab dolar i slab moral. Stručnjaci su kao buduću velesilu koja će sigurno vladati svijetom spominjali Japan, a kao gospodarski i socijalni primjer koji treba oponašati - Njemačku. To je značilo zaboraviti da je proces rušenja-stvaranja o kojemu govori glasoviti gospodarstvenik Schumpeter, u središtu američke životne snage", piše Alain Frachon.