RUSIJA-IZVESTIJA OD 24.10.00.KOŠTUNICA I PUTIN

RUSIJA IZVESTIJA 24. X. 2000. Koštuničino očitovanje "Jugoslavenski će predsjednik Vojislav Koštunica ovog tjedna posjetiti Moskvu. To je u ponedjeljak ujutro priopćio Vladimir Putin. Kao što je rekao ruski predsjednik, već je postignut dogovor o njegovu susretu s jugoslavenskim kolegom u Kremlju. Prema podatcima kojima raspolažu 'Izvestija', do susreta će doći u petak, 27. X. Pristavši da pođe u Moskvu, Koštunica se, kako se čini, konačno očitovao o vanjskopolitičkim prioritetima. Odluka o smjeru kretanja prvih putovanja u inozemstvo najvažniji je korak za svakog novog vođu. Koju će zemlju posjetiti i kojim redom, napeto prate diplomati iz različitih zemalja. I očajnički se bore za prvo mjesto. Rusija će biti treća zemlja koju će Koštunica posjetiti nakon dolaska na vlast. Prvo je putovanje bilo u francuski Biarritz na susret Europske unije na vrhu. Drugo u Sarajevo, prijestolnicu susjedne Bosne i Hercegovine. Sve je razumljivo. Rusija je na trećem mjestu. Možemo reći, na počasnom mjestu. Istina, na zadnjoj stepenici. No drukčije nije ni moglo biti. Moskva nije mogla računati na prvo mjesto, jer je gotovo bezuvjetno podupirala Slobodana Miloševića i do zadnjega je časa izbjegavala njegove protivnike - demokrate, među kojima i Koštunicu. To što će se nova jugoslavenska vlast okrenuti Europskoj uniji, neizbježivo je. Ona jednostavno nema druge mogućnosti. Samo Europa može omogućiti ulaganja, zajmove i tehnologiju koji su potrebni razorenoj zemlji (Amerika je daleko i sada ima druge brige, među kojima nije spas Jugoslavije). Zato nacionalist Koštunica, svladavši osjećaje i zaboravivši uvrede, leti u Biarritz. I rukuje se s predsjednicima i predsjednicima vlada koji su prije samo godinu dana donijeli 'političku odluku' o bombardiranju njegove zemlje. Zatim je Koštunica pošao u Sarajevo - i to je sasvim razumljivo. Nova Srbija - Srbija bez Miloševića, obvezatno će uspostaviti odnose s bivšim 'sestrama', republikama SFRJ koja se raspala. Tu su tradicionalni gospodarski partneri, prekid veza s kojima ima bolne posljedice. Tu je tržište. Tu je srpska dijaspora koja se može iskoristiti ne samo kao 'peta kolona' i 'topovsko meso', kao što je činio Slobodan Milošević. I, napokon, Rusija. S gospodarskog gledišta, odnosi s Moskvom ne zanimaju previše novo beogradsko čelništvo. Milošević nije imao izlaza - njegov je režim bio u izolaciji, Rusija je bila gotovo jedina zemlja koja je Srbiji dopremala 'stratešku robu'. Takva zadaća nije pred Koštunicom. Sve što mu treba, kupit će (ili će besplatno dobiti) u Europi. No Rusija je ipak potrebna Koštunici. Rusija je Srbima psihološki čimbenik. Na nju se mogu srditi, mogu je optuživati za 'izdaju', no njezino mišljenje ipak poštuju. Napose u teškim časovima. A takvih će zacijelo biti u Koštunice. Suborci Slobodana Miloševića zadržali su se na mnogim važnim položajima - i u oružanim snagama i u tijelima općinske vlasti. Kako će se ponašati ubuduće, nije poznato. Mogu se pomiriti s porazom, a mogu i pokušati da se osvete. Zato je važno zadati preventivni udarac, urediti odnose s Moskvom i ne dati suparnicima povoda da kažu kako su samo oni mogli naći zajednički jezik s 'ruskom braćom'. Posredovanje Moskve može zatrebati i u teškom dijalogu s Crnom Gorom, gdje vlasti, čini se, ozbiljno kane izići iz Jugoslavije. K tome, ostaje Kosovo. Tu je Rusija zadnji i najsigurniji saveznik Beograda. Odveć je očita sličnost između nemirne srpske pokrajine i Čečenije. Odlazak Kosova iz Jugoslavije ne žele ni Vojislav Koštunica ni Vladimir Putin. Za prvog je to gubitak narodne svetinje, 'kolijevke srpske kulture', a za drugog krajnje nepoželjan međunarodni presedan", piše Maksim Jusin.