HRVATSKA OESSU UPUTILA PREDSTAVKU ZBOG ODLUKE IZBORNE KOMISIJE U BIH

ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Hrvatska je Stalnom vijeću OESS-a u Beču i visokom predstavniku za BiH Wolfgangu Petritschu uputila predstavku u kojoj upozorava da Odluka privremenog izbornog povjerenstva u BiH o promjeni načina izbora predstavnika pojedinog naroda izaziva određene nedoumice i formalno ulazi u konflikt s nekim člancima Ustava, rekao je u utorak u Zagrebu ministar vanjskih poslova RH Tonino Picula. Picula je to rekao u izjavi novinarima nakon proširenog sastanka saborskog Odbora za vanjsku politiku, sazvanog, kako je rekao njegov predsjednik Zdravko Tomac, zato što je pred Hrvatskom "početak raspleta situacije na ovim prostorima". Rekavši kako Hrvatska može imati razumijevanja jer je odlukom izbornog povjerenstva iskazana potreba da se "BiH demokratizira i da se pronađe bolji balans između političkog i etničkog", ministar Picula naglasio je kako RH u predstavci naglašava da je odluka "u svojoj izvedbenoj formi" takva da izaziva određene nedoumice. Hrvatska time također skreće pozornost da, kao država koja je potpisala Daytonski sporazum, mora i na taj način voditi računa o događajima u BiH. Na pitanje zašto, kako su to tražili neki članovi odbora, u predstavci nije zatražena revizija i povlačenje odluke, ministar Picula rekao je samo da je u dokumentu izraženo stajalište kako odluka privremenog izbornog povjerenstva u BiH "doista ulazi u konflikt s nekim člancima Ustava". Do odluke privremenog izbornog povjerenstva BiH zastupnike pojedinog od triju konstitutivnih naroda u Dom naroda birali su isključivo pripadnici toga naroda, a prema novoj odluci zastupnike svakog od naroda biraju glasači sva tri naroda u BiH. "Nakon tog našeg upozorenja očekujemo reakciju i visokog predstavnika Wolfganga Petritscha i voditelja misije OESS-a u BiH Barrya", pojasnio je Picula. Na proširenoj sjednici Vanjskopolitičkog odbora Sabora, uz raspravu o situaciji u BiH nakon odluke izbornog povjerenstva govorilo se i o predstojećem zagrebačkom summitu. Uvodno je o međunarodnom položaju Hrvatske govorio ministar Picula, ustvrdivši da je suorganizacija summita povjerena Hrvatskoj u znak priznanja za ono što je nova vlast učinila na unutarnjepolitičkom planu kao i zbog toga što je RH postala stabilizacijski čimbenik u regiji. Također je podsjetio na najvažnije uspjehe hrvatske vanjske politike u proteklih 9 mjeseci (Parnterstvo za mir, protokol o ulasku u WTO, ukinuće monitoringa VE, smanjenje misije OESS-a...), a ustvrdio je i kako su poboljšani odnosi sa susjedima što je "najkraći put u europske integracije". Što se situacije u SRJ tiče, Picula je naglasio kako je Hrvatska pozdravila tamošnje političke promjene i uspostavila prve kontakte, ali da se tek očekuju promjene u ponašanju. "Nadamo se da će političke promjene u SRJ doista značiti i promjenu politike", kazao je Picula. On je spomenuo i jačanje regionalne suradnje, naglasivši da je pritom najvažniji zajednički interes, ali da Hrvatska ne želi inflaciju regionalnih inicijativa koje bi same sebi bile svrhom, "a možda dovele i do šire institucionalizacije koja bi usporila ili onemogućila individualno pridruživanje EU". Kao jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike Picula je naveo razvoj gospodarske diplomacije budući da je uvjet za poboljšanje općeg stanja u zemlji osnaživanje gospodarstva. Veleposlanik Neven Madey izvijestio je Odbor u kojoj su fazi pripreme za zagrebački summit 24. studenog. Pozivnice, koje zajedno upućuju Republika Francuska kao trenutačna predsjedateljica EU i Republika Hrvatska kao suorganizator skupa, upućene su danas, a većina pozvanih zemalja trebala bi biti predstavljena na najvišoj razini, rekao je Madey. Na summitu se očekuje sudjelovanje predstavnika 15 zemalja članica EU, predstavnika 5 zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja, predstavnice Europske komisije a najavljen je i dolazak visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane. Nakon samog sastanka, koji bi trebao trajati tri sata, Madey je najavio svečano objavljivanje početka pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske koji bi trebali potpisati premijer Ivica Račan i predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU također bi na zagrebačkom sastanku trebala potpisati i Republika Makedonija, a Madey je dodao da će u okviru summita između ostaloga, Hrvatska potpisati i sporazum o slobodnoj trgovini s BiH. Zagrebačkom će summitu biti nazočan i Vojislav Koštunica na čelu jugoslavenskog izaslanstva, a pozivnica će biti upućena i crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću, no još nije utvrđeno u kojem svojstvu će on stići u Zagreb, rekao je Madey. Ministar Picula tu je formulaciju pojasnio činjenicom da su i nakon izbora u SRJ odnosi između Podgorice i Beograda sve dalji, a ne sve bliži, pa zato ne samo da se u ovom trenutku ne može pouzdano znati u kom će svojstvu ta zemlja biti na sastanku, već ni kako će se ona uskoro uopće i zvati. Mate Granić podržao je ime svoje stranke DC-a demokratske promjene u Srbiji ali izrazio zabrinutost što iz Jugoslavije još uvijek "nema odlučnih izjava o pitanjima kontinuiteta i sukcesije, zaštite manjina, osobito hrvatske, kao i o odnosu prema Miloševićevim ratovima". Granić je također naglasio da odluka privremenog izbornog povjerenstva u BiH može biti problematična jer je suprotna Daytonskom sporazumu. Ivo Škrabalo rekao je kako su bezrazložni strahovi da bi Jugoslavija mogla zasjeniti Republiku Hrvatsku u odnosima s međunarodnom zajednicom i iznio zahtjev da se u završni dokument zagrebačkog summita unese konstatacija kako je Jugoslavija tek jedna od država nastalih iz SFRJ čime bi se jasno označilo da ta zemlja ne može naslijediti kontinuitet nekadašnje zajedničke države. I savjetnik predsjednika Republike za vanjsku politiku Stanko Nick ustvrdio je kako Hrvatska, ako je se već nije bojala 1991., nema razloga strahovati od Jugoslavije ni sada jer su s više strana iz međunarodne zajednice upućena uvjerenja da se sredstva za već odobrene projekte neće prelijevati, odnosno da SRJ ne može smanjiti međunarodnu pomoć RH. Nick je, međutim, dodao da bi se to trebalo i izravno reći u nekom od dokumenata zagrebačkog summita. (Hina) dam sd